<article>V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da će u narednom periodu sprovesti snažne reforme koje podrazumijevaju, kako je rekao, procesuiranje korumpiranih policijskih službenika i njihovo "eliminisani iz sistema bezbjednosti".- Pored krivičnih postupaka iz Skaj aplikacije koji su koristili određeni policijski službenici, preduzimamo određene mjere i radnje. Tokom prošle i ove godine pokrenuli smo inicijativu protiv 90 policijskih službenika za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju. Za sada su za 44 policijska službenika utvrđene bezbjednonse smetnje za dalji rad, 11 nijesu negativni za dalji rad, protiv jednog je obustavljen postupak iz objektivnih i opravdanih razloga, dok je protiv 37 aktivnih policijskih službenika postupak u toku - saopštio je Šćepanović za TVCG.On je najavio i da će biti naložen set mjera rukovodiocima organizacionih cjelina.- Njima će biti naloženo da iniciraju postupke u cilju utvrđivanja da li su policijski službenici, na osnovu naših obavještajnih podataka i baza, sprovodili kriminalne aktivnosti - kazao je v.d. direktora UP.Šćepanović je rekao da nema informaciju kada će biti raspasan konkurs za direktora Uprave policije.- Ja ću obavljati poslove u skladu sa zakonom u periodu do šest mjeseci - rekao jeOn je rekao da je godinu i mjesec vršio funkciju pomoćnika direktora Uprave policije, ističući da je imao korektnu komunikaciju sa njegovim prethodnikom Zoranom Brđaninom, te da je bio potpuno samostalan u radu.Kako je kazao, prve potezi koje sprovodi su sveobuhvatna analiza kadrovskih potencijala u Upravi policije. Napominje da policiji fali skoro 2.000 službenika.- Suočavamo se sa nikad većim deficitarnim stanjem. Trenutno u UP ima 5.378 policijskih službenika, rukovodnog kadra i izvršilaca. U ovom trenutku imamo 3.480 policijskih službenika, ako odbijemo određeni dio koji ide u penziju, to će biti odliv oko 200 službenika - dodao je Šćepanović.On je rekao da će nastaviti intenzivnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.- Namjeravam da konsolidujem sektor bezbjednosti kroz međusektorsku i međusektorsku saradnju - naglasio je on.Šćepanović je rekao da veliku podršku ima od ministra unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, za koga kaže da ulaže napore u unapređenje procesa rada i stavljanje svih rapoloživih kapaciteta Upravi policije kako bi građani bili sigurni i bezbjedni.- Da u narednom periodu sprovedemo snažne, profesionalne reforme i pošaljemo jasnu poruku građanima da korumpirani policijski službenici, bili u sistemu ili su povrijedili integritet, budu u skladu sa zakonom procesurani i eliminisani iz sistema bezbjednosti - poručio je Šćepanović.</article>

V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da će u narednom periodu sprovesti snažne reforme koje podrazumijevaju, kako je rekao, procesuiranje korumpiranih policijskih službenika i njihovo "eliminisani iz sistema bezbjednosti".
- Pored krivičnih postupaka iz Skaj aplikacije koji su koristili određeni policijski službenici, preduzimamo određene mjere i radnje. Tokom prošle i ove godine pokrenuli smo inicijativu protiv 90 policijskih službenika za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju. Za sada su za 44 policijska službenika utvrđene bezbjednonse smetnje za dalji rad, 11 nijesu negativni za dalji rad, protiv jednog je obustavljen postupak iz objektivnih i opravdanih razloga, dok je protiv 37 aktivnih policijskih službenika postupak u toku - saopštio je Šćepanović za TVCG.
On je najavio i da će biti naložen set mjera rukovodiocima organizacionih cjelina.
- Njima će biti naloženo da iniciraju postupke u cilju utvrđivanja da li su policijski službenici, na osnovu naših obavještajnih podataka i baza, sprovodili kriminalne aktivnosti - kazao je v.d. direktora UP.
Šćepanović je rekao da nema informaciju kada će biti raspasan konkurs za direktora Uprave policije.
- Ja ću obavljati poslove u skladu sa zakonom u periodu do šest mjeseci - rekao je
On je rekao da je godinu i mjesec vršio funkciju pomoćnika direktora Uprave policije, ističući da je imao korektnu komunikaciju sa njegovim prethodnikom Zoranom Brđaninom, te da je bio potpuno samostalan u radu.
Kako je kazao, prve potezi koje sprovodi su sveobuhvatna analiza kadrovskih potencijala u Upravi policije. Napominje da policiji fali skoro 2.000 službenika.
- Suočavamo se sa nikad većim deficitarnim stanjem. Trenutno u UP ima 5.378 policijskih službenika, rukovodnog kadra i izvršilaca. U ovom trenutku imamo 3.480 policijskih službenika, ako odbijemo određeni dio koji ide u penziju, to će biti odliv oko 200 službenika - dodao je Šćepanović.
On je rekao da će nastaviti intenzivnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Namjeravam da konsolidujem sektor bezbjednosti kroz međusektorsku i međusektorsku saradnju - naglasio je on.
Šćepanović je rekao da veliku podršku ima od ministra unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, za koga kaže da ulaže napore u unapređenje procesa rada i stavljanje svih rapoloživih kapaciteta Upravi policije kako bi građani bili sigurni i bezbjedni.
- Da u narednom periodu sprovedemo snažne, profesionalne reforme i pošaljemo jasnu poruku građanima da korumpirani policijski službenici, bili u sistemu ili su povrijedili integritet, budu u skladu sa zakonom procesurani i eliminisani iz sistema bezbjednosti - poručio je Šćepanović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lazar Šćepanović

Uprava policije

Društvo

Šćepanović: Kod 44 policijska službenika utvrđene bezbjednonse smetnje za dalji rad, protiv 37 postupak u toku

Vojni oficir Radomir Čanjak uložio je žalbu Višem sudu u Podgorici na presudu Osnovnog suda u Nikšiću kojom je odbijena njegova tužba protiv nezavisne odbornice u SO Nikšić Tatjane Knežević Perišić, kojom je tražio da mu na ime naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti i ugleda, isplati 1.000 eura, a zbog komentara na društvenoj mreži Fejsbuk. On tvrdi da su ovakvom presudom povrijeđene odredbe Zakona o parničnom postupku, da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava. Knežević Perišić, s druge strane, u odgovoru na žalbu ističe da joj se sudilo zbog rečenice napisane na društvenoj mreži Fejsbuk, a da su „tužilac i njegov punomoćnik uporno pokušavali da 'osude' događaj koji je uzrokovao reagovanje ... protest građana u mjestu Bogetići, aprila 2021. godine, zbog namjere tadašnje Vlade da izvrši izmjene Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom“. <h2>Tvrdnje bez dokaza</h2> - Tužilac niti njegov punomoćnik, na suđenju, nijesu dokazali nijednu svoju tvrdnju, u medicinskoj dokumentaciji koju su mi dali na uvid tokom trećeg ročišta, niđe ne piše da je tužilac imao potres mozga, niti je pomenutu dokumentaciju tumačio sudski tum medicinske struke – istakla je ona. Kategorična je da Čanjak nije dokazao da mu je njena „složena rečenica napisana ispod njegovog teksta, koji obiluje neistinama i konstrukcijama, uzrokovala probleme na poslu, gubitak prijatelja, depresiju ili bilo koji drugi problem“. - Uvrijedio ga je samo moj komentar, iako sam Sudu priložila dio od preko 350 komentara drugih ljudi, koji su reagovali na njegovo viđenje građanskog protesta na Bogetićima. Takođe, u desetak tužbi koje je pokrenuo protiv učesnika iz Nikšića, svaka (osim jedne još) je povučena zbog vansudske nagodbe sa tuženima, što sam istakla na suđenju, pitajući se da li „duševni bolovi“ prestaju kad se isplati novac – naglasila je Knežević Perišić u odgovoru na žalbu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Tatjana Knežević Perišić"><figcaption>Tatjana Knežević Perišić(Photo: Gradski portal)</figcaption></figure>  Istakla je da Čanjak nije dokazao da je trpio „intenzivne duševne bolove“. - Jer, ko procjenjuje nečije duševne bolove? Ako je to psihijatar, taj nalaz nije priložio, znači nije dokazao postojanje tih intenzivnih bolova – ukazala je ona u žalbi. Osvrnula se i na Čanjkove „floskule da on ovim suđenjima 'štiti pripadnike Vojske Crne Gore i bori se za njihovu čast i ugled', iako se, na pomenutom događaju nije pojavio u svojstvu ovlašćenog vojnog lica koje vrši službenu radnju, već u svojstvu fizičkog lica, običnog građanina, koji je, kako kaže 'želio da smiri situaciju i da od nasilnika zaštiti kolegu'“. - Na suđenju sam dokazala da je „kolega“ bio vozač vojnog autobusa u civilu i drugo civilno lice koji su izazvali incident, govoreći policiji da „ta crnogorska govna vodenim šmrkom maknu sa ulice“. Za napad na tužioca (Čanjka) su osuđena dva lica zatvorskom kaznom, koja nijesu nikakve veze imala sa partijom na čijem sam čelu bila te 2021. godine, tako da je, takođe, ordinarna neistina da su ga napali članovi Komitske partije, a koju je iznio u svom tekstu – istakla je Knežević Perišić. Čast i ugled Vojske i policije, kako je napisala, brane resorna ministarstva, a povodom ovog događaja, nijedno se nije oglasilo, posebno ne tadašnja ministarka odbrane Olivera Injac, iako je tužilac redovno prozivao da se oglasi. - Moj komentar na taj tekst, koji manipulativno predstavlja potpuno iskrivljenu sliku onoga što se dešavalo na Bogetićima 2021. godine, motivisan je činjenicom da naslov, a ni sam tekst ne odgovara stvarnom stanju i događaju, budući da sam bila na licu mjesta svih pet dana protesta. Napisan je u cjelosti u skladu sa pravom na slobodu izražavanja, koje pravo je zajemčeno Ustavom Crne Gore, kao i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda. U komentaru sam koristila riječi „pola je ovaj čovjek slagao“, što je moj stav, ne namjera, ali i svojevsrni dokaz da tuženog nijesam ni znala, pa nije postojala namjera, kako se tvrdi u žalbi, da ga ponizim, uvrijedim i omalovažim. Policija je u Nikšiću privodila nas 70-tak i uzimala iskaze o pomenutom događaju i svi se poklapaju u jednom - da su incident izazvala upravo ova tri lica, koja su sama izašla iz autobusa, na svoju volju, bez naredbi ikog od nadređenih – napisala je Knežević Perišić u odgovoru na Čanjkovu žalbu. <h2>Branili državu</h2> Izričita je da se povreda prava ličnosti - prava na čast i ugled, djelo za koje je Čanjak tereti, apsolutno ne može dovesti u vezu sa njenim komentarom. Ocijenila je da „ukoliko bi potraživanje tužioca bilo osnovano, bez prezentovanog ijednog dokaza ili svjedoka, ili čak službene zabilješke nadležnih organa“, u tom slučaju bi i ona, kao tužena imala pravo na naknadu nematerijalne štete, jer Čanjak u tužbi „navodi niz neistina i uvrjedljivih kvalifikacija“ na njen i račun učesnika građanskog protesta. Čanjak, ističe ona, osporava pravo na slobodu govora, slobodu organizovanja mirnih skupova, te slobodu javnog istupanja, a na suđenju je, podsjetila je, demonstrante sa Bogetića, nazvao „nenormalnim ljudima, koji su sigurno bili pod nekim supstancama“, a nju „kao predvodnika takvih ljudi“... Bila je decidirana da su građanke i građani na Bogetićima branili državu Crnu Goru i njeno pravo da samostalno odlučuje na svojoj teritoriji. Čanjak je bio jedan od aktera incidenta na Bogetićima, na magistralnom putu Podgorica-Nikšić, 8. aprila 2021. godine, kada se prvo verbalno, a onda i fizički sukobio sa demonstrantima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29" data-rendition-name="original" width="900" height="510" loading="lazy" alt="Rao Čanjak"><figcaption>Jedna od objava Radomira Čanjaka na društvenim mrežama(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U presudi nikšićkog osnovnog suda koji je odbio Čanjkovu tužbu protiv Knežević Perišić konstatovano je, pored ostalog, da njen komentar na mreži Fejsbuk „nije iskazan sa nivoom pretjerivanja, nije neprimjereno jak i ne prelazi granice prihvatljivog govora, koji je karakterističan za dešavanja u kojima su prisutne tenzije i interesovanje javnosti“. - Navedenim komentarom tužene ne zadire se u lični život tužioca, već ukazuje na ponašanje tužioca u kontekstu ponašanja drugih vojnih lica, koji su bez problema prešli u drugi autobus i prošli barikadu – piše u presudi. Patriotsko-komitski savez Crne Gore, partija na čijem je čelu tada bila Knežević Perišić, organizovao je proteste zbog namjere vlade Zdravka Krivokapića da donese odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Danima su blokirali magistralni put Podgorica-Nikšić, u Bogetićima, sve dok Krivokapićeva vlada nije odustala od usvajanja sporne odluke. Godinu kasnije, dok je u crnogorskom parlamentu trajala rasprava o povjerenju toj vladi, 4. februara 2022, on je sazvao telefonsku sjednicu na kojoj je ovaj akt usvojen. Pred Ustavnim sudom još od 22. februara 2022. godine je inicijativa advokata Miloša Vukčevića koji traži ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Krivokapićeve vlade. Prema dostupnim informacijama, ovaj sud još nije postupio u ovom predmetu.

Knežević Perišić: Osporavaju pravo na slobodu govora

Pentagon je danas saopštio da su 2.000 američkih vojnika u Siriji, dvostruko više od 900 koliko je ranije objavljeno, te pojasnio da su dodatne jedinice privremene snage i podrška u borbi protiv militanata Islamske države.
Portparol Pentagona, general-major Patrik Rajder rekao je novinarima da ne zna otkad se tamo nalazi 2.000 vojnika, ali da su vjerovatno raspoređeni najmanje nekoliko mjeseci prije pada sirijskog vođe Bašara al-Asada.
- Danas sam saznao tu brojku. Ranije sam saopštio o 900 vojnika pa sam htio da objavim što sada znam - rekao je Rajder.
Sjedinjene Države su nekoliko godina javno govorile da imaju 900 vojnika u Siriji koji rade s lokalnim snagama kako bi se spriječilo oživljavanje Islamske države, koja je 2014. zauzela velike djelove Iraka i Sirije, ali je kasnije potisnuta.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena najavila je da će američke jedinice ostati u Siriji, ali novoizabrani predsjednik Donald Tramp bi ih mogao povući kada preuzme dužnost 20. januara.

Pentagon priznao da je u Siriji dvostruko više vojnika nego što su tvrdili

Njemački kancelar Olaf Šolc i novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp složili su se u telefonskom razgovoru da ruski rat protiv Ukrajine „traje suviše dugo“, saopštila je danas njemačka vlada.
- Neophodno je što brže se angažovati na putu ka pravednom, ravnopravnom i trajnom miru - ocijenila su u razgovoru dva zvaničnika, dodala je njemačka vlada, prenosi Beta.
Njemački kancelar Šolc ponovo je potvrdio da će nastaviti da podržava Ukrajinu u njenom ratu protiv ruske agresije koliko god to bude bilo potrebno.
Na samitu EU u Briselu je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao Evropljane na jedinstvo između sebe, ali takođe i sa SAD na čije čelo u januaru dolazi Donald Tramp, ističući da je transatlantska saradnja neophodna da se ide ka trajnom miru u Ukrajini.

Šolc i Tramp saglasni da rat u Ukrajini traje „suviše dugo“

U situaciji ustavnog puča, kada se ruši ustavno pravni poredak države, prirodno je da sve političke razlike stavimo po stani i branimo državu. Nije pitanje da li opozicija vjeruje da će uspjeti u zaštiti Ustava, opozicija to mora da sprovede. Ako ne uspijemo onda nijesmo za ovu rabotu, nijesmo dorasli zadatku i ne treba da se bavimo ovim poslom. Očekujem da će predsjednik Jakov Milatović predstavnicima opozicije poručiti da apsolutno i on mora da bude dio fronta koji će zaštiti državni poredak Crne Gore. Očekujem da će Milatović u tome biti odlučan, beskompromisan i hrabar, kao i svi u opoziciji, kao i cjelokupno društvo, naša crnogorska zajednica - kazao je za "24 sata" Televizije E predsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza, Vatroslav Belan.
<h2>Formiranje vlasti u Glavnom gradu</h2>
Podgorica nema vremena za gubljenje, smatra Belan. Kaže da je poziv predstavnicima izbornih lista DPS-a, Pokreta za Podgoricu, GP URA i Stranke evropskog progresa na sastanak u ponedjeljak, odgovoran potez nosioca izborne liste Evropskog saveza, Borisa Mugoše. Podsjeća da su partije koje su pozvane na sastanak dominantno zaslužene za rušenje, kako kaže, neuspješne i destruktivne vlasti u Glavnom gradu, te da zajedno imaju gotovo 60 odsto podrške. To ih, smatra Belan, obavezuje da do kraja ispoštuju volju građanki i građana Podgorice i formiraju novu gradsku vlast.
- Bez obzira na aktuelna dešavanja i ustavni puč, mislim da je do tih razgovora moglo doći i ranije, jer su građanke i građani Podgorice stavili do znanja što misle o prethodnoj vlasti. Svojim glasovima potvrdili su da partije, koje je pozvao kolega Mugoša, dobijaju mandat da sprovedu ono što su obećavali na platformi kojom su nastupili na izborima. Ne znam zašto se gubilo vrijeme, Podgorica je trebalo odavno da ima novu gradsku vlast. Ali, u crnogorskoj politici stvari su takve kakve jesu. Nadam se da će se u narednom periodu, kako uticaj Evropskog saveza bude rastao, situacije rješavati efiaksnije i praktičnije, na korist građanki i građana - kaže Belan.
Smatra da nema, kako kaže, nikakve velike filozofije i matematike, jer su opšte poznati razlozi zbog kojih je prethodna vlast srušena.
- Nadam se da će kolege koje je (Boris) Mugoša pozvao biti na visokom stepenu odgovornosti, da će razumjeti da Podgorica nema vremena za gubljenje. To je jasno svim građanima Podgorice. Znamo u kakvom je stanju lokalna samouprava, znamo kako se rukovodilo gradom, a tek sada u ovoj nekakvoj sivoj zoni mislim da Podgorica nema vremena, niti to zaslužuju njene građanke i građani, da ulazimo u nove nejasnoće ili nove izborne procese. Bilo bi politički besmisleno, da se forimra nova vlast koju bi činili isti oni konstituenti, koji su gradom upravljali u prethodnom periodu. Onda bi se postavilo pitanje zbog čega se upošte išlo na izbore - rekao je Belan.
<h2>Odgovor opozicije</h2>
Odgovarajući na pitanje da li postoji plan u slučaju da do kraja mjeseca ne bude formirana vlast u Glavnom gradu, a u međuvremenu dođe do blokade Ustavnog suda, što bi značilo i blokadu izbornih procesa, Belan kaže da je opozicija apsolutno spremna da da adekvatan odgovor.
- Taj odgovor biće srazmjeran onome što vladajuća većina bude radila u narednim danima. Taj odgovor biće srazmjeran i odluci Ustavnog suda u odnosu na postupanje parlamentarne većine. Samtram da Ustavni sud treba hitno da se sastane i pošalje poruku kolegama iz parlamentarne većine i onima koji su na Ustavnom odboru donijeli odluku kakvu su donijeli, da je lijepo to što se igraju ustavnih sudija i što su se u toj ulozi zaigrali, ali da sudije Ustavnog suda i dalje rade svoj posao, da Ustavni sud nastavlja da funkcioniše u punom kapacitetu. Nakon toga bi bilo poželjno da tužilaštvo pokrene procese iz svoje nadležnosti, da mi vidimo koja je ideja je stajala iza svega - naglasio je Belan.
Podsjeća da je nedavno predsjednik Južne Koreje preko noći suspendovao Ustav, zaveo policijski čas, na što su i poslanici iz njegove vladajuće stranke burno reagovali, upozorili ga da je prekoračio ustavna ovlašćenja i hitno ga smijenili. Smatra da bi takva situacija bila zdrava i za crnogorsku demokratiju, odnosno, da bi u parlamentarnoj većini trebalo da postoje odgovorni poslanici koji bi poručili da nijesu dostojni funkcije koja im je dodijeljena, podnijeli ostavke i vratili mandat građanima.
- Naravno, to se neće desiti, nažalost. Zato je zadatak opozicije da odlučnim djelovanjem u insitutucijama i van njih, strateškim, odgovornim, jasnim i hrabrijim promišljanjem pritiska vladajuću većinu i Vladu, dok taj pritisak ne bude neizdrživ za svakodnevno upravljanje, da ih jednostavno primoramo da podnesu ostavke. Bojim se da Crna Gora pod njihovom upravom ne može još dugo izdržati. Cilj parlamentarne većine, a prije svega Andrije Mandića, je da od Crne Gore napravi disfunkcionalnu teritoriju, a ne uspješnu državom na putu ka Evropskoj uniji - smatra Belan.
<h2>Odlučnost i hrabrost za zaštitu države</h2>
Vjeruje da premijer ima poltički strah od opozicije, da je taj strah opravdan jer ga je, kaže Belan, Milojko Spajić svojim djelovanjem zaslužio.
- Ne možete da radite sve što radite, da izazivate ustavnu krizu, a da vas ne bude strah, barem političke posljedice. Dakle, nenormalno bi bilo da opoziciono djelovanje bude blago i mlako da kod premijera i njegovih koalicionih partnera, ne izaziva politički strah. Što se tiče sastanka koji je (Jakov) Milatović zakazao sa predstavnicima opozicije, nadam se da će predsjednik države iskoristiti autoritet te institucije i zaštiti ustavno pravni poredak Crne Gore i da će na tom zadatku biti apsolutno uz opoziciju. Jer, kada imamo situaciju ustavnog puča, kada se ruši ustavno pravni poredak države, prirodno je da sve političke razlike stavimo po stani i branimo državu. Očekujem da će predsjednik Milatović to sjutra iznijeti mojim kolegama na sastanku i da će im poručiti da apsolutno mora i on da bude dio fronta koji će da zaštiti državni poredak Crne Gore. Očekujem da će Milatović u tome biti odlučan, beskompromisan i hrabar, kao i svi u opoziciji, kao i cjelokupno društvo, naša crnogorska zajednica - ističe Belan.
Vjeruje da je više nego jasan cilj ideologije “srpskog sveta”, koju reprezentuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
- Po toj ideologiji Crna Gora ne može biti uspješna priča, ne može biti uspješna mala zemlja na Zapadnom Balkanu, ne može biti prva naredna članica Evropske unije. Stavite se u poziciju Evropske unije - da li biste danas željeli da primite Crnu Goru u kojoj Ustavni odbor preduzima nadležnosti Ustavnog suda, a parlamentarna većina igra sa zakonima i Ustavom? Mi jednostavno ustavno pravni poredak moramo zaštititi. Nije pitanje da li opozicija vjeruje da će uspjeti, da li može zaštiti Ustav, već opozicija to mora da sprovede. Ako ne uspijemo onda nijesmo za ovu rabotu, nijesmo dorasli zadatku i ne treba da se bavimo ovim poslom. Kada vam neko razgrađuje i dezintegriše državu, ako nijeste sposobni da to zaštitite u krucijalnom momentu i vratite društvo u normalne tokove, poznaniju prava, političko društveni sistem pod kišobran Ustava, onda jednostavno nijeste materijal za ozbiljnog političara, za lidera i neko ko u bilo kom trenutku može da vodi ovu zemlju. Dakle, na opoziciji, predsjedniku Milatoviću, svim društvenim akterima u politici, van politike, nevladinom sektoru, svakom građaninu je zadatak da stane u isti front i zaštiti državu od šarlatanske politike gospodina Spajića i nauma Andrije Mandića - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQr8Z_47sYJQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Belan: Predsjednik i opozicija da stanu u zaštitu države

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Šćepanović: Kod 44 policijska službenika utvrđene bezbjednonse smetnje za dalji rad, protiv 37 postupak u toku

Tagovi

Knežević Perišić: Osporavaju pravo na slobodu govora

Pentagon priznao da je u Siriji dvostruko više vojnika nego što su tvrdili

Šolc i Tramp saglasni da rat u Ukrajini traje „suviše dugo“

Belan: Predsjednik i opozicija da stanu u zaštitu države

PRATITE TVe UŽIVO