<article> Vlada Crne Gore izabrala je večeras Lazar Šćepanovića za direktora Uprave policije u punom mandatu.Izvršna vlast je 19. decembra prihvatila predlog da Šćepanović, dosadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije, bude na toj poziciji u punom mandatu, što je i Skupština podržala  u subotu.Podršku Šćepanoviću u parlamentu dalo je 46 poslanika, nije bilo glasova protiv, dok su četiri poslanika Demokratske narodne partije bila uzdržana.Direktor policije postavlja se na pet godina.</article>

&nbsp;Vlada Crne Gore izabrala je večeras Lazar Šćepanovića za direktora Uprave policije u punom mandatu.
Izvršna vlast je 19. decembra prihvatila predlog da Šćepanović, dosadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije, bude na toj poziciji u punom mandatu, što je i Skupština podržala &nbsp;u subotu.
Podršku Šćepanoviću u parlamentu dalo je 46 poslanika, nije bilo glasova protiv, dok su četiri poslanika Demokratske narodne partije bila uzdržana.
Direktor policije postavlja se na pet godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Društvo

Šćepanović izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu

Vlada Crne Gore izabrala je večeras Lazar Šćepanovića za direktora Uprave policije u punom mandatu.
Izvršna vlast je 19. decembra prihvatila predlog da Šćepanović, dosadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije, bude na toj poziciji u punom mandatu, što je i Skupština podržala  u subotu.
Podršku Šćepanoviću u parlamentu dalo je 46 poslanika, nije bilo glasova protiv, dok su četiri poslanika Demokratske narodne partije bila uzdržana.
Direktor policije postavlja se na pet godina.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je &nbsp;da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
"Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Tramp, pa dodao: "Čuo sam za to jutros. Znate li ko mi je to rekao? Predsjednik Putin. Rano jutros mi je rekao da je napadnut. To nije dobro. Nije dobro. Ne zaboravite na Tomahavke, ja sam ih zaustavio, nisam to želio. Jedna stvar je biti ofanzivan, jer i oni (Rusi) su bili ofanzivni. Ali druga stvar je napasti njegovu kuću. Nije pravi trenutak za išta od toga. Danas sam saznao za to od predsjednika Putina i bio sam jako ljut"
Upitan ima li dokaza za taj napad, rekao je: "Saznaćemo". Dodao je da je “moguće” da su optužbe netačne i da se napad uopšte nije dogodio i dodao &nbsp;“ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
Riječ je o prvim Trampovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

U sali Skupštine Opština Pljevlja održan je skup korisnika usluga DOO Grijanje, sa kojeg je poručeno da će se građani sjutra u 11 i 30 okupiti ispred kotlarnice u Skerlićevoj ulici i pokušati da spriječe njeno pečaćenje.
Sa skupa je upozoreno da bi zatvaranje kotlarnice značilo gašenje jedinog izvora grijanja za oko 400 stanova i više od 50 poslovnih prostora, uključujući i brojne državne i opštinske institucije – sjedište Opštine Pljevlja, Centar za kulturu, Rudnik uglja, Osnovno državno tužilaštvo i druga javna preduzeća.
Građani su ocijenili da je nenormalno i neprihvatljivo da država u decembru, usred grejne sezone, gasi grijanje u najhladnijem gradu u Crnoj Gori, i to u trenutku kada se za Pljevlja najavljuju temperature do minus 10, a potom i do minus 20 stepeni.
Posebno ogorčenje izaziva činjenica da je ista ta kotlarnica, po nalazima ekološke inspekcije, morala biti zapečaćena još u maju, ali joj je uprkos tome odobren nastavak rada tokom jeseni i početka zime. Sada, kada je kotlarnica ugašena, mjerni podaci pokazuju da su prekoračenja PM2.5 i PM10 čestica i dalje enormna, što dodatno dovodi u pitanje smisao i efekat ovakve odluke.
Na skupu su izneseni brojni predlozi, ali je zajednički stav bio da se sjutra pokuša spriječiti pečaćenje kotlarnice, te da se zatraže ostavke Odbora direktora i direktora DOO „Grijanje“, zbog toga što se, kako je rečeno, nisu pojavili pred građanima u trenutku kada se odlučuje o sudbini stotina domaćinstava i sudbini preduzeća.Okupljeni su riješeni da plaćaju usluge ovom preduzeću ukoliko se problem već sjutra ne riješi. Takođe ukoliko ne dođe do rješenja grijanja slijede tužbe protiv onih koji su odgovorni za smrzavanje korisnika centralnog gijjanja u Pljevljima.
Predsjednik Opštine Pljevlja, &nbsp;Dario Vraneš, složio se sa građanima da je izostanak rukovodstva DOO „Grijanje“ sa skupa razočaravajući i poručio da su promjene neophodne. On je istakao da će lokalna uprava biti uz građane i da će i sjutra biti sa njima na terenu.
Vraneš je naglasio da se Pljevljaci ne mogu kažnjavati isključivanjem grijanja u najhladnijim danima godine, upozoravajući na ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, posebno starijih sugrađana.
- Ne radi se samo o materijalnoj šteti i imovini DOO ‘Grijanje’. Radi se o zdravlju ljudi. Šta će se desiti kada se stanovi ohlade, kada se ljudi razbole, kada bolnice budu pune? Država nije tu da kažnjava, već da rješava probleme - poručio je Vraneš.
Na skupu je postavljeno i pitanje selektivnog odnosa institucija prema zagađivačima. Doktor Ilhan Tursumović zapitao se da li se kao isti problem tretira kotlarnica u Skerlićevoj, koja prema njegovim riječima troši manje od 10 tona uglja dnevno, i Termoelektrana Pljevlja, koja dnevno troši oko 6.000 tona uglja.
- Kotlarnica jeste zagađivač, ali višestruko manji od Termoelektrane“, ali.kada bude da je na skupu protiv zagađena 150 pa 100 ljudi, mogu da nam rade šta hoće - kazao je dr Turumović na skupu, uz podsjećanje da građani nijesu blagovremeno obaviješteni ni o probnom radu termoelektrane.
Dodatni apsurd, kako je istaknuto, predstavlja činjenica da je kotlarnica u Skerlićevoj već ugašena, dok su koncentracije štetnih čestica u vazduhu i dalje izuzetno visoke. To, prema ocjeni okupljenih, pokazuje da se problem zagađenja ne rješava, dok se građani istovremeno ostavljaju bez osnovnog uslova za život – grijanja.
Kako će oko 400 korisnika DOO „Grijanje“, od kojih mnogi nemaju dimnjake ni alternativni izvor toplote, provesti noći sa najavljenim minusima, pitanje je na koje nadležni još nisu dali odgovor.
Zaključak skupa je jasan: do dogovora mora doći, jer Pljevlja ne mogu biti jedini grad u kojem se ekološka politika sprovodi tako što se građani ostavljaju da se smrzavaju. 
&nbsp;

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

AD su „napale“ oblast pristaništa u Venecueli gdje je droga utovarena u brodove, izjavio je danas američki predsjednik Donald Tramp.
- Došlo je do velike eksplozije u oblasti pristaništa gdje su utovarili brodove drogom. Utovarili su brodove drogom. Napali smo sve brodove, a sada smo napali cijelu oblast - rekao je Tramp.
On nije saopštio više detalja.
Ovu izjavu dao je tokom dočeka izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na njegovom imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Kako javlja Rojters, Tramp je ranije rekao da su SAD prošle nedjelje uništile „veliki objekat“ u Venecueli.
Pojasnio je da je to dio „kampanje pritiska na Karakas“.
Prvi čovjek SAD takođe nije pružio dodatne detalje o navodnoj akciji američke vojske.
- Oni (Venecuela) imaju veliku fabriku, ili veliki objekat, odakle dolaze brodovi. Prije dvije noći smo je uništili. Zadali smo im veoma jak udarac - istakao je Tramp u intervjuu sa radio voditeljem i donatorom Republikanske stranke Džonom Kacimatidisom, prenosi CNN.

Tramp: SAD napale oblast pristaništa u Venecueli

Nakon što su Pljevljaci, koji se griju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici uputili su hitan javni poziv Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Direkciji za ekološku inspekciju, Ministarstvu zdravlja i Agenciji za zaštitu životne sredine, povodom najavljenog zatvaranja pomenute kotlarnice, oglasio se ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.&nbsp;
Njegovo obraćanje prenosimo integralno:&nbsp;
Ispratio sam medijske naslove i izvještaje o prijetnjama “organizacionog odbora protesta” kako će blokirati rad Termoelektrane u Pljevljima, ukoliko se rješenje ekološke inspekcije, koje je na snazi već duže od godinu dana, izvrši
Moram priznati da mi ni danas nije jasno, kao ni prije dva dana na tematskoj sjednici Odbora za ekologiju u Skupštini Crne Gore, u čemu je logika da u trenucima kad imamo rekordna zagađenja vazduha u Pljevljima (a, konkretno, danas je duže od šest sati stanje vazduha veoma loše), od mene se javno traži da jedan od velikih zagađivača nastavi da radi, a time i da zagađuje vazduh?
Slušamo, posebno od kolega političara, žalopojke i razumijevanje situacije u kojoj se Pljevljaci nalaze (jer, pobogu, korisno je reći javno da vam je vlasnik svakog individualnog ložišta mio i drag, ipak dolaze izbori, da razumijete ljude koji se griju na sistem kotlarnice, jer, ipak je u pitanju oko 400 stanova itd.), ali istovremeno i “snažne” pozive da se situacija riješi. Da se riješi nepreduzimanjem hitnih mjera? Nejasno je samo kakva je to logika, osim politikantska i populistička.
Poziva se ministar ekologije da dođe u Pljevlja, kao da bi mu bio prvi put. I doći će opet. I opet. Ali ako neko očekuje da će posjetu ministra ekologije iskoristiti da ga ubijedi da treba mimo zakona da radi i postupa, da ne treba da preduzima hitne mjere koje preduzima, da ga ubijedi da zagađivači treba nesmetano i nekontrolisano da rade, iako rekordno zagađuju vazduh, onda taj neko, pa makar bio i “organizacioni odbor protesta” treba da zna da mu je ambicija pretjerana i neostvariva.
Za mene, kao ministra životne sredine, ali i kao čovjeka, zdravlje nema cijenu, i do kraja mandata ću se boriti protiv jalovog populizma, a u korist zdrave životne sredine.
Za sadašnju situaciju sa kotlarnicom u Skerlićevoj ulici isključivo su odgovorni predsjednik opštine Pljevlja i rukovodstvo “Grijanja”. Rekao sam i ponavljam: sve što je trebalo već godinu i po dana, to je da se ugrade filteri koji će štetne emisije da dovedu u propisane granice.
Ekološki inspektor je dao jasne naloge i mjere i u odnosu na TE, i u odnosu na individualna ložišta, a kao ministar još jednom, javno, pitam predsjednika opštine gospodina Vraneša: u šta je utrošen novac koji je Opštini Pljevlja uplaćen za realizaciju ekoloških projekata? Jedna od njihovih svrha je upravo i pozitivan uticaj na zdrav vazduh? Nije mala cifra.
Dakle, ekološki inspektor je u identičnoj situaciji, prošle godine, dozvolio produženi rad do maja mjeseca 2025, ali sa obavezom da se postrojenje doradi do mjere da emituje dozvoljene količine čestica, a ne da nam ovih dana javno priznaju da je “prekoračenje od samo 4 (četiri) puta”.
Ministarstvo je, samo posredstvom Eko fonda, u Pljevljima za zadnje dvije i po godine subvencionisalo ugradnju energetski efikasne fasade na preko 1700 objekata, kao i na 12 stambenih zgrada. Ove godine subvencionisali smo, posredstvom tri javna poziva, kupovinu peći na pelet za 192 domaćinstva u Pljevljima. Agencija za zaštitu životne sredine u realnom vremenu prati stanje kvaliteta vazduha i o tome obavještava javnost i adekvatno reaguje. Ekološka inspekcija postupa u odnosu na sve zagađivače, ravnopravno, u skladu sa Zakonom. Dakle, sistem kojim rukovodim besprekorno radi.
Ali stvarnim organizatorima protesta valjda teško pada da odgovornost potraže onamo gdje stvarno počiva.
Nemojte gajiti iluziju da nije ovako kako ću sada reći. Zabrinut je ovaj ministar za način na koji će se grijati stanovnici koji koriste sistem kotlarnice kao izvor grijanja. Zna ovaj ministar da među njima ima djece, starijih lica, onkoloških bolesnika, nažalost, i tako dalje. Zna, jer prati redovno stanje i pravilno se informiše. Ali to izgleda ne znaju samo predsjednik opštine i direktor “Grijanja”, jer da znaju i da ih interesuje valjda bi za dvije godine završili ono što se od njih traži. Ili nisu navikli da država odluke koje donese istovremeno i poštuje do kraja. Znaju li oni i organizatori protesta da nije manji broj onih Pljevljaka koji traže da se kotlarnica zatvori, jer zagađuje njihov vazduh?
Dobijam dopise iz “Grijanja” kako će zatvaranje da potencijalno izazove štetu na instalacijama koje mnogo koštaju. A ja njih pitam: koliko košta jedan život? Ima li cijenu?
Zdravlje i zdrava životna sredina za mene nemaju cijenu i ne mogu biti predmet na kom treba od mene očekivati kompromis.
Umjesto populističkih prijetnji, predložio bih realnu odgovornost.

Ćulafić: Preambiciozan plan je pozvati ministra da dođe u Pljevlja sa namjerom da se ubijedi da zagađivači treba nekontrolisano da rade

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Šćepanović izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

Tramp: SAD napale oblast pristaništa u Venecueli

Ćulafić: Preambiciozan plan je pozvati ministra da dođe u Pljevlja sa namjerom da se ubijedi da zagađivači treba nekontrolisano da rade

PRATITE TVe UŽIVO