<article>AD su „napale“ oblast pristaništa u Venecueli gdje je droga utovarena u brodove, izjavio je danas američki predsjednik Donald Tramp.- Došlo je do velike eksplozije u oblasti pristaništa gdje su utovarili brodove drogom. Utovarili su brodove drogom. Napali smo sve brodove, a sada smo napali cijelu oblast - rekao je Tramp.On nije saopštio više detalja.Ovu izjavu dao je tokom dočeka izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na njegovom imanju Mar-a-Lago na Floridi.Kako javlja Rojters, Tramp je ranije rekao da su SAD prošle nedjelje uništile „veliki objekat“ u Venecueli.Pojasnio je da je to dio „kampanje pritiska na Karakas“.Prvi čovjek SAD takođe nije pružio dodatne detalje o navodnoj akciji američke vojske.- Oni (Venecuela) imaju veliku fabriku, ili veliki objekat, odakle dolaze brodovi. Prije dvije noći smo je uništili. Zadali smo im veoma jak udarac - istakao je Tramp u intervjuu sa radio voditeljem i donatorom Republikanske stranke Džonom Kacimatidisom, prenosi CNN.</article>

AD su „napale“ oblast pristaništa u Venecueli gdje je droga utovarena u brodove, izjavio je danas američki predsjednik Donald Tramp.
- Došlo je do velike eksplozije u oblasti pristaništa gdje su utovarili brodove drogom. Utovarili su brodove drogom. Napali smo sve brodove, a sada smo napali cijelu oblast - rekao je Tramp.
On nije saopštio više detalja.
Ovu izjavu dao je tokom dočeka izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na njegovom imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Kako javlja Rojters, Tramp je ranije rekao da su SAD prošle nedjelje uništile „veliki objekat“ u Venecueli.
Pojasnio je da je to dio „kampanje pritiska na Karakas“.
Prvi čovjek SAD takođe nije pružio dodatne detalje o navodnoj akciji američke vojske.
- Oni (Venecuela) imaju veliku fabriku, ili veliki objekat, odakle dolaze brodovi. Prije dvije noći smo je uništili. Zadali smo im veoma jak udarac - istakao je Tramp u intervjuu sa radio voditeljem i donatorom Republikanske stranke Džonom Kacimatidisom, prenosi CNN.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Tramp: SAD napale oblast pristaništa u Venecueli

Dan nakon ubjedljive pobjede Samoopredjeljenja na vanrednim parlamentarnim izborima, Aljbin Kurti poručio je da su građani Kosova još jednom dali „snažan mandat“, ocijenivši da je čast dobiti povjerenje birača nakon „prvog punog mandata u istoriji zemlje“. Zahvalio je biračima, institucijama i međunarodnoj zajednici, poručivši da je budućnost Kosova „prosperitetna i čvrsto usmjerena ka Evropskoj uniji“.
“Juče su građani Kosova još jednom dali snažan mandat. Uvijek je čast zadobiti povjerenje naroda, posebno kada dolazi nakon prvog punog mandata u istoriji zemlje”, naveo je Kurti u objavi na društvenoj mreži X.
Zahvalio je svima koji su učestvovali u izbornom procesu, naglašavajući da su izbori protekli slobodno i bez incidenata.
“Zahvaljujemo svima koji su iskoristili svoje biračko pravo, kao i svima koji su doprinijeli da izborni proces bude slobodan, fer i sproveden bez incidenata”, poručio je Kurti.
Posebnu zahvalnost uputio je i međunarodnim partnerima.
“Zahvalni smo na međunarodnoj podršci tokom ovog procesa – Evropskoj uniji, pojedinačnim državama i međunarodnim organizacijama koje nastavljaju da podržavaju demokratski napredak Kosova“, naveo je, dodajući da je zahvalan i „sestrinskim partijama i širem progresivnom pokretu“.
“Obavezujemo se da gradimo društva u kojima su dostojanstvo i dobrobit ljudi u centru. Budućnost Kosova je prosperitetna i čvrsto orijentisana ka Evropskoj uniji”, zaključio je Kurti.
Pobijedio je narod Kosova i Republika
Već juče, po proglašenju pobjede, Kurti se obratio javnosti i ocijenio da je riječ o „najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“.
2Dozvolite mi da izrazim svoju duboku zahvalnost širom naše zemlje. Zahvaljujem se hiljadama volontera, simpatizera i aktivista koji su organizovali kampanju i bili naša snažna podrška u ovoj veličanstvenoj pobjedi“, rekao je Kurti.
Podsjetio je na prethodne izborne cikluse, ističući kontinuitet uspjeha.
“Dana 9. februara ove godine pobijedio je LVV sa partnerima, a 28. decembra 2025. pobijedio je narod Kosova i Republika. Čestitam na najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“, kazao je.
Kurti je naglasio da nema vremena za zastoje.
“Sada nas čeka mnogo posla i današnji rezultat nam je jasno pokazao da moramo da idemo naprijed bez odlaganja. Što prije budu sertifikovani rezultati, to prije treba da formiramo institucije i nastavimo sa dobrim radom i neophodnim projektima“, rekao je.
Dodao je da će se u novom sazivu Skupštine naći i Plan rasta Evropske unije.
“U Skupštini 10. saziva očekuje nas Plan rasta Evropske unije u vrijednosti od 880 miliona eura“, naveo je Kurti.
Poziv opoziciji na saradnju
Kurti je poručio da je spreman na saradnju sa opozicionim strankama, prije svega kada je riječ o međunarodnim sporazumima.
„Pozivam opozicione stranke na saradnju u Skupštini, kako oko međunarodnih sporazuma, tako i oko dobrih zakona u interesu građana“, rekao je.
U posebnoj izjavi precizirao je redosljed narednih koraka.
„Najprije treba da sačekamo sertifikaciju rezultata, zatim odmah da se konstituiše Skupština, a potom da se formira Vlada. Zainteresovan sam da odmah sarađujem sa opozicijom u vezi sa onim što je ostalo neusvojeno, odnosno tri sporazuma, za koje nam je potrebna većina“, rekao je Kurti.
Dodao je da ne očekuje blokade.
„Nakon sertifikacije možemo da idemo naprijed dobro, uspješno i brzo, bez zastoja, pošto su blokade nemoguće“, poručio je.
Kurti je naveo i da će se razgovarati o pitanju predsjednika, najprije sa predsjednicom Vjosom Osmani, a potom i sa opozicijom.
Preliminarni rezultati
Na Kosovu su 28. decembra održani vanredni opšti izbori, drugi ove godine. Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, Samoopredjeljenje (LVV) Aljbina Kurtija osvojilo je oko 431.442 glasa, odnosno 44,30 odsto, što je gotovo 35.000 glasova više nego na izborima u februaru.
Preliminarno, LVV bi mogao imati 56 poslaničkih mandata, u poređenju sa 48 iz februara, čime Kurti dobija znatno povoljniju poziciju za formiranje nove vlade, čak i bez oslanjanja na Srpsku listu.
Na drugom mjestu je Demokratska partija Kosova (PDK) sa oko 21 odsto glasova (183.826), dok je najveći pad zabilježio Demokratski savez Kosova (LDK) sa 13,57 odsto glasova (118.772), što je oko pet odsto manje nego u februaru. Lider LDK-a Ljumir Abdidžiku preuzeo je odgovornost za loš rezultat i najavio unutrašnje preispitivanje, uz mogućnost ostavke.
Alijansa za budućnost Kosova (AAK) prešla je izborni prag sa 5,68 odsto glasova (49.675), dok je Srpska lista osvojila 4,78 odsto, odnosno 41.823 glasa, što je za više od 3.000 glasova više nego na februarskim izborima, kako je izjavio njen lider Zlatan Elek.
Izlaznost na izborima iznosila je 44,99 odsto, dok se glasovi iz dijaspore očekuju oko 5. januara.
Zapad pozdravlja izbore, očekuje brzo formiranje institucija i ratifikaciju Sporazuma o Planu rasta
Stižu i međunarodne čestitke, uprkos ranije opterećenim odnosima sa vladom Samoopredjeljenja.
Evropska unija pozdravila je izborne rezultate, ocijenivši da je izborni proces protekao u skladu sa demokratskim principima i uz učešće svih zajednica, uz očekivanje brzog formiranja nove Skupštine i Vlade nakon političkog zastoja iz februara 2025. godine, navedeno je u zajedničkom saopštenju visoke predstavnice EU Kaje Kalas i komesarke za proširenje Marte Kos.
Pozvale su novu vlast da intenzivira reforme i bez odlaganja ratifikuje sporazume u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, uz poruku da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ostaje ključna za evropski put obje strane.

Kurti dan nakon pobjede: Građani Kosova dali snažan mandat, budućnost čvrsto usmjerena ka EU

Studenti u blokadi saopštili su da je tokom jučerašnje terenske akcije „Raspiši pobjedu“, koja je organizovana širom Srbije, prikupljeno ukupno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će taj broj uskoro premašiti 400.000.
Kako su naveli u objavi na društvenoj mreži X, riječ je o prvoj terenskoj akciji sprovedenoj na nacionalnom nivou, a odziv građana, prema njihovim navodima, prevazišao je očekivanja organizatora.
- 400.000 potpisa za jedan dan. Prva terenska akcija po cijeloj Srbiji“, naveli su studenti, uz napomenu da su potpise davali građani različitih profila, među kojima su, kako ističu, bili i vojnici, policajci, kao i stariji sugrađani. Posebno su istakli veliki odziv penzionera, za koji kažu da ih je iznenadio, uz poruku: „Nijesmo se nadali ovolikom odzivu najstarijih. Penzioneri, izvinite“.
Studenti su najavili da se akcija nastavlja i u narednom periodu, uz poruku da će tek uslijediti obilazak terena i postavljanje novih štandova širom zemlje.
- Tek ćemo da obilazimo. Tek će biti štandova - poručili su iz inicijative ETF u blokadi.
Na kraju objave naveli su da je trenutno prikupljeno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će se, kako su naveli, „uz podršku dijaspore taj broj uskoro popeti na 400.000“.

Studenti ETF-a objavili: Prikupljeno skoro 400.000 potpisa za jedan dan u akciji „Raspiši pobjedu“

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je &nbsp;da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
"Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Tramp, pa dodao: "Čuo sam za to jutros. Znate li ko mi je to rekao? Predsjednik Putin. Rano jutros mi je rekao da je napadnut. To nije dobro. Nije dobro. Ne zaboravite na Tomahavke, ja sam ih zaustavio, nisam to želio. Jedna stvar je biti ofanzivan, jer i oni (Rusi) su bili ofanzivni. Ali druga stvar je napasti njegovu kuću. Nije pravi trenutak za išta od toga. Danas sam saznao za to od predsjednika Putina i bio sam jako ljut"
Upitan ima li dokaza za taj napad, rekao je: "Saznaćemo". Dodao je da je “moguće” da su optužbe netačne i da se napad uopšte nije dogodio i dodao &nbsp;“ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
Riječ je o prvim Trampovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

U sali Skupštine Opština Pljevlja održan je skup korisnika usluga DOO Grijanje, sa kojeg je poručeno da će se građani sjutra u 11 i 30 okupiti ispred kotlarnice u Skerlićevoj ulici i pokušati da spriječe njeno pečaćenje.
Sa skupa je upozoreno da bi zatvaranje kotlarnice značilo gašenje jedinog izvora grijanja za oko 400 stanova i više od 50 poslovnih prostora, uključujući i brojne državne i opštinske institucije – sjedište Opštine Pljevlja, Centar za kulturu, Rudnik uglja, Osnovno državno tužilaštvo i druga javna preduzeća.
Građani su ocijenili da je nenormalno i neprihvatljivo da država u decembru, usred grejne sezone, gasi grijanje u najhladnijem gradu u Crnoj Gori, i to u trenutku kada se za Pljevlja najavljuju temperature do minus 10, a potom i do minus 20 stepeni.
Posebno ogorčenje izaziva činjenica da je ista ta kotlarnica, po nalazima ekološke inspekcije, morala biti zapečaćena još u maju, ali joj je uprkos tome odobren nastavak rada tokom jeseni i početka zime. Sada, kada je kotlarnica ugašena, mjerni podaci pokazuju da su prekoračenja PM2.5 i PM10 čestica i dalje enormna, što dodatno dovodi u pitanje smisao i efekat ovakve odluke.
Na skupu su izneseni brojni predlozi, ali je zajednički stav bio da se sjutra pokuša spriječiti pečaćenje kotlarnice, te da se zatraže ostavke Odbora direktora i direktora DOO „Grijanje“, zbog toga što se, kako je rečeno, nisu pojavili pred građanima u trenutku kada se odlučuje o sudbini stotina domaćinstava i sudbini preduzeća.Okupljeni su riješeni da plaćaju usluge ovom preduzeću ukoliko se problem već sjutra ne riješi. Takođe ukoliko ne dođe do rješenja grijanja slijede tužbe protiv onih koji su odgovorni za smrzavanje korisnika centralnog gijjanja u Pljevljima.
Predsjednik Opštine Pljevlja, &nbsp;Dario Vraneš, složio se sa građanima da je izostanak rukovodstva DOO „Grijanje“ sa skupa razočaravajući i poručio da su promjene neophodne. On je istakao da će lokalna uprava biti uz građane i da će i sjutra biti sa njima na terenu.
Vraneš je naglasio da se Pljevljaci ne mogu kažnjavati isključivanjem grijanja u najhladnijim danima godine, upozoravajući na ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, posebno starijih sugrađana.
- Ne radi se samo o materijalnoj šteti i imovini DOO ‘Grijanje’. Radi se o zdravlju ljudi. Šta će se desiti kada se stanovi ohlade, kada se ljudi razbole, kada bolnice budu pune? Država nije tu da kažnjava, već da rješava probleme - poručio je Vraneš.
Na skupu je postavljeno i pitanje selektivnog odnosa institucija prema zagađivačima. Doktor Ilhan Tursumović zapitao se da li se kao isti problem tretira kotlarnica u Skerlićevoj, koja prema njegovim riječima troši manje od 10 tona uglja dnevno, i Termoelektrana Pljevlja, koja dnevno troši oko 6.000 tona uglja.
- Kotlarnica jeste zagađivač, ali višestruko manji od Termoelektrane“, ali.kada bude da je na skupu protiv zagađena 150 pa 100 ljudi, mogu da nam rade šta hoće - kazao je dr Turumović na skupu, uz podsjećanje da građani nijesu blagovremeno obaviješteni ni o probnom radu termoelektrane.
Dodatni apsurd, kako je istaknuto, predstavlja činjenica da je kotlarnica u Skerlićevoj već ugašena, dok su koncentracije štetnih čestica u vazduhu i dalje izuzetno visoke. To, prema ocjeni okupljenih, pokazuje da se problem zagađenja ne rješava, dok se građani istovremeno ostavljaju bez osnovnog uslova za život – grijanja.
Kako će oko 400 korisnika DOO „Grijanje“, od kojih mnogi nemaju dimnjake ni alternativni izvor toplote, provesti noći sa najavljenim minusima, pitanje je na koje nadležni još nisu dali odgovor.
Zaključak skupa je jasan: do dogovora mora doći, jer Pljevlja ne mogu biti jedini grad u kojem se ekološka politika sprovodi tako što se građani ostavljaju da se smrzavaju. 
&nbsp;

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Tramp: SAD napale oblast pristaništa u Venecueli

Kurti dan nakon pobjede: Građani Kosova dali snažan mandat, budućnost čvrsto usmjerena ka EU

Studenti ETF-a objavili: Prikupljeno skoro 400.000 potpisa za jedan dan u akciji „Raspiši pobjedu“

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

PRATITE TVe UŽIVO