<article>V.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović smatra da pitanje gradnje postrojenja za prečišćanje otpadnih voda u Botunu treba riješiti dijalogom.- U ovoj fazi pitanje postrojenja nije za nas. Ono treba da se riješi kompromisom između konstituenata vlasti i lokalne samouprave. Policija radi zakonito, objektivno i neselektivno. Postoje nadležne službe koje prethodno treba da rade svoj posao, da stvore sve uslove i preduslove za realizaciju infrastrukturnih projekata. U ovom momentu pitate me nešto što zasad nije realno da me pitate - rekao je Šćepanović na sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost, odgovarajući na pitanje poslanika DNP-a Vladislava Bojovića koje se odnosi na dešavanja u Botunu.Na dodatno pitanje da li će policija intervenisati ukoliko joj to bude naloženo, Šćepanović je odgovorio da ne dobija naloge za primjenu zakona.- Ja naloge bilo koje o primjeni zakone ne dobijam ni od koga. Samo mogu dobiti nalog od državnog tužioca, a u primjeni zakona znaju se tačno nadležnosti svih institucija u sistemu - poručio je Šćepanović.</article>

V.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović smatra da pitanje gradnje postrojenja za prečišćanje otpadnih voda u Botunu treba riješiti dijalogom.
- U ovoj fazi pitanje postrojenja nije za nas. Ono treba da se riješi kompromisom između konstituenata vlasti i lokalne samouprave. Policija radi zakonito, objektivno i neselektivno. Postoje nadležne službe koje prethodno treba da rade svoj posao, da stvore sve uslove i preduslove za realizaciju infrastrukturnih projekata. U ovom momentu pitate me nešto što zasad nije realno da me pitate - rekao je Šćepanović na sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost, odgovarajući na pitanje poslanika DNP-a Vladislava Bojovića koje se odnosi na dešavanja u Botunu.
Na dodatno pitanje da li će policija intervenisati ukoliko joj to bude naloženo, Šćepanović je odgovorio da ne dobija naloge za primjenu zakona.
- Ja naloge bilo koje o primjeni zakone ne dobijam ni od koga. Samo mogu dobiti nalog od državnog tužioca, a u primjeni zakona znaju se tačno nadležnosti svih institucija u sistemu - poručio je Šćepanović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Lazar Šćepanović

postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Botun

Uprava policije

Vladislav Bojović

Društvo

Šćepanović: Botun u ovoj fazi nije pitanje za policiju, postupamo po zakonu

U Višem sudu u Podgorici ni danas, treći put zaredom, nije održano suđenje bivšem direktoru policije Veselinu Veljoviću jer je i dalje na liječenju u Njemačkoj i nalazi se u teškom stanju.
Sutkinja Vesna Kovačević pročitala je dopis advokata Mihaila Volkova koji je 22. decembra obavijestio sud da se njegov branjenik nalazi na liječenju, da je podvrgnut petoj operaciji i da se nalazi na intenzivnoj njezi.
- Veljović je podvrgnut teškom hirurškom liječenju i u teškom je stanju - navodi se u medicinskoj dokumentaciji koju je dostavio Volkov.
Nastavak suđenja zakazan je za 23. januar.
Veljoviću je, krajem prošlog mjeseca, ukinut kućni pritvor nakon čega je otputovao u inostranstvo na liječenje.
On je optužen da je zloupotrijebio službeni položaj i da je član navodne kriminalne organizacije Aleksanda Mrkića koja je, tvrde u Specijalnom državnom tužilaštvu, švercovala cigarete.
Na optuženičkoj klupi su i Mrkićev brat Nikola Mrkić, Arsenije Kalezić, Mujo Nikočević, Stefan Bubanja, Nikola Bubanja, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Gluščević, Nikola Bačilović, Sadig Elnagar, kao i nekadašnji načelnik kriminalističke policije u Baru Ilija Vasović.
Svi optuženi se brane sa slobode osim Vušovića i Kalezića kojima je prije 10 dana ponovo određen pritvor.

Veljović u teškom stanju

Centar za patologiju Kliničkog centra Crne Gore opremljen je novom, savremenom laboratorijskom opremom zahvaljujući donaciji kompanije Lob d.o.o. Podgorica. Donacija, ukupne vrijednosti 96.300 eura, obuhvata specijalizovanu radnu stanicu za pripremu i podjelu materijala, kriotom za ExTempore analize i dva manuelna rotaciona mikrotoma.
Medicinski direktor KCCG, dr Đorđije Krnjević, kazao je da kontinuirana podrška zajednice predstavlja važan oslonac zdravstvenom sistemu.
„Kao ljekar i kao medicinski direktor, ponosan sam što crnogorsko društvo prepoznaje značaj naše ustanove, o čemu svjedoče brojne donacije Kliničkom centru. Savremena medicina je skupa, zato je, pored budžetskog finansiranja, izuzetno važno ulaganje i kroz donacije. Osim edukacije kadra, ključno je stalno ulaganje u opremu i infrastrukturu — bez savremene opreme nema moderne medicine“, poručio je dr Krnjević.
On je naglasio važnost patohistološke dijagnostike za uspjeh liječenja.
„Ishod liječenja u velikoj mjeri zavisi od kvalitetne patoanatomske dijagnostike. Zato smo izuzetno zahvalni na ovoj donaciji. Najbolje govori podatak da se u našem Centru godišnje uradi oko 150.000 analiza“, dodao je Krnjević.
Izvršni direktor kompanije Lob, Marko Pajović, istakao je da ova donacija predstavlja izraz društvene odgovornosti kompanije.
„Velika mi je čast da, u ime kompanije Lob, iskažem zahvalnost i poštovanje ljudima koji svakodnevno spašavaju živote. Uspjeh kompanije ne mjeri se samo poslovnim rezultatima, već i doprinosom zajednici. Zato smo donirali četiri medicinska aparata Kliničkom centru, vjerujući da će pomoći ljekarima da još efikasnije obavljaju svoju misiju. Ovo nije samo donacija — ovo je podrška, odgovornost i povjerenje u zdravstvene institucije Crne Gore“, kazao je Pajović.
Direktorica Centra za patologiju, doc. dr Mirjana Miladinović, zahvalila je na donaciji i objasnila značaj nove opreme.
„Dobili smo novu radnu stanicu, dva mikrotoma i kriotom. Radna stanica omogućava sigurnu i organizovanu obradu uzoraka, čime se smanjuje rizik od grešaka. Mikrotomi omogućavaju izradu veoma tankih i preciznih presjeka tkiva, dok kriotom obezbjeđuje brzu obradu svježih i smrznutih uzoraka — posebno važno za hitne intraoperativne analize“, navela je ona.
Miladinović je naglasila da oprema značajno unapređuje kvalitet dijagnostike, skraćuje vrijeme obrade i doprinosi većoj bezbjednosti i efikasnosti rada.
„Ova donacija predstavlja snažan podsticaj našem timu i važan doprinos daljem razvoju zdravstvene zaštite“, zaključila je.
Povodom donacije, dr Krnjević je uručio zahvalnicu Kliničkog centra Marku Pajoviću.

Centar za patologiju KCCG dobio savremenu laboratorijsku opremu

Predstava „Gidionov čvor“, rađena po tekstu Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača, biće izvedena sjutra i preksjutra (25. i 26. decembra) u 20 časova na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Iz CNP-a saopštavaju da su ulaznice za oba termina u potpunosti rasprodate.
U duodrami nastupaju Dubravka Drakić i Kristina Obradović, dok glas iz off-a daje Petar Jovović. Komad se bavi veoma aktuelnim temama – funkcionisanjem školskog sistema, slobodom izražavanja, vršnjačkim nasiljem i ulogom pojedinca u okviru obrazovne institucije.
Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografiju je oblikovala Ivanka Vana Prelević, a kostime Gordana Bulatović. Muzičku selekciju radio je reditelj Alač, dizajn tona Mladen Nikčević, a izvršna producentkinja predstave je Nela Otašević.

"Gidonov čvor" dva puta pred publikom

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju i branioca optuženog Edmira Ramovića, izjavljene protiv presude Višeg suda u Podgorici od 14. maja 2025. godine, kojom je optužen na 13 i po godina za ubistvo Semira Murića.
Time je potvrđena prvostepena presuda kojom je Ramović oglašen krivim za krivično djelo ubistvo, u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih materija.
Ramović je tom presudom osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 13 godina i šest mjeseci, u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Istom odlukom, oslobođen je od optužbe za teško ubistvo u pokušaju, jer nije dokazano da je izvršio to krivično djelo.
Žalbe na odluku Višeg suda podnijeli su Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i branilac optuženog, ali je Apelacioni sud ocijenio da one nijesu osnovane. Kako se navodi u odluci, u postupku donošenja prvostepene presude nijesu počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, niti druge nepravilnosti na koje drugostepeni sud pazi po službenoj dužnosti.
Presuda Apelacionog suda Crne Gore Kž.br. 153/25 od 4. decembra 2025. godine biće objavljena na zvaničnoj internet stranici Apelacionog suda.

Apelacion sud potvrdio presudu: Ramoviću 13 i po godina za ubistvo Semira Murića

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Umjesto Komunalne inspekcije, jutros je na vrata Danijele Mihajlović pozvonio gradonačelnik Podgorice Saša Mujović koji je zaslužan što jutros njenom sinu nije oduzet pas Medo.
Porodica Mihajlović doživjela tragediju kada je iznenada preminuo Danijelin suprug. Smrt oca ostavila je duboku prazninu, naročito u srcu dvanaestogodišnjeg Miodraga. Danijela je, po savjetu psihologa, kupila malog psa Meda, kao terapeutskog ljubimca njenog sina kako bi i uz njega probao da prebrodi bol i tugu.
Međutim, Komunalna inspekcija donijela je rješenje o oduzimanju psa, uz obrazloženje da pojedine komšija podnosi prijave zbog, navodno, učestalog laveža Meda.
Ubrzo je reagovao Mujović koji je zatražio od Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada da obustavu izvršenja rješenja kojim je od porodice Mihajlović trebalo da bude oduzet terapijski pas Medo.
Medo je ostao sa porodicom Mihajlović, a Mujović im je jutros lično pružio podršku i donio novogodišnje poklone.
- Za psa Meda praznici su došli ranije. Dok smo jutros čekali da li će se komunalna inspekcija pojaviti da oduzme Danijeli psa Meda (iako su rekli da neće, tu smo), primio sam poziv iz kancelarije gradonačelnika koji je izrazio želju da posjeti Danijelu, njenog sina i Meda, pruži im podršku i donese poklone za praznike. Medo ostaje sa svojom porodicom, srećan i razigran, profesor Mujović se uvjerio da Medo nije zlica nego srećan mali psić a Danijela sada vjeruje da ga niko neće oduzeti. Jedna tužna priča ima srećan kraj. Treba nam više priča sa srećnim krajem - objavio je na svom Fejsbuk profilu građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
On se zahvalio gradonačelniku što se samoinicijativno odlučio na ovaj čin i uljepšao jednoj porodici dan.
- Hvala svima koji su iznijeli priču i stali uz Danijelu - zajedno smo spriječili jednu veliku nepravdu - poručio je Dragićević.
Video možete pogledati <a href="https://www.facebook.com/reel/1411726190611928">OVDJE</a>.

Šćepanović: Botun u ovoj fazi nije pitanje za policiju, postupamo po zakonu

Tagovi

Veljović u teškom stanju

Centar za patologiju KCCG dobio savremenu laboratorijsku opremu

"Gidonov čvor" dva puta pred publikom

Apelacion sud potvrdio presudu: Ramoviću 13 i po godina za ubistvo Semira Murića

PRATITE TVe UŽIVO