<article>Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman učestvovao je na poziv Međunarodnog Republikanskog Instituta (IRI) na Forumu Radne grupe za Zapadni Balkan koji je održan u Prištini pod nazivom “Jačanje regionalnih veza za transparentnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu”. Forum je bio prilika da učesnici koji su predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, kao i NVO sektora iz svih zemalja regiona, razgovaraju o prioritetnim pitanjima kao što su regionalna saradnja u procesu evropskih integracija, promovisanje transparentnosti i dobrog upravljanja. U okviru boravka u Prištini, a na marginama Foruma Šahman je imao i više značajnih susreta i razgovora i to sa: zamjenicom premijera Kosova Emilijom Redžepi, poslanikom u Skupštini Kosova Albanom Bajramijem, kao i sa bošnjačkim predstavnicima u Konsultativnom vijeću za zajednice koje djeluje pri kabinetu predsjednice Kosova Almedinom Fejzom, Dževahirom Kolenović i Agimom Feratijem. On je prilikom svih susreta naglasio važnost regionalne saradnje između svih zemalja Zapadnog Balkana, te govorio o značaju dodatnog povezivanja kroz mnoge društvene oblasti u konkretnom slučaju izmjeđu dvije susjedne i prijateljske zemlje Crne Gore i Republike Kosovo.Predsjednik BDP-a Sead Šahman je sagovornike informisao o aktuelnom društveno-političkom stanju u Crnoj Gori, formiranju novog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP), te naglasio važnost bošnjačke zajednice u okviru dobrosusjedske saradnje dvije zemlje. </article>

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman učestvovao je na poziv Međunarodnog Republikanskog Instituta (IRI) na Forumu Radne grupe za Zapadni Balkan koji je održan u Prištini pod nazivom “Jačanje regionalnih veza za transparentnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu”.&nbsp;
Forum je bio prilika da učesnici koji su predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, kao i NVO sektora iz svih zemalja regiona, razgovaraju o prioritetnim pitanjima kao što su regionalna saradnja u procesu evropskih integracija, promovisanje transparentnosti i dobrog upravljanja.&nbsp;
U okviru boravka u Prištini, a na marginama Foruma Šahman je imao i više značajnih susreta i razgovora i to sa: zamjenicom premijera Kosova Emilijom Redžepi, poslanikom u Skupštini Kosova Albanom Bajramijem, kao i sa bošnjačkim predstavnicima u Konsultativnom vijeću za zajednice koje djeluje pri kabinetu predsjednice Kosova Almedinom Fejzom, Dževahirom Kolenović i Agimom Feratijem.&nbsp;
On je prilikom svih susreta naglasio važnost regionalne saradnje između svih zemalja Zapadnog Balkana, te govorio o značaju dodatnog povezivanja kroz mnoge društvene oblasti u konkretnom slučaju izmjeđu dvije susjedne i prijateljske zemlje Crne Gore i Republike Kosovo.
Predsjednik BDP-a Sead Šahman je sagovornike informisao o aktuelnom društveno-političkom stanju u Crnoj Gori, formiranju novog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP), te naglasio važnost bošnjačke zajednice u okviru dobrosusjedske saradnje dvije zemlje.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sead Šahman

Bošnjački demokratski pokret

Društvo

Šahman u Prištini: Odnosi između Crne Gore i Kosova važni za cijeli region

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman učestvovao je na poziv Međunarodnog Republikanskog Instituta (IRI) na Forumu Radne grupe za Zapadni Balkan koji je održan u Prištini pod nazivom “Jačanje regionalnih veza za transparentnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu”. 
Forum je bio prilika da učesnici koji su predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, kao i NVO sektora iz svih zemalja regiona, razgovaraju o prioritetnim pitanjima kao što su regionalna saradnja u procesu evropskih integracija, promovisanje transparentnosti i dobrog upravljanja. 
U okviru boravka u Prištini, a na marginama Foruma Šahman je imao i više značajnih susreta i razgovora i to sa: zamjenicom premijera Kosova Emilijom Redžepi, poslanikom u Skupštini Kosova Albanom Bajramijem, kao i sa bošnjačkim predstavnicima u Konsultativnom vijeću za zajednice koje djeluje pri kabinetu predsjednice Kosova Almedinom Fejzom, Dževahirom Kolenović i Agimom Feratijem. 
On je prilikom svih susreta naglasio važnost regionalne saradnje između svih zemalja Zapadnog Balkana, te govorio o značaju dodatnog povezivanja kroz mnoge društvene oblasti u konkretnom slučaju izmjeđu dvije susjedne i prijateljske zemlje Crne Gore i Republike Kosovo.
Predsjednik BDP-a Sead Šahman je sagovornike informisao o aktuelnom društveno-političkom stanju u Crnoj Gori, formiranju novog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP), te naglasio važnost bošnjačke zajednice u okviru dobrosusjedske saradnje dvije zemlje.

Firma „Fidelity consulting“ juče je na mreži Fejsbuk objavila da se „postepeno napušta proizvodnja električne energije iz Termoelektrane Pljevlja, što u krajnjem znači njeno gašenje“, navodeći da to poizilazi iz dva zvanična izvora - Prijedloga Reformske agende Crne Gore 2024-2027. godine, koji je Vlada usvojila u septembru i ocjene Evropske komisije te agende. U prvom dokumentu, kako su naveli iz „Fidelity“, jasno piše: „Očekuje se da sistem za trgovinu emisijama utiče i na postepeno napuštanje proizvodnje energije iz uglja, a što će zahtijevati sprovođenje pravedne tranzicije u regionu Pljevalja“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025021028_ff3c7d62dc909aea18b0df79d3fef8b673d5642c95069ddc387b9a19cf91a211.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241025021028_ff3c7d62dc909aea18b0df79d3fef8b673d5642c95069ddc387b9a19cf91a211" data-rendition-name="original" width="1058" height="1294" loading="lazy" alt="Dokument Vlade Crne Gore "> </figure>  „PRAVEDNA TRANZICIJA“ -Zbog kompleksnosti procesa u sprovođenju predloženih reformi potrebno je uspostaviti saradnju Generalnog sekretarijata Vlade i resornih ministarstava, uz uključenje ključnih subjekata, prije svega Rudnika uglja Pljevlja i Elektroprivrede Crne Gore kako bi se ostvarili željeni rezultati u dijelu prekvalifikacije i ponovnog zapošljavanja u pljevaljskom regionu uglja – citira se dio dokumenta. U dokumentu Evropske komisije, kako su naveli, piše da „reformska agenda ima za cilj da podrži diversifikaciju energije vjetra i sunca, smanjenje zavisnosti od hidroenergije i povećanje integracija sa energetskim tržištem EU“.&nbsp; - Ona će uspostaviti pravedne tranzicione aktivnosti koje će olakšati postepeno gašenje termoelektrane na ugalj u Pljevljima – navode citat iz ovog akta. Fidelity consulting u objavi na Fejsbuku zaključuje: „To je to, dame i gospodo; spremite se za pravednu tranziciju u Pljevljima na vakat. Rudnik uglja, Termoelektrana, Elektroprivreda, CEDIS, CGES, mikro, mala i srednja preduzeća u Pljevljima, zaposleni i članovi porodica treba da znate da, prema reformskoj agendi koju je usvojila Vlada, implementacija ove mjere će koštati 30,7 miliona eura...“. Pljevljak, koji je podijelio ovu objavu, citirao je direktora Rudnika uglja Nemanju Lakovića da 1.600 ljudi radi u Rudniku uglja i Termoelektrani, „tako da se ekonomska stabilnost cijelog grada oslanja na ove dvije kompanije“. -Potrebno je veoma pažljivo, oprezno i brzo da radimo i nadamo se da ćemo dobiti realne rokove kada ćemo biti spremni da ugasimo postojeće i napravimo alternative za poslove koje imamo, kao i prihode koje Crna Gora ostvaruje preko pomenutih sistema – rekao je, prije dva dana, Laković na Drugom ekonomskom dijalogu između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu. Pljevljak koji je na Fejsbuku komentarisao informaciju o najavi gašenja TE Pljevlja postavlja pitanje: „Hoćemo li se mi Pljevljaci ikada išta pitati?“. - Dođu nam stranci i odluče da zatvore Rudnik uglja Pljevlja i Termoelektranu i mi aminujemo. Dobijemo zauzvrat bolnicu i Sportski centar Borovica i pa-pa. Da li će vladajuća većina zakazati sjednicu Skupštine Opštine Pljevlja povodom najavljenog gašenja Pljevalja, Termoelektrane i Rudnika uglja Pljevlja? Pljevlja su dala milijarde a vlast vraća Pljevljima 30.000.000€ i to zovu pravednom tranzicijom. 1500€ po stanovniku, maršala – zaključio je on. Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, u Rudniku i Termoelektrani, mimo 1.600 stalno zapošljenih, angažovano je i oko 400 ugovoraca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025021032_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241025021032_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9" data-rendition-name="original" width="800" height="514" loading="lazy" alt="ministar Saša Mujović"> </figure>  Interesantno je da je aktuelni ministar energetike Saša Mujović, u julu, dvadesetak dana prije rekonstrukcije Vlade, tada kao ministar energetike i rudarstva, saopštio: „Da li ćemo 2030. zatvoriti TE, odmah da kažem da nećemo“, uz poruku da „gašenja TE nema do momenta dok“ se ne napravi sigurna altrenativa za snabdijevanje strujom.&nbsp; INFORMACIJA ZA BRISEL Međutim, Vlada je već u septembru sačinila dokument za Brisel, na osnovu kojeg se kandiduju za milione eura iz EU - „Informacija o procesu pripreme Reformske agende Crne Gore 2024-2027 za Instrument EU za reforme i rast, s Predlogom Reformske agende Crne Gore 2024-2027 za Instrument EU za reforme i rast“, u kojem se najavljuje gašenje Termoelektrane do 2027. godine. U poglavlju naslovljenom: „Politika dekarbonizacije i priprema za mehanizam za određivanje cijene emisije ugljenika“, navodi se da je „ključna aktivnost koja treba biti realizovana u narednom periodu finalizacija integrisanog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), koji će definisati ključne politike i mjere za ostvarivanje novih ciljeva do 2030. godine“.&nbsp; U dokumentu se dalje navodi da je „Nacionalni savjet za održivi razvoj Crne Gore, uz podršku UNDP-a, inicirao izradu sveobuhvatne socijalno-ekonomske studije na temu pravedne (energetske) tranzicije, koja uključuje pravovremene procese planiranja koji prioritetno postavljaju potrebe ljudi, razvoj ljudskog kapitala i neophodnu podršku ekonomskoj diversifikaciji u pljevaljskom regionu uglja“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025021032_06bcbbe40554c41f1bf2b5129a8af8dfd9132e849bf83c1c7118bc0b989e2582.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241025021032_06bcbbe40554c41f1bf2b5129a8af8dfd9132e849bf83c1c7118bc0b989e2582" data-rendition-name="original" width="1080" height="1097" loading="lazy" alt="Vladin dokument"> </figure>  Ističe se da je „zbog kompleksnosti procesa u sprovođenju predloženih reformi potrebno uspostaviti saradnju Generalnog sekretarijata Vlade i resornih ministarstava, uz uključenje ključnih subjekata prije svega Rudnika uglja Pljevlja i Elektroprivrede Crne Gore kako bi se ostvarili željeni rezultati u dijelu prekvalifikacije i ponovnog zapošljavanja u pljevaljskom regionu uglja“. - U dijelu implementacije sveobuhvatnog Programa obnove zgrada neophodno je uključenje Eko fonda i Opštine Pljevlja – piše u dokumentu. Sudeći prema navodima iz Vladinog akta, pripreme za gašenje Termoelektrane su u jeku, pa tako u tabeli 35 – Pregled koraka za reformsku mjeru 2.2.1. piše, pod stavkom „Naziv koraka“: „Vladina struktura koja ima mandat da implementira i prati akcije pravedne tranzicije je operativna i usvojila je plan za sprovođenje obuka i otvaranje radnih mjesta za ljude zaposlene u rudarstvu i proizvodnji energije baziranoj na uglju“. Pod stavkom – „Odgovorna institucija“ piše da su odgovorni: Generalni sekretarijat Vlade, Nacionalni savjet za održivi razvoj, resorna ministarstva, Opština Pljevlja, Rudnik uglja Pljevlja, Elektroprivreda Crne Gore, dok je rok za implementaciju - jun 2025. godine. „ŠARENA LAŽA“ Iako bi već za osam mjeseci trebalo da se počne sa obukama i otvaranjem radnih mjesta za ljude zapošljene u rudarstvu i proizvodnji energije baziranoj na uglju, zapošljeni u energetskom sektoru u Pljevljima o tome ništa ne znaju, ali ni nekolicina s kojima smo razgovarali iz Opštine Pljevlja, čija je uloga, prema Vladinom dokumentu, u „pravednoj tranziciji“ veoma značajna?! „Korak“ – „Kratkoročne mjere razvoja ljudskog kapitala usmjerene na prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje u pljevaljskom regionu uglja sprovedene u skladu sa akcionim planom pravedne tranzicije“ treba da bude gotov u decembru 2026, kao i „korak“ - obuka 100 osoba, od čega 15% žena u skladu sa akcionim planom (pilot) - polazna vrijednost 2024. godina. Za decembar 2026. Vlada je planirala i „uspostavljanje centra za obuku i šeme za prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje sa fokusom na implementaciju sveobuhvatnog programa kao i na druge poslove u industriji ili uslužnim djelatnostima“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025021032_97467d225eeb167ae071c771d697645033a6fa6778513f6aa688119f9934a9f3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241025021032_97467d225eeb167ae071c771d697645033a6fa6778513f6aa688119f9934a9f3" data-rendition-name="original" width="1080" height="1431" loading="lazy" alt="Vladin dokument"> </figure>  Do decembra 2027. treba da bude gotov „korak“ - sprovođenje sveobuhvatnog programa za renoviranje javnih i privatnih zgrada u rudarskom regionu Pljevlja, koji nudi finansijska rješenja za energetsku efikasnost i zamjenu fosilnih grejnih sistema. U Vladinom dokumentu piše i da je decembar 2027. rok do kada će 90 odsto individualnih sistema za grijanje u javnim zgradama i 70 odsto individualnih sistema za grijanje u privatnim zgradama preći sa uglja na čistije gorivo. Do tada su planirali da bude obučeno „najmanje 400 osoba, od čega 15 odsto žena u okviru programa za prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje sa fokusom na sprovođenje sveobuhvatnog programa kao i na druge poslove u industriji ili uslužnim djelatnostima – polazna vrijednost 2024. godina“. U Vladinom dokumentu planiran je i akcioni plan za sprovođenje obuka i otvaranje radnih mjesta za ljude zaposlene u pljevaljskom regionu uglja, kao i „obuka 100 osoba, od čega 15 % žena“, za „prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje“, te uspostavljanje centra za obuku, kao i „definisanje šema za prekvalifikaciju i ponovno zapošljavanje“. Ministar Mujović rekao je 5. jula da Crna Gora nema novca za gašenje TE Pljevlja. - Da bi ugasili TE nama su potrebne žive pare i mi te pare trenutno nemamo, nema ih ni cijeli regiona Zapadnog Balkana – bio je kategoričan Mujović, koji je tri mjeseca ranije, takođe bio decidiran da Termoelektrana neće biti ugašena ni za 10 godina, do izgradnje hidroelektrane Kruševo. Što se dogodilo u međuvremenu, pa je Vlada, u kojoj i danas sjedi Mujović, već u septembru izašla sa gotovom strategijom za gašenje TE Pljevlja, za sada nije poznato.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025021032_624c40a2b711593c7b34f6d00cfd7794eb8e999281bd2ac6666bab9fe577fff0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241025021032_624c40a2b711593c7b34f6d00cfd7794eb8e999281bd2ac6666bab9fe577fff0" data-rendition-name="original" width="1023" height="672" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> </figure>  Međutim, ono što je izvjesno, jeste da je i ovaj dokument Vlade Milojka Spajića, inače rođenog Pljevljaka, još jedna „šarena laža“ pripremljena za briselsku administraciju. Jer, obuka i zapošljavanje svega 500, od 1.600 zapošljenih u Rudniku i Termoelektrani, kako je planirano Vladinim dokumentom, u gradu koji će maltene ekonomski biti „mrtav“ nakon gašenja Termoelektrane, te renoviranje javnih i privatnih zgrada u Pljevljima, mogući su za dvije godine - do 2027, samo „na papiru“. Prelazak na „zelenu energiju“ je dugotrajan proces, koji iziskuje i vrijeme i novac, ali i ozbiljan plan koji će garantovati građankama i građanima Pljevalja, zapošljenim u Termoelektrani i Rudniku, da će imati siguran posao. &nbsp;

Gašenje Termoelektrane Pljevlja planirano do 2027. godine?!

U Crnoj Gori sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Na sjeveru, ujutru ponegdje po kotlinama moguća je magla, a poslijepodne povećana oblačnost.&nbsp;
Duvaće uglavnom slab vjetar, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od tri do 15, a najviša dnevna od 16 do 25 stepeni.
U Podgorici će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima.
Duvaće slab vjetar, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura biće oko 13, a najviša dnevna 24 stepena.

Sjutra umjereno oblačno, do 25 stepeni

Sedam članica NATO-a, među kojima su Njemačka i SAD, protivi se pozivanju Kijeva da se pridruži Alijansi i oklevaju da odgovore na apel ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da njegova država postane članica.
Mađarska i Slovačka takođe se protive toj odluci, „s obzirom na to da njihovi lideri zauzimaju proruske stavove“, prenio je briselski portal Politiko, pozivajući se na četiri zvaničnika NATO-a i SAD, kao i pojedine diplomate.
Ostale zemlje su, dodaje se, nevoljne da brzo odgovore na zahtev Kijeva i „prija im što se kriju u sjenci“.
- Zemlje poput Belgije, Slovenije ili Španije kriju se iza SAD i Njemačke. Jednostavno ne pokazuju nikakvu inicijativu - rekao je neimenovani zvaničnik NATO-a.
Iako te zemlje podržavaju ideju u teoriji, „kada se situacija približi realizaciji, javno će se više protiviti“, objasnio je drugi viši zvaničnik.
Međutim, zvaničnici koji su razgovarali sa novinarima istakli su da ni SAD, niti Njemačka ne isključuju potencijalno buduće članstvo Ukrajine u NATO-u.
Pozivanje Ukrajine u NATO je prvi dio „plana pobjede“ Zelenskog, koji je predstavio evropskim liderima u Briselu 17. oktobra.
U svom pobjedničkom planu, Zelenski je tražio hitnu pozivnicu, ali je priznao da će ulazak u alijansu biti moguć tek nakon završetka rata sa Rusijom. Ali, ključni članovi alijanse su zabrinuti da bi mogli da budu upleteni u rat sa Rusijom.
Zelenski je priznao da ga njemački kancelar Olaf Šolc neće podržati u brzom pozivu za članstvo u NATO.

Sedam članica NATO protiv poziva Ukrajini da se pridruži Alijansi

Najmanje troje ljudi poginulo je danas kada se srušio helikopter u Atlantski okean u blizini obale Nigerije, za vrijeme leta ka priobalnom pogonu za proizvodnju i skladištenje nafte, saopštila je nigerijska državna naftna kompanija NNPC.
Posada helikoptera izgubila je signal tokom leta od priobalnog grada Port Harkorta do plovila za skladištenje nafte, prenosi Rojters.
U helikopteru Sikorski SK76 se nalazilo šest putnika i dva člana posade, a nigerijsko Ministarstvo vazduhoplovstva navelo je da se helikopter srušio u okean u Gvinejskom zalivu.
Potparol ministarstva vazduhoplovstva Odutajo Oluseji rekao je da nisu dobili singal o hitnom slučaju i da je u toku određivanje tačne lokacije pada helikoptera, dodajući da su u potragu uključeni svi raspoloživi resursi, uključujući vojsku i niskoleteće avione.

Helikopter se srušio u Atlantski okean, ima poginulih

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

KATNIĆ: Ljubo Milović imao veze sa agentima BIA u Beogradu, bio posrednik za kupovinu banke u Crnoj Gori

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Osnovno državno tužilaštvo nije odgovorilo na pitanje M portala ko je od tužilaca 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18, koji se odnosi Nikolu Vujotića, odnosno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, za koje je osumnjičen 2018. godine. Vujotić je od tada u bjekstvu, za njim je bila raspisana potjernica, a o njegovom slučaju su preko SKY ECC aplikacije razgovarali početkom marta 2021. njegov brat Milan Vujotić, jedan od čelnih ljudi kavačkog klana i blizak prijatelj vođe te kriminalne organizacije Radoja Zvicera, i policajac Goran Stojanović, osumnjičen za saradnju sa ovim klanom.&nbsp;
<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---imam-jednog-u-osnovno-tuzilastvo--hoce-da-pomogne--castim-ga-ponekad-" target="_blank">Prepiske Vujotića i Stojanovića u kojima razgovaraju o tome na koji način da, kako sami kažu, njihov prijatelj, tužilac iz ODT,</a> zaduži predmet i oslobodi Nikolu Vujotića krivice u dogovoru sa sudijom koji je ranije vodio predmet,<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---obavezno-direktno-mejl-vukasu-radonjicu-i-onda-ce-on-poci-da-uzme-predmet-da-trazi-da-ga-zaduzi-" target="_blank"> M portal je objavio prekjuče i juče.&nbsp;</a>
Iz prepiske Milana Vujotića i Gorana Stojanovića se jasno vidi da je riječ o tadašnjem tužiocu u ODT, a danas specijalnom državnom tužiocu Vukasu Radonjiću. Vujotić u prepisci sa svojim bratom Nikolom navodi njegovo ime, a Stojanović Vujotiću šalje fotografije na kojima je zajedno sa Radonjićem, ali i drugim policajcima koji su kasnije osumnjičeni za saradnju sa kavačkim kriminalnim klanom.&nbsp;
Upravo zbog tih fotografija i SKY ECC prepiski Stojanovića, Vukasa Radonjića su kolege tužioci saslušali 07. avgusta 2023. godine u svojstvu svjedoka, u okviru istrage koja je vođena u procesu protiv Mila Božovića, Ljuba Milovića i njihove grupe.&nbsp;
U svom svjedočkom iskazu, aktuelni portparol i specijalni državni tužilac Radonjić potvrdio je da je on 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18 protiv Nikole Vujotića. Njegov iskaz se poklapa sa onim što su Milan Vujotić i Goran Stojanović pisali u SKY ECC aplikaciji, ali Radonjić tvrdi da je do toga došlo u redovnoj proceduri.&nbsp;
Tokom svjedočkog iskaza, Radonjić je sve objasnio ovako:&nbsp;
"Krajem 2020. godine ili početkom 2021. godine Goran Stojanović mu je rekao da ima određeno lice koje mu je značajno jer mu dostavlja bitne informacije, a koje lice ima predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, te da bi bilo dobro da se predmet aktivira jer je to lice u bjekstvu i ne može da uđe u Cmu Goru zbog raspisane potjernice, a da bi bilo puno korisnije da je u Cmoj Gori, ovo imajući u vidu sadržinu njihovog odnosa. Pojasnio je i da isti nije tražio ništa da mu se pomogne, već samo da se završi postupak kako bi se povukla potjernica, te da ga je on savjetovao da se njegov branilac obrati ili na službeni mail ODT Podgorica ili na njegov mail budući da je PR tužilaštva ili običnom poštom sa nekom vrstom urgencije.&nbsp;
Dalje je naveo i da se sjeća da 10 do 15 dana nije stizalo ništa, a nakon toga je na svoj službeni mail dobio urgenciju od čini mu se advokata Miljanića, a koji mail je zaveo, dobio predmet od pisarnice i pošao kod tadašnjeg rukovodioca Nikole Boričića. Objasnio je da je tadašnjeg rukovodioca upoznao sa predmetom i konstatovali su da je predmet do tada vodila koleginica Ana Radović koja je napredovala, da se predmet odnosi na dva lica Vidmar Miloša i Vujotić Nikolu i da se ovom Vujotiću stavljaju na teret dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i to jedno zajedno sa Vidmarom čiji je predmet eksplozivna naprava, dok je DNK Vujotića pronađen na GPS trakeru koji nije njen integralni dio i drugo koje se odnosi na 17 metaka pronađenih u nekom stanu u Podgorici.&nbsp;
Takođe je naveo i da se tada sa rukovodiocem dogovorio da predmet treba u redovnoj raspodjeli dodijeliti nekom tužiocu, a na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mu baš ovaj predmet kako bi on nastavio postupanje. Svih ovih detalja se sjeća jer je u ovom dijelu predmeta koji se odnosi na eksplozivnu napravu Osnovni sud dva puta obustavljao postupak, a Viši sud ukidao to rješenje što mu je bilo zanimljivo u tom trenutku, a osim toga vidio je u spisima da je Osnovni sud razdvojio postupak u odnosu na Vidmara koji je pravosnažno osuden za ovu napravu, a da se postupak protiv Vujotića nije završio jer nije dostupan. Pojasnio je i da je lice Vujotić Nikola ovo lice za koje se Stojanović interesovao, te da je on Stojanovića povratno informisao o stanju u predmetu, tačnije o početnom stanju, a koj se nakon toga više nije interesovao za taj predmet.&nbsp;
Dalje je dodao da je prije završnih riječi koliko se sjeća, odustao od krivičnog gonjenja za jedno krivično djelo, jer je predložio Vidmara za svjedoka u ovom dijelu, koji je pojasnio da sa Vujotićem nikada nije konstruisao eksplozivnu napravu pa po njemu DNK na GPS trakeru nije bio dovoljan za osuđujuću presudu, dok je u drugom dijelu za ovih 17 metaka predložio da se na glavnom pretresu pročita izreka presude gdje je Nikola Vujotić prethodno osuđen za isto krivično djelo gdje je posjedovao oružje istog kalibra kao ovih 17 metaka te i predložio kaznu koja je prihvaćena i isti je osuđen na 6 mjeseci zatvora“, piše u zapisniku sa saslušanja u koji je M portal imao uvid.&nbsp;
Upravo tako je, na osnovu poruka iz SKY ECC aplikacije između Stojanovića i Vujotića, i planirano da se predmet Nikole Vujotića okonča.&nbsp;
Međutim, iz zapisnika se ne vidi da li je Radonjić govorio o Milanu Vujotiću, niti da li su ga kolege tužioci uopšte pitali za veze sa njim, s obzirom na to da u SKY ECC komunikacijama Gorana Stojanovića sa Milanom Vujotićem postoje poruke u kojima se prenose pozdravi do Radonjića Vujotiću i obratno, kao i ostali detalji poput Vujotićeve poruke „Imam jednog u osnovno tužilaštvo, hoće da pomogne, častim ga ponekad“ i slično.&nbsp;
Takođe, uočlljivo je da u zapisniku o saslušanju svjedoka Radonjić pominje ime svoje koleginice tužiteljke koja je prije njega vodila slučaj, ali ne i ime sudije Rada Ćetkovića koji je sudio u tom postupku, a za kojeg pripadnici kavačkog klana u SKY ECC razgovorima tvrde da je Radonjićev drug i da će u saradnji njih dvojice slučaj biti završen. Iz zapisnika nije jasno da li su ga kolege tužioci uopšte išta pitali u vezi sa tim ili su jednostavno preskočili temu.&nbsp;
U svom iskazu Radonjić je potvrdio da poznaje Stojanovića i opširno je govorio o tome kako se njihovo prijateljstvo razvijalo od 2017. ili 2018. godine, ko je sve bio sa njima u društvu kada bi izlazili, da mu je Stojanović pomagao prilikom selidbe, koga je sve od ostalih osumnjičenih upoznao preko Stojanovića, itd.&nbsp;
On je kazao i da je sa Stojanovićem često razmjenjivao službene informacije, a naročito nakon trenutka kada je on prešao na radno mjesto inspektora u Stanici kriminalstičke policije u Danilovgradu.&nbsp;
„Nadalje je dodao i da se sjeća da ga je Goran Stojanović prvog pozvao nakon što je na dužnosti upucao jedno lice na Koniku koje je nakon toga preminulo i koje se prezivalo Škrijelj, da mu ispriča događaj i da ga savjetuje šta da radi, u smislu da nešto ne propusti. Budući da je Goran Stojanović u CB Podgorica radio na potragama, istoga je često znao zvati da postupi po njegovim nalozima ili da obezbijedi da postupi po njegovim nalozima i naredbama za prinduno dovođenje ili da se raspita za određena lica koja su predmet interesovanja u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva tokom dežurstva.&nbsp;
Takođe, naveo je i da je sem ovog, u granicama službene komunikacije sa Goranom Stojanovićem, razgovaro i o još nekim predmetima i to ne samo sa Goranom Stojanovićem, već i sa većim brojem kolega iz policije i državnog tužilaštva. Dalje, kada je upitan ko se nalazi na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ovaj svjedok je pojasnio da se na istoj nalaze on i Goran Stojanović i ista je nastala u hotelu „Union". Naveo je da se sjeća da je Goran došao naknadno i neplanirano jer je u trenerci, a da ne zna ko je slikao, te da je događaj organizovan da bi se njegova tadašnja djevojka, a sada supruga, upoznala sa nekim od njegovih drugova i sjeća se da je baš ova slika dijeljena u grupi koju su činili on i pet njegovih drugova na aplikaciji „Whats app", pa je zaključio da je tako Goran Stojanović došao do nje jer je očigledno nije slikao. Pojasnio je i da su u ovoj grupi bili on, braća Šofranac, Goran Stojanović, Tihomir Adžić i lice Davor Jaćimović. Objasnio je i da na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ista je nastala u sali za sastanke hotela „Union" i isto je slikao Goran Stojanović, tačno zna po mjestu gdje je sjedio i sa slike zaključuje da pojma nije imao da ga neko fotografiše, misli da su se okupili kako bi gledali prvenstvo u rukometu, a u toj sali su imali običaj da se okupljaju posle radnog vremena, a lice koje se nalazi iza njega je Davor Jaćimović“, stoji u zapisniku sa saslušanja svjedoka Vukasa Radonjića.
On je tada naveo da od svih lica u odnosu na koja se sprovodi istraga o švercu droge dobro poznaje Gorana Stojanovića i Ivana Stamatovića, dok površno poznaje Tihomira Adžića, a Milan Popović i Darko Knežević su mu poznati kao policijski službenici u okrviru obavljanja tužilačke funkcije.
M portal će narednih dana objaviti i ostale detalje iz zapisnika o saslušanju svjedoka Vukasa Radonjića.&nbsp;

Šahman u Prištini: Odnosi između Crne Gore i Kosova važni za cijeli region

Tagovi

Gašenje Termoelektrane Pljevlja planirano do 2027. godine?!

Sjutra umjereno oblačno, do 25 stepeni

Sedam članica NATO protiv poziva Ukrajini da se pridruži Alijansi

Helikopter se srušio u Atlantski okean, ima poginulih

PRATITE TVe UŽIVO