<article>Predsjednik BDP Sead Šahman je podsjetio da se danas obilježavaju 32. godine od zločina u Štrpcima kada je stradalo dvadeset nevinih ljudi samo zbog svog imena i prezimena.On je sa osnivačima Bošnjačkog demokratakog pokrera Anisom Šabotićem,  Bejtom Šahmanovićem i Dinom Kurgašem položio vijenac u parku Pobrežje u Podgorici.- Da se nikada i nikome ne ponovi- poručio je Šahman na mreži X.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fseadsahman%2Fstatus%2F1895086105701364130%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Predsjednik BDP Sead Šahman je podsjetio da se danas obilježavaju 32. godine od zločina u Štrpcima kada je stradalo dvadeset nevinih ljudi samo zbog svog imena i prezimena.
On je sa osnivačima Bošnjačkog demokratakog pokrera Anisom Šabotićem, &nbsp;Bejtom Šahmanovićem i Dinom Kurgašem položio vijenac u parku Pobrežje u Podgorici.
- Da se nikada i nikome ne ponovi- poručio je Šahman na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fseadsahman%2Fstatus%2F1895086105701364130%3Fs%3D48&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sead Šahman

Zločin u Štrpcima

Društvo

Šahman: Da se Štrpci nikada i nikome ne ponove

Predsjednik BDP Sead Šahman je podsjetio da se danas obilježavaju 32. godine od zločina u Štrpcima kada je stradalo dvadeset nevinih ljudi samo zbog svog imena i prezimena.
On je sa osnivačima Bošnjačkog demokratakog pokrera Anisom Šabotićem,  Bejtom Šahmanovićem i Dinom Kurgašem položio vijenac u parku Pobrežje u Podgorici.
- Da se nikada i nikome ne ponovi- poručio je Šahman na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fseadsahman%2Fstatus%2F1895086105701364130%3Fs%3D48&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pravda i istina ostaju trajna obaveza društva i institucija, jer bez suočavanja s prošlošću nema iskrenog pomirenja niti sigurnije budućnosti - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 32 godine od strašnog zločina u Štrpcima, jednog od najbolnijih svjedočanstava bezumlja na ovim prostorima.
Na današnji dan 1993. godine, kako je ukazao Milatović, nevini ljudi su oteti iz voza i brutalno ubijeni samo zbog svog imena.
- Njihove porodice već više od tri decenije nose teret bola i neizvjesnosti, dok posmrtni ostaci nekih od žrtava još uvijek nisu pronađeni - istakao je on.
Jedan od važnih koraka ka toj pravdi bio bi, smatra on, jedinstven stav svih poslanika u Skupštini Crne Gore i njihova podrška izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
- Kako bi se prvi put sistemski priznao status civilnih žrtava rata i obezbijedila njihova socijalna zaštita, kao i ispunjenje obećanja Vlade koja je javno preuzela obavezu regulisanja jednokratnog obeštećenja porodicama civilnih žrtava rata - naveo je Milatović.
Time bi se, smatra on, ispravila višedecenijska nepravda prema porodicama koje su predugo čekale da država prepozna njihovu patnju i omogući im prava koja su im uskraćena.

Milatović: Jedan od važnih koraka ka pravdi bi bio jedinstven stav poslanika o izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti

Kada je 20. oktobra 2021. u Nikšiću ubijen radnik obezbjeđenja Pošte Ljubiša Mrdak, a od njega i njegovih kolega opljačkano 423.000 eura, činilo se da su Uprava policije i Više državno tužilaštvo obavili efikasnu i brzu istragu.
U ime tužilaštva istragom je rukovodila tadašnja viša državna tužiteljka Maja Jovanović, a policijsku istragu je predvodio tadašnji rukovodilac Grupe za suzbijanje krvnih delikata u Sektoru za borbu protiv kriminala, današnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, a imena uhapšenih u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su se nizala iz dana u dan.
Njih dvoje su, dvadesetak dana nakon teškog zločina, na konferenciji za medije kazali da je zločin uspješno rasvijetljen, te da se sedmorici uhapšenih na teret stavlja ubistvo u saizvršilaštvu, te da je sve rezultat odlične saradnje sa kolegama iz BiH.
Takođe su naveli i da su pretresene desetine stanova u obje države i da su pregledani snimci sa 250 kamera. Iza rešetaka su se našli Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, Stefan Regojević, dok je David Banjac u bjekstvu.
Međutim, tri i po godine nakon Mrdakovog ubistva i teške pljačke, svih sedmorica optuženih su oslobođeni optužbi, prvostepenom presudom koju je 25. februara izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović. Obrazlažući svoju odluku, Radovanović je kazao „da je Sud zapalo da radi posao tužilaštva“, odnosno da je Vijeće sudija u sudskom postupku bilo prinuđeno da sprovodi istragu.
Dok je javnost ostala skandalizovana ovakvom odlukom, počelo je svojevrsno prepucavanje u pravosudnom sistemu – Više državno tužilaštvo je skrenulo pažnju sudiji Radovanoviću da se drži svog posla i da se ne miješa u rad tužilaštva, te da će uložiti žalbu na ovakvu odluku, a potom se oglasio i Sindikat tužilačkih organizacija koji je takođe oštro odgovorio na ocjenu Radovanovića o sprovođenju dokaza.
Sagovornici M portala i arhiva čitavog sudskog procesa ipak govore drugačije – sud je, na osnovu onoga što je imao kao dokaze kroz optužnicu i kroz izjave svjedoka, teško mogao da donese drugačiju odluku od one koju je izrekao sudija Radovanović. „Kakve istraga i optužnica, takva i presuda. I nije jedina“, kaže jedan od njih.
Sudije, advokati, tužioci i istražitelji sa kojima je M portal razgovarao predhodnih dana saglasni su u jednom – nije dobro što se tokom vremena promijenilo nekoliko tužilaca koji su vodili slučaj i zastupali optužnicu, a ni oni koji su započeli istragu u policiji nijesu ostali do kraja da rade na predmetu.
Kao što smo već naveli, nakon ubistva Mrdaka i pljačke Pošte u Nikšiću, tužilačku istragu vodila je tada viša državna tužiteljka Maja Jovanović, a policijsku je predvodio tadašnji šef sektora za krvne delikte Lazar Šćepanović. Oboje su u međuvremenu napredovali – Maja Jovanović je dva mjeseca prije podizanja optužnice izabrana za vršiteljku dužnosti Vrhovne državne tužiteljke, pa je od nje slučaj preuzela Tatjana Begović, koja je i podigla optužnicu. Deset mjeseci kasnije, i Begović je izabrana za v.d. VDT nakon isteka mandata Jovanovićke, pa su optužnicu zastupali Armin Selmanović i Radmila Gačević. Lazar Šćepanović je u međuvremenu napredovao do pozicije vršioca dužnosti direktora Uprave policije.
Zločin je rasvijetljen početkom novembra 2021. godine, kada su Jovanović i Šćepanović saopštili do tada poznate detalje istrage i naglasili odličnu saradnju sa institucijama BiH. Uhapšeno je šest osumnjičenih, dok je sedmi u bjekstvu.
Sagovornici M portala, koji su zbog svojih pozicija u pravosudnom sistemu zahtijevali da ostanu anonimni, naglašavaju da je posao tužioca koji vodi istragu da od policije traži svaki dokaz i informaciju koje smatra relevantnim za podizanje kvalitetne optužnice, ali da i policija sama može, ukoliko u toku istrage naiđe na nove detalje, dostaviti tužiocu materijal koji smatra relevantnim, uz adekvatno objašnjenje zbog čega je važno da se i to nađe u optužnici i među dokazima. Svakako, tužilac na kraju odlučuje šta će se od dokaza naći u optužnici, ali se tužioci u istragama i prikupljanju dokaza apsolutno oslanjaju na ono što zatraže od policije i što im policija pribavi.
U krajnjem, ukoliko izostane dovoljno dobro obavljen policijski posao, prikupljanje dokaza, forenzika i svi ostali elementi, ni sama optužnica ne može biti dobra. Da li je bilo propusta u istrazi ili manipulisanja i prikrivanja eventualnih materijalnih dokaza do kojih se došlo u bilo kom, pa i ovom predmetu, može pokazati samo novi krivični postupak i nova istraga koja bi morala biti okrenuta u drugom pravcu, kažu sagovornici M portala i dodaju da se do toga u Crnoj Gori rijetko ili nikad ne dođe.&nbsp;
<h3>OPTUŽNICA</h3>
 
A u optužnici protiv sedmorice građana BiH i Crne Gore navedeno je, između ostalog, da su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli 423.000 eura namijenjenih za isplatu penzija.
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine. Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom planu sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte. Iz iznajmljenog stana u Ulici Vuka Karadžića optuženi su imali pogled na parking prostor na kojem se nalazilo vozilo za transfer novca,,Volkswagen Transporter” podgoričkih tabli.
Optuženi Albijanić je po nalogu okrivljenog Mitra Kneževića sa još jednom nepoznatom osobom iz Bosne i Hercegovine, mimo graničnog u Crnu Goru dovezao džip „Nissan Qashqai“ bosanskih tabli, koji je prethodno nepoznata grupa ukrala u Derventi i na njega stavila lažne tablice. Džip je preuzeo Knežević koji ga je krio do dana oružane pljačke. U istom periodu, preko graničnog prelaza Sitnica, u Crnu Goru su „Citroenom Cactus“ ušli Petar Zolak i David Banjac. Pošto su stigli do trajekta, tu ih je čekao Stefan Regojević. Svoj trojici konačno odredište bio je Nikšić, gdje je optuženi Zolak u večernjim satima počeo osmatranje mjesta planirane pljačke kao i trasu puta kojom je nakon razbojništva trebao da se da u bijeg zajedno sa Nemanjom Miljkovićem, Svjetlanovićem i Banjcem.
Prema unaprijed utvrđenom planu, 20. oktobra 2022. oko 9 sati, optuženi su u džipu „Kaškai“ čekali radnike obezbjeđenja. Kada se kombi namijenjen prevozu novca i dragocjenosti primakao iza zgrade pošte, tada su naoružani napadači iskočili iz džipa i hitro krenuli ka zadnjim vratima vozila. Uvidjevši da je pljačka u pitanju, Mrdak je pokušao da se suprotstavi, ali tada su razbojnici ispalili nekoliko hitaca od koji h je jedan pogodio Mrdaka u grudi.
Ostalu dvojicu njegovih kolega razbojnici su kundacima izudarali, isprskali biber sprejem, prebacili novac u svoje vozilo i munjevitom brzinom pobjegli. Ubrzo nakon toga policajci su u naselju Grebovice pronašli uništeni džip koji su koristili počinioci. Kako se navodi u otužnici, razbojnici su se potom uputili prema manastiru Ostrog. Banjac je iz “citroena kaktus“ kojim je upravljao Zolak prešao u vozilo Stefana Regojevića koji je ga je odveo na lokaciju za skrivanje, a Regojević potom nastavio put prema Budvi. Istovremeno, Svjetlanović se sklonio u iznajmljeni stan u Ulici IV Crnogorske brigade gdje je uništio garderbu koju su nosili optuženi u oružanoj pljački. Garderobu je isjekao i bacio u kanalizaciju, kako bi prikrio i uništio tragove i dokaze koje bi istražitelji mogli povezati sa izvršenjem krivičnog djela, a zatim se dao u bjeklstvo.
Mrdak je preminuo u Kliničkom centru Crne Gore od posljedica povreda grudnog koša koje su mu razbojnici nanijeli iz automatske puške. Istražitelji koji su radili na rasvjetljavanju ovog zločina sumnjaju da su optuženi imali informaciju da će otići sa većim plijenom. U trenutku pljačke, prema njihovim informacijama, radnici obezbjeđenja trebali su da imaju million i 200 hiljada, ali nijesu prikupili sav novac iz banaka i pošti koji je bio namijenjen raspodjeli penzija.
Tužilaštvo je za sve optužene tražilo kaznu od 30 godina zatvora, ukupno 210 godina. Advokati odbrane su i tokom postupka i u završnim riječima tvrdili da je istraga neprofesionalna i zatražili oslobađajuću presudu.&nbsp;
<h3>ISTRAGA NIJE ODGOVORILA NA KLJUČNA PITANJA</h3>
 
Sagovornici M portala su saglasni da optužnica i dokazi koji su prikupljeni u istrazi ostavljaju otvorena brojna pitanja.
Najvažnije je, kako kažu, da se iz optužnice ne može utvrditi ko je tačno ispalio smrtonosne hice u Mrdaka, što je u obrazloženju presude naveo i sudija Radovanović. To je praktično najvažniji dio optužnice, kažu sagovornici M portala i dodaju da čak nije jasno kako je uopšte optužnica potvrđena bez ovakvih podataka od kojih doslovce zavisi i kakvu će presudu sudija donijeti i koliko će ko kaznu dobiti.
 
U vezi sa tim postoji još jedan krupan propust, najvjerovatnije policijski, uočavaju sagovornici M portala: u optužnici je navedeno da je Mrdak ubijen iz automatskog oružja, a takav podatak tužilaštvu može pružiti samo policija na osnovu forenzičkih nalaza. Međutim, tokom suđenja je ugledni vještak medicinske struke svjedočio da je u Mrdaka pucano iz revolvera ili pištolja.
Takvi podaci nijesu mala odstupanja do kojih može doći tokom istrage i različitih vještačenja, već kardinalne razlike u vrsti vatrenog oružja kojim je izvršen zločin, koje mogu opredijeliti konačnu presudu.
Ako su izuzeti i pregledani snimci sa čak 250 kamera, a tako su tvrdili iz policije na prvoj konferenciji za medije nakon zločina, kako je moguće da se ni na jednom od snimaka koji su priloženi sudu kao dokaz, a tokom suđenja su pregledane desetine sati video materijala, ne može nedvosmisleno utvrditi da je na njima neko od optuženih?
Takođe, ni jedan od svjedoka koji su se pojavili na sudu nije mogao nedvosmisleno da prepozna optužene, a optužnicom nije čak ni definisano ko je tačno od njih sedmorice ispalio hice u Mrdaka, ko je kundakom puške udario njegovog kolegu, a ko je biber sprejem poprskao trećeg pripadnika obezbjeđenja.
Sagovornici M portala iz tužilačke organizacije tvrde da su ovo nedopustivi propusti u istrazi i optužnici. Jedan od njih pita „Kako da sudija odmjeri kaznu optuženima ako mu policija i tužilaštvo nijesu obezbijedili nedvosmislene dokaze o tome ko je ubio čovjeka, ko je prskao biber sprejom, a ko je eventualno „samo“ vozio automobil? Nije isto izreći adekvatnu kaznu za direktno izvršeno ubistvo i za npr. pomaganje pri bjekstvu, zato se sudu moraju obezbijediti čvrsti materijalni dokazi o ulozi svakog pojedinca u zločinu“.
Jedan od sagovornika M portala iz obavještajnoj sektora u optužnici uočava detalj koji je, prema njegovim riječima, mogao odigrati važnu ulogu da je istraga sprovedena kako treba. „Tamo piše da su se optuženi uputili prema manastiru Ostrog. Zašto baš tamo i da li su uopšte stigli do manastira, jer nijesu uhapšeni neposredno po izvšrenom zločinu, optužnicom nije definisano. A policija i tužilaštvo su morali ovaj krak istrage posebno da ispitaju, s obzirom na to da jedan od optuženih ima najbliže porodične veze sa visokopozicioniranim sveštenikom SPC. Sa druge strane, ukoliko je istraga pokazala da nijesu stigli do tamo ili da su se kretali ka nekom drugom odredištu, ovaj detalj je morao biti uklonjen iz optužnice ili drugačije definisan. Ovako neobjašnjeno ostavlja prostor za sumnju da se istragom i dokazima manipulisalo u cilju nečije zaštite“.&nbsp;
<h3>BRAT JOANIKIJEVOG SEKRETARA, SKY I ŠKALJARCI</h3>
 
Sagovornik M portala govori o Mitru Kneževiću, jednom od sedmorice sada prvostepeno oslobođenih za ubistvo Mrdaka i pljačku Pošte.
Knežević je rođeni brat protojereja-stavrofora Ostoje Kneževića, ličnog sekretara Joanikija Mićovića, mitropolita SPC u Crnoj Gori. Ostoja je godinama bio nastojatelj Sabornog hrama u Nikšiću, a nakon izbora Joanikija Mićovića za mitropolita, preselio se na Cetinje i sada u Eparhiji crnogorsko-primorskoj ima trostruku službenu ulogu: lični sekretar Mićovića, zatim, umjesto Gojka Perovića, namjesnik arhijerejskoga protoprezviterijata (obuhvata sve parohije na teritoriji Prijestonice) i paroh 2. parohije cetinjske.
Mitar Knežević je, kao član pravoslavnog bratstva „Stupovi“, bio dio grupe srpskih ekstremista koja se, pod pokroviteljstvom predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, spremala da „brani“ Cetinjski manastir tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, 5. septembra 2021. godine. Svega mjesec dana kasnije, prema tvrdnjama tužilaštva, bio je učesnik pljačke Pošte i ubistva Mrdaka.
Knežević se pominje i u Sky ECC prepiskama koje je M portal ranije objavio, a u kojima ga pripadnik OKG „Škaljari“ Risto Mijanović pominje kao vezu sa Srpskom pravoslavnom crkvom za koju je potrebno nabaviti 100 komada automatskih pušaka „kalašnjikov“ uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2020. godine. U prepsikama koje smo objavili Mijanović detaljno govori o tome kako svo oružje treba nabaviti iz Republike Srpske, gdje Knežević već gleda dio oružja za nabavku. Iz Kneževićevog policijskog dosijea se vidi da je on ranije dva puta hapšen u Republici Srpskoj.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu odgovorili na pitanja M portala dokle se stiglo sa istragom u slučaju ovih Sky ECC prepiski, s obzirom na to da je izviđaj pokrenut još u jesen 2022. godine. Nijesu odgovorili ni na pitanje da li su ovim povodom saslušavali Kneževića o navodima iz Sky ECC prepiski u kojima se pominje.&nbsp;

Propuste tražiti u istrazi

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, donijela više rješenja i prijedloga izmjena i dopuna nekoliko zakona, saopšteno je iz Vlade.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporum a donošenju ovog Zakona se pristupilo radi prevazilaženja problema koji su se pojavili u praktičnoj primjeni ovog propisa, a koji su uticali na efikasnost upravnog spora i djelotvornost sudske zaštite.
- Teškoće su se ogledale u povećanom prilivu predmeta pred Upravnim sudom, značajnoj operećenosti rada sudija ovog suda, značajnom broju održavanja usmenih rasprava, povećanju broja kontrolnih zahtjeva za ubrzanje postupka i značajnim iznosima koji se plaćaju za povredu prava na suđenje u razumnom roku u upravnom postupku i upravnom sporu. U cilju prevazilaženja navedenih problema iniciran je projekat sa OECD/SIGMA organizacijom sa svrhom unaprjeđenja rada suda, kao i za usklađivanje domaćih zakona sa evropskim upravno-pravnim okvirom. Tokom ovog projekta izrađene su dvije analize u sklopu kojih je sprovedena preliminarna procjena funkcionisanja Zakona o upravnom sporu, kao i identifikovanje problema vezanih za njegovu primjenu. Analize su ukazale da je potrebno pristupiti izmjenama ovog zakona kako bi se doprinijelo poboljšanju efikasnosti rada suda i iz razloga usklađivanja sudske prakse sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, posebno kada se radi o pružanju sudske zaštite u razumnom roku kako je to predviđeno članom 6 stav 1 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava. U krajnjem, navedene izmjene imaju za cilj povećanje djelotvornosti rada suda, posebno u pogledu stope ažurnosti i dužine trajanja postupka, kao i obezbjeđenje prava građana na suđenje u razumnom roku- navodi se u saopštenju.
Takođe je Vlada utvrdila i Predlog zakona o izmjenama o dopunama Zakona o muzejskoj djelatnosti. -
- Postojeći Zakon o muzejskoj djelatnosti do sada nije prolazio koz postupak izmjena i dopuna. Međutim, poslednjih godina uočene su određene nedoumice u praksi, pa se pristupilo preciziranju pojedinih zakonskih normi, tako da će se izmjenama odredbi ovog Zakona unaprijediti postojeći normativni okvir, što predstavlja ključni osnov za uspostavljanje i primjenu savremenih standarda u muzejskoj djelatnosti, posebno kada su u pitanju OSI- pojasnili su iz Vlade.
&nbsp;Kako je istaknuto, razlozi za izradu teksta izmjena i dopuna su uvođenje rodne senzitivnosti, preciziranje pojimova i definicija iz oblasti muzejske djelatnosti, a u skladu sa praksom, preciziranje osnivanja muzeja vjerskih zajednica kao i adekvatno usaglašavanje materjalnih i kaznenih normi.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bilbliotečkoj djelatnosti, jer je ova djelatnost predmet ragulative evropskog zakonodavstva i potvrđenih međunarodnih konvencíja, a predmet ovih izmjana i dopuna je usaglašavanje sa Zakonom o potvrđivanju Marakeškog ugovora za olakšanje pristupa objavijenim djelima za osobe koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala.
- Naime, Zakon o potvrđivanju Marakeškog ugovora za olakšanje pristupa građi za osobe koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala, poziva se na principe nediskriminacije, jednakih mogućnosti, pristupačnosti i njihovog potpunog i efikasnog učešća i uklapanja u društvo, a koji su proklamovani i u Univerzalnoj deklaraciji o Ijudskim pravima i Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom. Činjenica je da postoje prepreke sa kojima se suočavaju osobe oštećenog vida i druge kategorije osoba sa poteškoćama u korišćenju štampanih materijiala prilikom pristupa objavijenoj građi, pa se ukazala potreba za uvećanjem broja građe u pristupačnim formatima, te unapređenjem prometa takve građe, kako u zemlji, tako i putem razmjene sa drugim zemljama- navodi se u saopštenu.
&nbsp;Potrebno je, kako ističu, normativno uvažiti te novine, kao i ispuniti pomenutim Ugovorom preuzete obaveze, te pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj djelatnosti.
- &nbsp;Shodno navedenom, slijedi da je JU Biblioteka za slijepe Crne Gore ne samo najbolji već i jedini mogući subjekt koji novim Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti treba da bude prepoznat kao matična ustanova za sva odjeljenja i biblioteke pristupačnih formata u Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Kako je precizirano, navedena ustanova treba da dobije status u skladu sa odredbama Marakeškog sporazuma, koja će sprovoditi i nadgledati proces registracije ovlašćenih subjekata za proizvodnju pristupačnih formata, te obavljati kontrolu njihovog rada, kao i kontrolu ispisa naziva Ijekova i drugih artikala u javnoj upotrebi, koji su označeni Brajevim pismom.
Donijeta je Uredba o uslovima i postupku za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina.
- Usvajanjem Carinskog zakona 30. jula 2022. godine, javila se potreba za donošenjem nove uredbe koja će na bllži način propisati uslove i postupak za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina, čime će se dodatno unaprijediti regulatorni okvir u ovoj oblasti. Predloženim propisom stvaraju se uslovi za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvozne dažbine prilikom uvoza robe u Crnu Goru u skladu sa evropskim standardima. Imajući u vidu činjenicu da je važeća uredba koja tretira ovu materiju u najvećoj mjeri usglašena sa evropskim propisom, ovom uredbom će se unaprijediti i razjasniti dileme i pitanja koja su identifikovana u praksi- stoji u saopštenju.
Kako su istakli iz Vlade, tekst propisa će se dodatno tehnički poboljšati. Promjene se predlažu u dijelu dokazivanja prava na oslobođenje od plaćanja dažbina na osnovu međunarodnih ugovora, na način da se uz zahtjev za oslobođenje carinskom organu podnose potvrde organa državne uprave nadležnog za oblast za koju se realizuje projekat, da roba ispunjava uslove za oslobađanje od plaćanja uvozne dažbine, u cilju pojednostavljivanja postupaka uvoza oslobođene robe. Dodat je novi član kojim je predviđen način oslobođenja od plaćanja uvozne dažbine kada je u pitanju roba koja se uvozi za potrebe diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih članova, a koja ovo pravo ostvaruju na osnovu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. U ovom segmentu posebna novina je propisivanje obrazaca potvrda o oslobođenju koje izdaju nadležni organi, što će olakšati i ujednačiti način ostvarivanja ovog prava.
Pored ovih, Vlada je usvojila Informaciju o plaćanju naknade KfW banci za produžetak roka raspoloživosti kreditnih sredstava za projekat Vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda u primorskom regionu faza V i V-2 i prihvatila pismo KfW banke u vezi sa produžetkom roka raspoloživosti sredstava iz kredita, kao i Informaciju o Planu davanja koncesija za deteljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2025. godinu i donijela Plan davanja koncesija, s Izvještajem sa javne rasprave, Informaciju u vezi sa problematikom neisplaćenih potraživanja bivših radnika Petoljetke.
&nbsp;Na kraju, na sjednici je danas usvojena Informaciju o trenutnom stanju i potrebi sprovođenja kratkoročnih mjera revitalizacije plaže i izgradnje vještačkih nasipa – dina radi prevencije štete na imovini HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj izazvane erozijom na Adi Bojani, te Prijedlog amandmana na Prijedlog Zakona o uređenju prostora, te Odluku o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Petnjica i Odluku o određivanju rukovodica izrade i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu Izmjena i dopuna DUP i Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Šavnik i Odluku o određivanju rukovodica izrade i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana.

Vlada CG: Utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, muzejskoj i bibliotečkoj djelatnosti

Vlada Crne Gore je na današnjoj, 70. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
Vlada je donijela Rješenje o imenovanju rukovodioca, zamjenika rukovodioca i članova Koordinacionog tima za zaštitu i spašavanje u sastavu: Milojko Spajić, rukovodilac, Danilo Šaranović, zamjenik rukovodioca i članovi: Ervin Ibrahimović, Dragan Krapović, Vojislav Šimun, Naida Nišić, Damir Gutić, Damjan Ćulafić, Simonida Kordić, Vladimir Joković, Maja Vukićević, Filip Radulović i Irena Vućić Popović.
Za v.d. direktora Poreske uprave imenovan je Sava Laketić.
Za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova imenovana je Nizaheta Kurpejović Cikotić, a Milena Tošić za v.d. sekretarke Ministarstva turizma.
Za članicu Savjeta za prava djeteta imenovana je Magdalena Joskimović.
Vlada je donijela Rješenje o razrješenju članova Upravnog odbora Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu u sasatavu: Miloš Medenica, Ilir Harasani i Tamara Gačević, kao i Rješenje o imenovanju članova Upravnog odbora Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu u sastavu: Lidija Jošović, Jelena Dajević i Marko Bajagić.
Donijeto je Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave Nine Blažić i Rješenje o određivanju Nine Blažić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave.
Razriješeni su članovi Upravnog odbora Javne ustanove Zavod za geološka istraživanja u sastavu: Amer Šukurica, predsjednik i članovi dr Milan Radulović, dr Darko Božović, Martin Đaković i Nebojša Koprivica, a imenovani članovi Upravnog odbora Javne ustanove Zavod za geološka istraživanja u sastavu: Ervin Duraković, predsjednik i članovi Nebojša Koprivica, Milutin Strahinjić, Božica Jovanović i Darko Božović.
Vlada je na sjednici donijela Rješenje o prestanku mandata savjetnice potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Milice Kaluđerović.
- U postupku usvajanja Zapisnika sa 69. sjednice, tačka pod rednim brojem 4.16 - Predlog rješenja oodređivanju vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je povučena- saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Vlada CG: Izabrani članovi Koordinacionog tima za zaštitu i spašavanje; Sava Laketić v.d.direktora Poreske uprave

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić mogao bi uskoro biti u fokusu istrage Specijalnog državnog tužilaštva, čak i procesuiran zbog ,,suspektnih poruka“ u prepiskama na Skaj aplikaciji koje su došle u posjed američkih službi – ekskluzivno je otkriveno u emisiji ,,Bujica“ na hrvatskom privatnom televizijskom kanalu Z1. &nbsp; Prema informacijama TV Z1, prepiska iz Skaj aplikacija, koju je svojevremeno francuski Europol predao vlastima federacije Bosne i Hercegovine, povezuje lidera Nove srpske demokratije i prvog čovjeka parlamenta sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana. &nbsp; - Njegova funkcija predsjednika državne Skupštine mogla bi uskoro biti i te kako ugrožena jer su sve ,,glasnija šaputanja“ o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali balkanski kriminalni klanovi. Te poruke su došle u posjed američkih službi nakon pada aplikacije Skaj – kaže se u prilogu emitovanom sinoć unutar emisije ,,Bujica“. &nbsp;&nbsp; SKAJ PREPISKE &nbsp; Koliko ima istine u tvrdnjama medija iz Hrvatske Portal ETV je pokušao da sazna: uputili smo jutros pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, ali nije bilo odgovora do večernjih sati. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, još krajem prošle godine pojedinci iz crnogorskog bezbjednsosnog sektora plasirali su informacije o Skaj prepiskama crnogorskih članova škaljarskog klana sa uticajnim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su dio vrha tog kriminalnog klana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250201180252_60ed492c980da3d135bf0fdc300205c7aea160deeec1b41ac27590c77d65cb60.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250201180252_60ed492c980da3d135bf0fdc300205c7aea160deeec1b41ac27590c77d65cb60" data-rendition-name="original" width="617" height="428" loading="lazy" alt="DA LI SU DOBILI SKAJ PORUKE: Načelnik SPO Predrag Šuković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>DA LI SU DOBILI SKAJ PORUKE: Načelnik SPO Predrag Šuković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema tim navodima, Skaj prepiske su ustupljene Specijalnom tužilaštvu, a partnerske službe su insistirale kod Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal, da otvori istragu o tome da li je Andrija Mandić pominjan u tim kriptovanim komunikacijama. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, riječ je o 1.500 Skaj komunikacija, među kojima su i prepiske Mila Božovića, pritvorenog predsjednika opštine Budva i doskorašnjeg visokog funkcionera, ali i finansijera Nove srpske demokratije. &nbsp;&nbsp; BALKANSKE IMPERIJALNE IGRE Na kanalu koji u Hrvatskoj smatraju zastupnikom desničarskih ideja, emitovan je prilog o strategijskim vezama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa kineskim predsjednikom Sijem, ali se istovremeno kritikuje hrvatski premijer Andrej Plenković zbog insistiranja na veoma dobrim vezama Hrvatske sa NR Kinom. &nbsp; Govoreći o situaciji na Zapadnom Balkanu, u prilogu koji je emitovan u okviru emisije ,,Bujica“, ocjenjuje se da je ključni remetilački faktor u regionu – režim srpskog predsjednika Vučića. A kao glavni instrument imperijalne politike zvaničnog Beograda se navodi Srpska pravoslavna crkva koja podržava ideju ,,srpskog sveta“. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSYKgm3EsBXk%3Fsi%3DTZ8Ib_cnjZQbNfN4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - I dok Vučićev režim političkim neprijateljima otvoreno prijeti takozvanim ,,lojalistima“ kao svojevrsnom ,,Crnom rukom“ dvadeset i prvog stoljeća, a hrvatske službe optužuje za penetriranje u studentske nemire, prava je istina da se destabiliziranjem susjednih država kontinuirano bavi Srbija. I to preko svetosavske organizacije Prvoslava Porfirija Perića, što je naročito vidljivo u Crnoj Gori – ocjenjuje se u prilogu TV Z1. &nbsp; Kao ilustracija uloge Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori emitovao se insert iz video-zapisa snimljenog u Cetinjskom manastiru, na kojem se vidi kako sveštenici srpske crkve, uz horsku podršku ljudi u civilstvu, pjevaju pjesmu ,,Kad se na Kosovo srpska vojska vrati“... PERSONA NON GRATA &nbsp; - Četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je prošle godine u Hrvatskoj stekao titulu persona non grata jedan je od ključnih protagonista destabilizacije Crne Gore – ističe se, između ostalog u prilogu dijelom posvećenom i ulozi aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore. &nbsp;&nbsp; No, osim političkog targetiranja četničkog vojvode koji je postao nepoželjna osoba u susjednoj Hrvatskoj ime Andrije Mandića pominje se i u sklopu vrlo neugodnih informacija o njegovoj navodnoj povezanosti sa kriminalnim krugovima u regionu. &nbsp; Zato bi od izuzetne važnosti bilo da Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović saopšti da li zaista ima indicija za otvaranje istrage koja bi vodila u pravcu lidera Nove srpske demokratije i nekadašnjeg čelnika Demokratskog fronta. &nbsp;

TV Z1: Funkcija Andrije Mandića ugrožena zbog poruka u Skaj aplikaciji koje posjeduje Specijalno državno tužilaštvo

Šef kabineta predsjednika Vlade Crne Gore i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Branko Krvavac podnio je danas premijeru Moilojku Spajiću ostavku, saznaje Portal ETV iz vrha izvršne vlasti.&nbsp; Prema istom izvoru, Krvavac je informaciju o vlastitom povlačenju proslijedio i Predsjedništvu PES-a, ali je molio da, prije objave javnosti, ,,pripreme teren“.&nbsp; Poruka je bila relativno kratka i sročena da ne izaziva dalje prepirke ili svađe unutar PES-a.&nbsp; - Ljudi – ovo neka ostane ovdje, ali da znate, danas sam @MickeyBato predao ostavku. To će se potvrditi na prvoj sjednici. Lični su razlozi. Do tada ćemo vidjeti i medijski da se napravi da to ispadne sve kako treba za PES, jer ne želim da tu dodje do do nekih problema – napisao je Krvavac, kako je Portalu ETV prenio visoki funkcioner Spajićeve stranke.&nbsp; <blockquote>- To što je podnio ostavku ne znači da će i otići. Branko je do sada tri puta podnosio ostavku. Kada Spajić i Vlada neće da igraju kako Branko svira, Branko podnese ostavku koju Milojko ne prihvati.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020623020_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020623020_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="Krvavac i Spajić"> <figcaption>KOJI SU MOTIVI OSTAVKE: Krvavac i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Za sada nijesu poznati motivi ovog poteza. Prema jednoj verziji, postoji uzročno posljedična veza između neuspjeha pregovora u Budvi i pritiska na nosioca liste ,,Budva naš grad“ Nikole Jovanovića, koji se odvijao, između ostalog, i preko sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića.&nbsp; Kravavac i Backović su u bliskim rodbinskim odnosima i šefu kabineta predsjednika Vlade teško je pao, kažu iz njegovog okruženja, napad na imovinu Mijajla Backovića i paljenje njegovog luksuznog automobila ,,BMW X6“, između dva kruga pregovora o formiranju vlasti u Budvi.&nbsp; Prema navodima više izvora Portala ETV iz Budve, na Jovanovića su pritiskali iz dva pravca. Osim popa Backovića, na Jovanovića i ljude iz koalicije ,,Budva, naš grad“, značajan pritisak i kroz lične i porodične prijetnje... Kravavac i Backović su u bliskim rodbinskim odnosima i šefu kabineta predsjednika Vlade teško je pao, kažu iz njegovog okruženja, napad na imovinu Mijajla Backovića i paljenje njegovog luksuznog automobila ,,BMW X6“, između dva kruga pregovora o formiranju vlasti u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206220244_22e41e82ab05418e923a4f8978513e0f37fa22e81a80ba612798ccd0d6ee62b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206220244_22e41e82ab05418e923a4f8978513e0f37fa22e81a80ba612798ccd0d6ee62b0" data-rendition-name="original" width="496" height="401" loading="lazy" alt="KOLATERALNA ŠTETA: Zapaljeni automobil sveštenika SPC Mijajla Backovića"> <figcaption>KOLATERALNA ŠTETA: Zapaljeni automobil sveštenika SPC Mijajla Backovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  No, Jovanović je istrajao u odbrani vlastitog stava, a Backović je, nakon paljenja automobila, odlučiio da se povuče, a užu porodicu je iz nekog razloga hitno prebacio u Srbiju. &nbsp; Sve su to, kažu upućeni izvori, bili posredni razlozi da Krvavac odluči da ,,digne sidro“: danas popodne je pismenu ostavku podnio lično na sto premijera Milojka Spajića. - To što je podnio ostavku ne znači da će i otići. Branko je do sada tri puta podnosio ostavku. Kada Spajić i Vlada neće da igraju kako Branko svira, Branko podnese ostavku koju Milojko ne prihvati. Nakon toga se njih dvojica pomire. To se dešavalo tri puta tokom posljednjih dvanaest mjeseci – kaže za portal ETV funkcioner PES-a.&nbsp; Isti izvor kazao je da su se noćas sastali Milojko Spajić i Branko Krvavac i da je premijer tražio da šef kabineta povuče ostavku. No, Kvavac je, ističu ljudi iz Vlade Crne Gore, ostao pri stavu da se ostavka ne povlači.&nbsp;

Šahman: Da se Štrpci nikada i nikome ne ponove

Tagovi

Milatović: Jedan od važnih koraka ka pravdi bi bio jedinstven stav poslanika o izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti

Propuste tražiti u istrazi

Vlada CG: Utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, muzejskoj i bibliotečkoj djelatnosti

Vlada CG: Izabrani članovi Koordinacionog tima za zaštitu i spašavanje; Sava Laketić v.d.direktora Poreske uprave

PRATITE TVe UŽIVO