<article>Na Televiziji E večeras će se u 20 sati biće emitovana emisija (S)avetnica.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2kxWj3S6wtY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure> (S)avetnica je sada na terenu u susret lokalnim izborima u Podgorici.Emisiji gledajte večeras Na kraju dana u 20 sati na TV E.</article>

Na Televiziji E večeras će se u 20 sati biće emitovana emisija (S)avetnica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2kxWj3S6wtY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 (S)avetnica je sada na terenu u susret lokalnim izborima u Podgorici.
Emisiji gledajte večeras Na kraju dana u 20 sati na TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(S)avetnica

Televizija E

Društvo

(S)avetnica večeras na TV E

Na Televiziji E večeras će se u 20 sati biće emitovana emisija (S)avetnica.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2kxWj3S6wtY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 (S)avetnica je sada na terenu u susret lokalnim izborima u Podgorici.
Emisiji gledajte večeras Na kraju dana u 20 sati na TV E.

Nezakonito smijenjeni komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković uputio je dopis aktuelnoj gradonačenici Podgorice Oliveri Injac dan nakon vanrednih lokalnih izbora, u kom konstatuje da su građani juče rekli svoje, a da ona i njeno rukovođenje gradom neće ostati upamćeni ni po čemu dobrom.
Janković u dopisu, u koji je portal ETV imao uvid, konstatuje da je on ostao duže na fukciji komandira službe zaštite, nego što je ona provela u fotelji gradonačelnice Podgorice.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore dva puta je poništila rješenje Injac o smjeni Gorana Jankovića sa pozicije komandira podgoričke Službe zaštite i spasavanja, a u obrazloženju je navedeno da su nejasni razlozi ovakve odluke gradonačelnice.
- Poštovana, obraćam Vam se ovim putem da vidim da li ste došli danas na posao i kako Vam djeluje ovo sve što su građani rekli o Vama i Vašem radu i rukovođenju. Ipak, na kraju ostade da ćete ipak Vi ostati upamćeni po ničemu dobrom, a posebno ćete ostati upamćeni po dovođenju novog stila života u moju i našu Podgoricu, a to je pacovski kvartovi, titulu najprijavijeg, ili što kazemo mi Podgoričani "najglibavijeg" grada u regionu sa nepotizmom, zloupotrebama, zaposlenjem nepismenih starješina bez uslova, kupovina starih autobusa, saobraćajni haos, uništenje redovnog vodosnadbijevanja i raznim mahinacijama koje će se otkrivati u narednom periodu - naveo je Janković u dopisu upućenom Injac.
Takođe, Janković poručuje da je Injac neznanjem, nestručnošću i njoj znanim stilom rada sa još nekoliko ljudi unizila sve službe i organe grada o čemu su joj, kako ističe, na kraju juče građani rekli sve.&nbsp;
- Ono što treba da Vas zabrinjava jeste materijalna šteta koju ste proizveli lažnim i nezakonitim radnjama u postupku moje smjene gdje su stručna lica do sada utvrdila da šteta prelazi iznos od 25.000 (slovina: dvadeset pet hiljada) eura koje ćete objašnjavati nadležnima na koji način ste ih zloupotrebom položaja otuđili iz budžeta Glavnog grada! Pravda je spora ali dostižna - naglasio je Janković u dopisu.
Janković je upozorio Injac da još nije postupila po nalogu Komisije za žalbe i da pravi enormne troškove za budžet.
- Naravno, posebna tema će biti podnošenje lažnih krivičnih prijava od strane Vas i Slađane Anđušić, jedne od najnepismenijih pravnika u istoriji Crne Gore! | na kraju, ipak, duže ostadoh komandir, nego sto vi bijaste gradonačelnica! U iščekivanju primjene i poštovanje zakona, srdačan pozdrav. Zakoniti komandir Službe zaštite i spašavanja mr Goran Janković - zaključio je on u dopisu.
Janković je u Službu zaštite došao iz Komunalne policije 2019, a u mandatu je bio do 2025. godine. Mandat mu je prestao u oktobru, kada je gradonačelnica Injac donijela rješenje o njegovom razrješenju.
Krajem istog mjeseca, za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite Glavnog grada postavljen je Zdravko Blečić.
Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave utvrdila je da Blečić ne ispunjava uslove za komandira Službe zaštite i spasavanja i više puta je upozoravala Injac da ukloni nepravilnosti u ovom slučaju, što ona nije uradila.
Takođe, Upravna inspekcija MJU je u aprilu zabranila rad Blečiću, ali je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović mjesec kasnije poništio to rješenje.

Janković poručio Injac: Ipak duže ostadoh komandir nego Vi gradonačelnica

Profesor Fakulteta političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović kazao je da glasovi birača u Podgorici i Kotoru pokazuju značajne promjene trenda nakon parlamentarnih izbora 2020. godine.
- Ovaj rezultat u Podgorici, ali i u Kotoru, gdje je DPS osvojio 30 odsto podrške, a stranke nekadašnjeg crnogorskog bloka gotovo 40 odsto, predstavlja značajno povećanje. Tu su i neke druge partije koje su sada u opoziciji na nacionalnom nivou, tako da je vladajuća koalicija ubjedljivo poražena. Iako ima nevjerovatnih dvije trećine poslanika u Parlamentu Crne Gore, dvotrećinsku podršku u Parlamentu Podgorice, pod kontrolom sve institucije vlasti na nacionalnom i lokalnom nivou, vladajuća koalicija u Crnoj Gori doživjela je ogroman pad podrške. Sa nekih 40 posto podrške koju je dobila sada svakako je doživjela težak udarac vladajućim partijama, a posebno pokretu Evropa sad - rekao je Vujović za Avaz.ba.
Pojašnjava da je Pokret Evropa sad (PES), koji je vrhunac popularnosti doživio na parlamentarnim izborima 2023. godine, izgubio zamah, dok se opozicija poprilično oporavila. Ako se desi da učestvuje u vlasti u Podgorici to će joj dati snažan vjetar u leđa pred naredne opšte izbore, ali bez obzira na ishod takvih pregovora, smatra Vujović, sve ide u korist opozicije.
- Političke partije Jakova Milatovića i Dritana Abazovića su bile u vlasti u Podgorici. Odbornici nekadašnjeg PES-a, koji su otkazali poslušnost Milojku Spajiću, pregovarali oko uslova za nastavak vlasti. I URA je bila u vlasti. Svjesno su izazvali krizu i srušili tu vlast u Podgorici zato što su smatrali da je loša i da se s njima ne može funkcionisati. Ako je bilo tako onda se postavlja pitanje zašto bi vlast ponovo pravili s onima koje ste srušili. Tu logike nema, osim ako nemate uticaj sa strane koji vas je primorao da idete u istu koaliciju - ističe Vujović.
U slučaju da DPS i lista Jakova Milatovića, aktuelnog predsjednika Crne Gore, formiraju vlast u Podgorici, to bi mogao biti uvod za raspad koalicije na državnom nivou. Vujović važnim smatra i rezultat Bošnjačke stranke (BS).
- BS je prepolovljena u Podgorici, sa nekih 2.000 oni su osvojili oko 1.000. Partija koja ima šest poslanika, nešto manje ministara u Vladi, koja ima ogromne državne resurse doživi da joj se prepolovi biračko tijelo, prije svega zbog koalicije sa Demokratskim frontom. To će i BS-u biti crvena lampica. Dakle, puno faktora će uticati na destabilizaciju Vlade Crne Gore. Ako Milatović i Abazović žele promjenu vlasti na nacionalnom nivou, a trudili su se da to svakom prilikom istaknu, onda se to ne radi tako što ćete sa istima napraviti vlast na nivou Podgorice. Međutim, u Crnoj Gori postoji dosta veto igrača, spoljnih prije svega, a mislim na Srbiju i SPC, tako da treba kalkulisati i njihov uticaj i miješanje u taj proces - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Opozicija se oporavila, vladajuća koalicija ubjedljivo poražena

Lokalni izbori u Podgorici i Kotoru protekli su uredno, ali je neophodna promjena izbornog zakonodavstva, ocijenili su članovi delegacije Kongresa Savjeta Evrope koji su posmatrali izbore.
Oni su juče posjetili 55 nasumično odabranih biračkih mjesta na kojima su, kako su naveli, zabilježili manje proceduralne nepravilnosti.
- Delegacija je utvrdila brojne nedostatke i praznine u postojećem zakonodavnom okviru. Kao, na primjer, nedostatak završne provjere, odnosno kontrole odluka opštinskih komisija, koju bi trebalo da radi Državna izborna komisija. To je nešto što bi se moglo promijeniti. Takođe, ovlašćenja Agencije za sprjačavanje korupcije čini se da nijesu u skladu sa ozbiljnošću i težinom potencijalnih kršenja zakona, a sankcije nijesu dovoljno odvraćajuće - poručili su predstavnici delegacije na konferenciji za medije.
Oni su pozvali vlasti da usvoje sveobuhvatni zakonodavni okvir što je prije moguće.

Kongres SE: Izbori protekli uredno, neophodna promjena zakona

Za pravilno razumijevanje nivao krize na evropskom kontinentu, uslovljene ruskom agresijom na Ukrajinu, nije dovoljno analizirati stavove samo jedne strane. Naime, ustaljena je praksa većine posmatrača da se kao reper za donošenje sudova uzimaju stavovi ili interesi naučne zajednice, političara odnosno visokih zvaničnika koji dolaze sa Zapada. Kao posljedicu imamo nemali broj ljudi, ne samo u našem regionu, već i šire, koji dovode u pitanje objektivnost analiza, ali i kredibilnost operativnih agendi zapadnih zemalja prema Ruskoj Federaciji.
Iz tog razloga odlučio sam ad litteram da prenesem dio stavova prominentnih ruskih naučnika u vezi ukrajinske krize te širih, evropskih bezbjednosnih izazova. Riječ je o naučnicima okupljenim u Russian International Affairs Councilu (RIAC), akademskom i diplomatskom think tanku osnovanom predsjedničkim dekretom 2. februara 2010. godine. Napominjem da će moje intervencije biti saglasne profesionalnim referencama i onim što je objektivno, činjenično stanje.&nbsp;
<h2>Što je međunarodni pravni poredak?</h2>
RIAC: "Opšte je prihvaćeno da međunarodni poredak nije rezultat posebnih sporazuma, već proizvod zajedničkog razumijevanja onoga što se može, a što ne može učiniti u odnosima između država. Takođe, opšteprihvaćeno je da sve velike sile moraju imati relativno zajedničke ideje o tome zašto jedna drugoj priznaju pravo na postojanje i ne miješaju se u njihove unutrašnje stvari. Upravo napad na njih uvijek postaje uzrok sukoba, u što nas uvjerava primjer aktualnog vojno-političkog sukoba u Evropi."
Dakle, po mom dubokom uvjerenju, kada bi međunarodni pravni poredak bio kompromis interesa velikih sila, a ne sistem koji reguliše djelovanje država saglasno međunarodnom pravu, imali bismo situaciju sličnu onoj koja je prethodila Drugom svjetskom ratu kada je Liga nacija funkcionisala samo na papiru. O napadu na Rusku Federaciju u kontekstu rusko-ukrajinskog sukoba degutantno je davati bilo kakve komentare."
<h2>Zaštitni mehanizmi &nbsp;&nbsp;&nbsp;</h2>
RIAC: "U svom govoru u Savjetu bezbjednosti UN-a, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je da će svaki budući sporazum sa Zapadom o evropskoj sigurnosti morati da sadrži "zaštitne mjere protiv beskrupuloznih tumačenja". Jasno je da te mjere ili mehanizmi treba da budu usmjereni protiv negativnih manifestacija ponašanja Zapada. Radi se o želji Zapada da neprestano stvara prijetnje drugima, kao središnji dio globalne diplomatske igre. Širenje NATO-a na istok, zapravo, širenje teritorijalne baze američke vojne prisutnosti u Evropi ostavilo je bez smisla sve dogovore u području konvencionalnog naoružanja."
Prema izvorima kojima raspolažem, ne postoji formalno pravni dokument kojim su se Sjedinjene Države ili bilo koji evropski NATO partner obavezali Ruskoj Federaciji da neće djelovati u smjeru potpore proširenju NATO saveza na nove članice. Takođe, vrlo je lako pribaviti vjerodostojne informacije u vezi američkog vojnog prisustva na evropskom kontinentu.&nbsp;
Naime, rat u Avganistanu 2001. i invazija na Irak 2003. donijeli su velike promjene u vojnoj poziciji Sjedinjenih Država na globalnom nivou jer je fokus djelovanja pomaknut s Evrope na središnju Aziju i Bliski istok. Kao potvrda prethodnoj tezi govore i egzaktni podaci prema kojima su tokom 1989. Sjedinjene Države imale ukupno 248.621 stalnog vojnika stacioniranog u Zapadnoj Njemačkoj, 27.639 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 15.706 u Italiji i 3.382 u Grčkoj. Do septembra 2021. broj američkih vojnika drastično se smanjio i pao na 35.457 u Njemačkoj, 9.563 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 12.434 u Italiji i 429 u Grčkoj.
<h2>Je li unutrašnji poredak isključivo unutrašnja stvar suverene države?&nbsp;</h2>
RIAC: "Univerzalni poredak koji bi svima odgovarao sada je malo vjerovatan. I ranije je imao relativan karakter. Međutim, u pretprošlom vijeku među velikim silama postojala je barem opšta ideja o načelima na kojima bi se trebalo temeljiti unutrašnji poredak u svakoj od njih. Sada je teško pomisliti da će zapadne zemlje priznati pravo Rusiji, Kini ili drugim državama da uređuju živote sopstvenih građana. Prvo, svaki budući bezbjednosni poredak neizbježno će biti tehničke prirode, a ne temeljen na zajedničkom razumijevanju izazova i prijetnji.
Drugo, teško je zamisliti da će u budućim sporazumima biti mjesta za takav koncept kao što je povjerenje. I sami vidimo kako Amerikanci otvoreno izjavljuju da svaka nova administracija može lako da revidira dogovore koje je postigla prethodna. Na Zapadu nestaje kontinuitet politike, a to je uvijek bila osnova stabilnih diplomatskih odnosa."
Premda se mogu saglasiti s tezom da je kao posljedica unutrašnje polarizacije došlo do nekonzistentnosti po određenim pitanjima u vanjskim agendama posljednja dva američka predsjednika, prije svega daljnjoj egzistenciji multilateralizma kao temelja savremenih međunarodnih odnosa, stav ruske nauke ukazuje na potpuno nerazumijevanje vrijednosti ideja univerzalnih ljudskih prava i sloboda.
Neshvatljivo je da neko u 21. vijeku razmišlja kako bi ova prava trebalo da budu limitirana državnim granicama. Uz ogradu, naravno, da se pozivanje na njih ne bi smjelo zloupotrebljavati u smislu plasiranja nekih drugih interesa.
<h2>Opasne konstrukcije koje podrivaju temelje Evrope&nbsp;</h2>
RIAC: "Pravni temelj evropske bezbjednosti najvjerovatnije će postati širi. Situacija u Evropi odavno više nije stvar samih Evropljana. Tim više što se ovdje direktno dodiruju pozicije dviju sila s najvećim zalihama nuklearnog oružja u svijetu, Rusije i Sjedinjenih Država. Njihova indirektna blizina zabrinjava cijeli svijet i nema mnogo veze s evropskim poslovima."
RIAC nastavlja: "Nažalost, praksa posljednjih 30 godina pokazala je da ne mogu sve države podnijeti tako težak teret kao što je pravo da samostalno određuju parametre svoje odbrambene politike. Baltičke zemlje, Finska ili ista ta nesrećna Ukrajina mogle su živjeti sasvim srećno da njihove političke elite nisu bile u iskušenju da iskoriste sukob s Rusijom kako bi zadržale vlast uprkos ekonomskim poteškoćama. Drugim riječima, zemlje koje ne mogu da imaju samostalnu ulogu u određivanju regionalne bezbjednosti treba da se oslobode fizičke mogućnosti da joj stvaraju probleme."
U konačnom, dakle, ruski naučnici plasiraju i opasnu tezu osporavanja suvereniteta manjih zemalja odnosno "jednakopravnost država članica UN-a bez obzira na veličinu" saglasno poglavlju 1, članku 2, Povelje UN-a.
Jasno je da se ovim očitim kršenjem međunarodnog prava pokušava kreirati legitimitet za nezakonitu invaziju Kremlja na Ukrajinu. Uprkos činjenici da Ruska Federacija u ovom trenutku nema vojnih kapaciteta da ugrozi ostatak Evrope, ali i ispuni prvobitne ciljeve u Ukrajini, za sve evropske zemlje je od temeljnog značaja prepoznati opasnost ideje suspenzije pozitivnog međunarodnog prava u korist samoproglašenog "prava" velike sile.
Jer uvijek treba voditi računa o tome da izuzetak može postati pravilo.&nbsp;

Što ruski intelektualci govore i misle o ratu u Ukrajini i Zapadu?

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Više državno tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da ukine imunitet poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Marku Kovačeviću, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Predmet protiv Kovačevića je formiran zbog govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu. - Dana 31. jula 2024. godine na zapisniku o saslušanju osumnjičenog Marka Kovačevića na okolnosti označenog krivičnog djela, imenovani je ovog tužioca obavijestio da kao poslanik u Skupštini Crne Gore uživa imunitet, te s tim u vezi državnom tužiocu predočio poslaničku legitimaciju broj 82, sa rokom važenja od 15. aprila 2024. godine, te ukazao da se u konkretnom poziva na poslanički imunitet. S tim u vezi, a shodno članu 18 Zakonika o krivičnom postupku, te članu 247 stav 1 i 4 Zakonika o krivičnom postupku, obraćam vam se kao nadležnom organu, kako biste dali odobrenje za krivično gonjenje Marka Kovačevića - navodi se u dopisu Višeg tužilaštva upućenom Administrativnom odboru, a u koji je portal ETV imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636" data-rendition-name="original" width="1112" height="922" loading="lazy" alt="dopis tužilaštva administrativnom odboru"> </figure>  Kovačević je 13. juna, na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovcu, rekao da će se sa onima koji neće da budu braća, nego hoće “da liče na Turke”, ubuduće “postupati kao prema Turcima”. Prvi čovjek Nikšića je, nakon brojih reakcija i osuda, kazao da je na Grahovcu govorio o pomirenju i da "nije pominjao nijedan narod". - Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom - saopštio je on na Fejsbuku. Govor Kovačevića osudili su premijer Milojko Spajić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i nekoliko političkih partija. Partije vladajuće većine - Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i proruska Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nijesu se oglašavale. Klub odbornika Evropski tim za Nikšić podnio je ranije prijedlog za razrješenje predsjednika opštine Marka Kovačevića zbog, kako su naveli, izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, ali on nije prošao u lokalnom parlamentu. Kovačević je na čelo Nikšića, drugog po veličini grada u Crnoj Gori, došao maja 2021.

Više tužilaštvo traži ukidanje imuniteta Kovačeviću zbog postupka o izjavi na Grahovcu

Dobri moji, e ovo je dobro!&nbsp; Imao je Nermin Abdić, kandidat za gradonačelnika Podgorice razloga da se baš tako obrati javnosti nakon što su bili poznati prvi preliminarni rezultati izbornog nadmetanja u Glavnom gradu, poslije informacije da je DPS osvojio 29,9 odsto glasova, odnosno čak 19 mandata. &nbsp; Ne da je dobro, nego je ispalo super-dobro za DPS. Prvi put od avgusta 2020. godine partija koju više ne predvodi Milo Đukanović, ni bilo ko od starijih partijskih kadrova, stranka koju je napustio bivši premijer Duško Marković, partija koju su već dvije godine preuzeli da vode ,,neki novi klinci“ - osjetila je opojni miris izborne pobjede.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Nermin Abdić konferencija za medije "> </figure>  Lista dr Abdića osvojila je sedam i po hiljada više, odnosno osam odsto glasova više. od Mujovićeve koalicije PES-Demokrate ili čak desetak odsto više u odnosu na listu srpskih stranaka koje je predvodila nositeljka liste iz Mandićeve NSD, Jelena Bojović Borovinić. Ne samo to: DPS ima tri puta veću podršku od saveza ,,Za bolju Podgoricu“ aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera, lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Možda vrhu DPS-a neće lako ići posao formiranja nove uprave Podgorice, moguće čak i da ne uspiju da se dogovore o podjeli kolača vlasti, možda se i nastave stare mantre o tome da DPS nema koalicioni kapacitet, ali niko neće moći osporiti ključnu političku činjenicu - da su ostvarili veliki come back. &nbsp; Stranka kojoj su predviđali sudbinu Dačićevog SPS-a u Srbiji, nakon odlaska Miloševića, partija koja je bila prepoznata po jakom liderstvu Đukanovića, koju su uporno kritikovali da nijesu napravili promjene, čak i kad je izmijenjena čitava rukovodeća struktura, juče je – rezultatima na izborima u Podgorici i Kotoru – pokazala i dokazala da je upravo DPS postala vjesnik političkih promjena u Crnoj Gori.&nbsp; A to je već – promjena političke igre.&nbsp; Visina uzleta opozicionog DPS-a pokazuje svu dubinu pada njihovih političkih oponenata - takozvane postavgustovske većine – saveza partija koje su, sve do jedne, stranke vlasti od konstitusanja Skupštine Crne Gore i formiranja ,,apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića.&nbsp; Rekonstruisana Vlada Milojka Spajića izglasana je u crnogorskom parlamentu sa 54 glasa od ukupno 81 poslanika, što će reći da je zadobila povjerenje fantastičnih 66,6 odsto glasova u Skupštini Crne Gore. Više od bilo koje vlade u istoriji crnogorskog višestranačja.&nbsp; Juče, na podgoričkim izborima ta parlametarna većina, koju predvodi lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, trbuhozborac Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, doživjela je istinski izborni krah.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7" data-rendition-name="original" width="1000" height="597" loading="lazy" alt='Press koalicije ,,Još jače"'> </figure>  Kad se saberu procenti stranaka nove parlamentarne većine, osvojili su povjerenje svega 43 odsto glasača: PES i Demokrate – 21,8%, ,,Za budućnost Podgorice“ – 20,2% i Bošnjačka stranka – 1,2%. Stranke parlamentarne većine iz državnog parlamenta koje tamo imaju 66,6%, u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće svega 45,76 odsto odborničkih mjesta! Podgorica čini trećinu izbornog tijela u Crnoj Gori, pa je jasno što ove brojke govore: parlamentarna većina na državnom nivou, poslije odmjeravanja snaga u Podgorici, izgubila je politički legitimitet.&nbsp; To ne znači da će Mandić i Spajić pokleknuti. Ne, boriće se da zadrže sve poluge vlasti, nudiće doskorašnjim političkim neprijateljima – Milatoviću i Abazoviću u Podgorici funkcije i sve što treba samo da bi o(p)stala izvršna vlast. Čak i po cijenu da se Spajićeva Vlada još jednom rekonstruiše i da joj se doda još koje ministarstvo, ako treba! To su ti ,,principi“ postavgustovske Crne Gore.&nbsp; Samo, izbori u Podgorici su otkrili novu političku realnost u Crnoj Gori.&nbsp; To su sinoć na svojoj koži osjetili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i bivši premijer Dritan Abazović. Dakle: Milatović, nosilac pobjedničke liste sa izbora u Podgorici 2022. godine i Abazović, lider Ure koja je osvojila prije dvije godine 6,4 odsto glasova, sada zajednički moraju da budu zadovoljni sa – nešto više od 10 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13" data-rendition-name="original" width="936" height="582" loading="lazy" alt="Milatović, Rakčević i Abazović na konferenciji za medije"> </figure>  Sinoć je Milatović dobrano narušio i vlastiti politički legitimitet. Čovjek koji je bio najzaslužniji da Pokret ,,Evropa sad“ osvoji najviše glasova na lokalnim izborima 2022, godine, mladi političar koji je na predsjedničkim izborima ,,svrgnuo“ starog političkog vuka Mila Đukanovića, svoje ime je stavio kao zaštitni znak koalicije u Podgorici.&nbsp; Zato je sada u ozbiljnom problemu gubljenja vlastitog političkog legitimiteta.&nbsp; Istini za volju, njegov ,,Pokret za Podgoricu“, kojem je ustupio predsjedničko ime liste, sada će biti – tas na vagi. Izgleda primamljivo, ali za predsjednika Milatovića koji je na predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova svih građana, ipak je sve to – ponižavajuće.&nbsp; I stavlja predsjednika pred težak izbor. Milatoviću i Abazoviću primamljiva ponuda već je stigla od Mujovićevog bloka, ali su upravo zbog toga na mukama. Ako se vrate u ,,zagrljaj“ Spajića i Mandića - pokazaće da su neprincipijelni kalkulanti; ukoliko prihvate poziv DPS-a sa kojim su srušili prethodnu vlast u Podgorici – biće optuženi da su izdali ,,principe avgustovske večine“. A što reći za savez PES-a i Demokrata? Lideri ove dvije stranke su i nosioci najznačajnijih pozicija u izvršnoj vlasti: Milojko Spajić je premijer, njegov partijski drug i ministar Mujović je nosilac liste, dok je Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade i kontroliše sektor bezbjednosti, a njegov partijski funkcioner Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, zadužen je za provjeru biračkih spiskova, ali i kontrolu granica.&nbsp; Iako su koristili položaje za funkcionersku kampanju, premda su uložili najviše u propagiranje koalicije na društvenim mrežama, teško da u PES-u i Demokratama mogu biti zadovoljni sinoćnjim rezultatom. Osim što će najvjerovatnije izgubiti mogućnost da kandiduju svog čovjeka za gradonačelnika Podgorice, moraće dobro da razmisle kako da zaustave pad političkog rejtinga.&nbsp; Jer, postizborna matematika govori o sunovratu njihove popularnosti. Prije dvije godine PES i Demokrate, ako saberemo njihove pojedinačne rezultate, osvojili su skoro 32 odsto glasova. Sinoć su se zaustavili na 21,8 odsto, što znači da su izgubili - trećinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="748" loading="lazy" alt='Konferencija za medije ,,Za budućnost Podgorice"'> </figure>  Naravno to nije smetalo ni Spajiću ni Bečiću da šalju optimističke poruke, da govore o pobjedi, iako će sada biti potpuno zavisni od koalicije Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp; I svi će, tobože, brinuti da se nastavi očuvanje avgustovske većine. Samo što ta ,,avgustovska većina“ odavno, još od rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, ne postoji, jer su u srpsko kolo u međuvremenu uletjeli Ibrahimovićeva Bošnjačka stranka i Đeljošajeva Albanska alternativa. &nbsp; Ali, baš je to istinska slika današnje Crne Gore. Preciznije: vlasti u današnjoj Crnoj Gori. Iako su pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, mada opozicija ima većinu, lideri stranaka parlamentarne većine glumili su sinoć pobjednike, sve u nadi da će nastaviti kao da se ništa značajnije nije dogodilo. Samo je falilo još da Dritan Abazović ponovi svoj usklik da je ,,ovo Crna Gora na koju se morate navići“.&nbsp; No, nakon izbora u Podgorici i Kotoru čini se da dolazi do promjena. Ne samo što je pokret ,,Preokret“ konačno ušao u parlament Podgorice, već zato što su građani odlučili da naprave politički preokret. Uspon DPS-a, Evropskog saveza i ulazak novih građanskih stranaka u parlament Glavnog grada pokazuje da dolazi do promjene političke igre.&nbsp; To je nova realnost na koju će morati da obrate pažnju Mandić, Spajić i ostala ekipa na vlasti: od 29. septembra mnogo toga će se mijenjati u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;

Drastičan pad Mandićeve parlamentarne većine

Iako su protekla, tužilačkim žargonom rečeno, puna 72 sata otkako je otkriven sramotni zahtjev prema Pobjedi, specijalni tužilac Miloš Šoškić - nit zbori nit romori. Ućutao se i njegov šef, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp; U čemu je problem, da nijesu zatečeni reakcijama? Ili su, možda, pomalo zastiđeni jer je ultimativni dopis za hitnim dostavljanjem svih mojih tekstova, kao i svih tekstova o Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću koje je Pobjeda objavila dok sam bio glavni i odgovorni urednik, crnogorska javnost ocijenila - kao staljinistički progon novinara i klasičnu zloupotrebu službenog položaja?&nbsp; Ne, ništa od toga. Nema crvenila na obrazu, ni profesionalnog preispitivanja vlastitog postupka.&nbsp; <blockquote>Pravna logika Višinskog bila je luciferovski izvrnuta i ličila je na ona načela inkvizicije – optuženi moraju dokazati svoju nevinost! E, sličnu logiku ima i onaj Šoškićev zahtjev prema Pobjedi: traženje razloga da se, preko rada i pisanja novinara, silu na sramotu ,,dokaže“ djelovanje krimiminalne organizacije – kroz pisanje glavnog urednika Pobjede?!</blockquote> Očito da je muka na tužilačkim plećima. Ključni problem je što krivični postupak protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Lazovića - slučaj za koji je tužilac mislio da će mu donijeti domaću pa i međunarodnu slavu – uopšte ne teče kako su zamislili.&nbsp; Naprotiv: sve je poprimilo obrise politički motivisanog, montiranog procesa, pa se sumnje ne potkrepljuju dokazima. Nakon mnogobrojnih teških optužbi, Katniću se, kao tobožnjem članu kriminalne organizacije – sada broje sadnice trešanja i višanja u Novom selu. A Lazoviću, navodnom pomoćniku šefa krimnalne organizacije Radoja Zvicera – sada skupljaju flaše domaće šljive u podrumu kuće u Bijelom Polju?! Ne djeluje kao efikasna istraga i teško da se može do sada učinjenim u tom slučaju dičiti Šoškić. A glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, upravo zbog Šoškića, čak rizikuje da mu ljudi iz Vašingtona - oni isti koji su mu prošle godine u decembru dodijelili nagradu - sada počnu postavljati nezgodna pitanja o radu njegovog zamjenika.&nbsp; Kao što su glavnom specijalnom tužiocu već postavljali neprijatna pitanja kada je njegov zamjenik Šoškić beskrupulozno targetirao šest novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca.&nbsp; Jasno je: ovđe nema govora – ako ga je ikada i bilo – o stvarnom ganjanju kriminalaca ili pokušajima sprovođenja zakona. Ne, sramotni zahtjev Miloša Šoškića prema Pobjedi je politički motivisana akcija, uvođenje staljinističke prakse i pokušaj da se, zloupotrebom tužilačke moći, utjera strah u kosti nezavisnim novinarima, da se u korijenu ugasi svaka želja za slobodnom riječi.&nbsp; Samo je taktika promijenjena: umjesto šest novinarki i novinara koje je početkom jula targetirao specijani tužilac Šoškić, sada je izabran jedan, bivši glavni urednik Pobjede. Valjda im je logika da je lakše slomiti jednog, nego udariti odjednom na šestoro. &nbsp; <blockquote>U panici da će se otkriti veze sa kontroverznim biznismenima ili da će se razotkriti nekretnine poput onog stana na Rimskom trgu u centru Podgorice koje je njegova bivša supruga ,,dobila na poklon“, specijalni tužilac se odlučio da – drsko prekoračujući vlastita ovlašćenja – osumnjiči ili okrivi novinara na profesionalnom zadatku. Zadatku emancipacije društva i borbe protiv kriminala i korupcije. Da, Višinski bi pozavidio na ovoj izokrenutoj logici.</blockquote> Doduše, sasvim je moguće da Šoškić novinare doživljava kao uslužni servis, kao beskičmenjake kojima treba upravljati ili zastrašiti da bi se njima upravljalo. Ko zna, možda Šoškić sa nekima novinarima i medijima ima baš takvo iskustvo, pa je onako osornim naredbodavnim obraćanjem ponizio Pobjedu, sve da bi gonio bivšeg glavnog urednika te novine. &nbsp; A što je to specijalno smislio specijalni tužilac Šoškić? Možda i nije svjestan, ali ponavlja užasne istorijske matrice. Nešto što je viđano krajem tridesetih godina u Sovjetskom savezu Josifa Visarjonoviča Staljina, u vremenu zloglasnih moskovskih procesa, u doba velikih staljinističkih čistki. Tada je zlokobni tužilac Andrej Višinski - da, onaj Višinski - izmislio čuvenu tužilačku sintagmu koja je nevine ljude tjerala na gubilišta ili na dugogodišnje izgnanstvo u logora Sibira.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927130920_004ec46aa71ed3ea743745a33d4290ff428c84eee39cd8713879ff216ce065cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240927130920_004ec46aa71ed3ea743745a33d4290ff428c84eee39cd8713879ff216ce065cc" data-rendition-name="original" width="375" height="490" loading="lazy" alt="Andrej Višinski "> </figure>  Pravna logika Višinskog bila je luciferovski izvrnuta i ličila je na ona načela inkvizicije – optuženi moraju dokazati svoju nevinost! E, sličnu logiku ima i onaj Šoškićev zahtjev prema Pobjedi: traženje razloga da se, preko rada i pisanja novinara, silu na sramotu ,,dokaže“ djelovanje krimiminalne organizacije – kroz pisanje glavnog urednika Pobjede?!&nbsp; A kako? To je sam Šoškić, Višinski iz našeg malog sela, nesvjesno otkrio još u Prijedlogu za produženje pritvora Katniću i Lazoviću kada je doveo u vezu ,,broj telefonskih komunikacija novinara i sadržinu tekstova koji su objavljivani u vezi sa pokretanjem krivičnog postupka protiv okrivljenog Milivoja Katnića“ i bez ustezanja utvrdio da u medijima ,,postoji uticaj kriminalne organizacije na sredstva javnog informisanja“. Specijalni tužilac se dosjetio da pogleda u Krivični zakon Crne Gore i to u član 401, stav 6, tačku 8, tamo đe piše da može da postoji ,,uticaj kriminalne organizacije ili njenog dijela na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast....“ Sjajno: po tumačenju tužioca Šoškića, kao pripadnost medija ili novinara kriminalnoj organizaciji može se tumačiti svaki tekst kojim se, recimo upozorava da je Milivoju Katniću ugroženo osnovno ljudsko pravo ili, opet da pogađamo, svaki novinski prilog u kojem se iznose činjenice koje ne odgovaraju tužilaštvu...&nbsp; Pa onda još specijalni tužilac pokušava da prikači da sam ja - dok sam kao profesionalni novinar profesionalno komunicirao sa glavnim specijalnim tužiocem dok je ovaj bio na važnoj državnoj funkciji – postao neki ozloglašeni kriminalac?!&nbsp; Da do kraja pojednostavimo: svaku medijsku objavu koja propituje opravdanost tužilačkog postupanja specijalni tužilac Šoškić je namjerio da tumači kao &nbsp;– učestvovanje u kriminalnoj organizaciji. Danas moje, sjutra i drugih koji se drznu da pišu kritički i istraživački. E, na ove i ovakve kvalifikacije bi i Višinski pozavidio. &nbsp; Kako smo, kao društvo, došli u situaciju da se - ako se kritički piše o nekom tužilačkom ili sudskom procesu procesu ili javnom funkcioneru - formiraju optužbe za tobožnje stvaranje kriminalne grupe? Ko podržava ovakvo kršenje zakona i ko sve „stoji“ iza ovakvog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva?&nbsp; <blockquote>Ovđe nema govora – ako ga je ikada i bilo – o stvarnom ganjanju kriminalaca ili pokušajima sprovođenja zakona. Ne, sramotni zahtjev Miloša Šoškića prema Pobjedi je politički motivisana akcija, uvođenje staljinističke prakse i pokušaj da se, zloupotrebom tužilačke moći, utjera strah u kosti nezavisnim novinarima, da se u korijenu ugasi svaka želja za slobodnom riječi.</blockquote> To bi trebalo da su pitanja za crnogorsko društvo, za nosioce tužilačke vlasti, za političku elitu na vlasti i u opoziciji. Motivi specijalnog tužioca Miloša Šoškića su jasni. Pobjeda, dok sam bio glavni urednik, razotkrivala je njegove loše tužilačke formulacije, razotkrivala zloupotrebu funkcije. Nastavak mog targetiranja, nakon tekstova na Portalu ETV, ima dodatni cilj - da se spriječi dalje novinarsko istraživanje porijekla imovine, dobijanja stanova na poklon i drugih ,,sličnih sitnica“...&nbsp; U panici da će se otkriti veze sa kontroverznim biznismenima ili da će se razotkriti nekretnine poput onog stana na Rimskom trgu u centru Podgorice koje je njegova bivša supruga ,,dobila na poklon“, specijalni tužilac se odlučio da – drsko prekoračujući vlastita ovlašćenja – osumnjiči ili okrivi novinara na profesionalnom zadatku. Zadatku emancipacije društva i borbe protiv kriminala i korupcije. Da, Višinski bi pozavidio na ovoj izokrenutoj logici. Po kojoj tužilačka legitimacija znači dozvolu za progon onih koji nijesu po volji ili stoje na putu tužilačkoj samovolji.&nbsp; Na potezu je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović: da javno pokaže da li ova Šoškićeva akcija ima podršku vrha SDT-a ili je riječ o incidentnom prekoračenju tužilačkih nadležnosti?&nbsp; I ćutanje će biti rječit odgovor.&nbsp; &nbsp;

(S)avetnica večeras na TV E

Tagovi

Janković poručio Injac: Ipak duže ostadoh komandir nego Vi gradonačelnica

Vujović: Opozicija se oporavila, vladajuća koalicija ubjedljivo poražena

Kongres SE: Izbori protekli uredno, neophodna promjena zakona

Što ruski intelektualci govore i misle o ratu u Ukrajini i Zapadu?

PRATITE TVe UŽIVO