Rusi u Crnoj Gori traže nove adrese nakon uvođenja viza

Državljanin Rusije Samvel Mnacakanjan preselio se u Crnu Goru ubrzo nakon početka invazije na Ukrajinu jer se protivio ratu.

"Zaista sam u početku bio oduševljen Crnom Gorom i dugo sam smatrao da imam mnogo sreće što sam tu“, priča on za Radio Slobodna Evropa.

Međutim, zbog odluke Podgorice da uvede vize za državljane Rusije, Mnacakanjan planira da napusti Herceg Novi, u kojem živi četiri godine.

"Dozvola za privremeni boravak važi godinu dana. Kada istekne, moram da pređem granicu, vratim se u Crnu Goru i ponovo podnesem zahtjev. Ali više neću moći da se vratim, jer će biti potrebna viza. U tome je problem“, objašnjava.

Već je dao otkaz u školi u kojoj je radio i razmatra preseljenje u susjednu Srbiju, za koju mu nije potrebna viza.

Prema posljednjem popisu iz septembra 2024. godine, među svim stranim državljanima koji imaju stalni boravak u Crnoj Gori najviše je Rusa.

Podaci koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore dostavilo RSE pokazuju da privremeni boravak ima gotovo 18 hiljada državljana Rusije, a stalni više od dvije hiljade.

Crna Gora je prva zemlja regiona koja ukida bezvizni režim za ruske državljane.

Evropska komisija već nekoliko godina poziva zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, da usklade svoje vizne politike sa pravilima EU kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija i zloupotrebe bezviznih režima.

Osim ruskih, ni državljani Bjelorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije više neće moći da putuju u Crnu Goru bez vize.

Promjene stupaju na snagu 1. novembra.

Time je Crna Gora u potpunosti uskladila svoju viznu politiku sa Evropskom unijom (EU), saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Istakli su i da istovremeno „preduzimaju mjere“ kako bi proces dobijanja crnogorske vize bio što jednostavniji i dostupniji.

Evropska unija je više puta pozivala Crnu Goru da uskladi viznu politiku sa pravilima Unije.

Ruska ambasada u Crnoj Gori uvođenje viza vidi kao „neprijateljske akcije“.

Saopštila je da uvođenje viznog režima za Ruse smatra „još jednim dokazom ekstremne zavisnosti Podgorice od uticaja njenih stranih pokrovitelja, koji su daleko od toga da interese svojih crnogorskih partnera stavljaju na prvo mjesto“.

Vlasti u Podgorici su zbog toga, ali i autorskog teksta u kojem se kritikuje uvođenje sankcija Moskvi, ruskog ambasadora Aleksandra Lukašika pozvale na razgovor.

Poručili su da je riječ o ocjenama koje prevazilaze okvire uobičajene diplomatske komunikacije i nijesu u skladu sa principima uzajamnog poštovanja.

Naveli su i da je potpuno usklađivanje vizne politike sa EU suverena odluka države, donijeta u skladu sa nacionalnim interesima i obavezama iz procesa evropskih integracija, te da nije usmjerena protiv građana Rusije.

Podgorica je, prateći politiku EU, uvela i čitav set sankcija Moskvi zbog agresije na Ukrajinu. To podrazumijeva i zamrzavanje imovine dijela ruskih državljana u Crnoj Gori, kao i zabranu rada ruskih državnih medija.

Moskva je u martu 2022. Crnu Goru uvrstila na spisak stranih država koje "vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba“.

U tom periodu Crna Gora je protjerala pet ruskih diplomata, a Rusija je, kao kontramjeru, jednog crnogorskog diplomatu u Moskvi proglasila personom non grata.

Uvođenjem viza pogođena i antiratna ruska dijaspora

Bezvizni režim bio je jedan od razloga zbog kojih se u Crnoj Gori formirala i ruska antiratna dijaspora.

Ruski državljani koji nemaju boravišnu vizu trenutno mogu da borave u Crnoj Gori do 30 dana. Nakon toga mogu da urade takozvani „vizaran“ – da izađu iz zemlje i odmah se vrate kako bi dobili novi period boravka od 30 dana.

Međutim, to od 1. novembra više neće biti moguće.

Prema riječima Samvela Mnacakanjana, i sami planovi Crne Gore za pristupanje EU već su značajno uticali na rusku dijasporu u toj zemlji.

Uporedo sa pripremama za uvođenje viza, vlasti su u nekoliko navrata pooštravale pravila za dobijanje dozvole boravka.

„Postepeno sam shvatio da nam Crna Gora nije naklonjena. Čine sve da se ovdje ne zadržimo dugo“, kazao je Mnacakanjan.

Kako se u Rusiji ponovo šire glasine o mogućoj novoj mobilizaciji, vjerovatno će porasti broj ljudi koji traže izlaz iz zemlje, ukazuje Anastasija Burakova, ruska aktivistkinja za ljudska prava.

„Sad su među evropskim zemljama u koje Rusi mogu da uđu bez vize i koje imaju prilično liberalna migraciona pravila ostale Jermenija, Gruzija i susjedna Srbija“, ukazuje.

Burakova je i osnivačica organizacije „Kovčeg“ koja pomaže Rusima kojima prijeti progon ili su napustili zemlju zbog protivljenja ratu.

Šta kažu vlasti Crne Gore?

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo je da „intenzivno i sistemski“ preduzima aktivnosti koje će ublažiti moguće negativne efekte ovih promjena.

Objašnjeno je da će, kako bi se olakšala procedura, zahtjevi za crnogorske vize ubuduće moći da se podnose i u viznim centrima kompanije VFS Global, a ne samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore.

Ministarstvo je najavilo i uspostavljanje novog Viznog informacionog sistema, usklađenog sa sistemima EU i šengenskim bezbjednosnim standardima, sa ciljem uvođenja elektronskih viza.

Ekonomista iz Crne Gore Stevan Gajević smatra da elektronske vize neće „automatski riješiti problem“.

„Administrativna prepreka ne prestaje da bude prepreka samo zato što je prenesena sa šaltera na ekran.“

„Zato je neophodno uspostaviti brz, predvidiv i cjenovno prihvatljiv vizni sistem, sa jasnim rokovima i pravilima koja će turistima biti unaprijed poznata“, zaključuje.

Šta bi mogle biti negativne posljedice po zemlju?

Crnogorska Vlada je dosadašnju praksu nepotpunog praćenja vizne politike EU opravdavala ekonomskim interesima u turizmu – prihodi od ovog sektora čine oko četvrtinu BDP-a.

Preko 2,7 miliona turista posjetilo je Crnu Goru tokom 2025. godine.

Od ukupnog broja noćenja, 95,8 odsto ostvarili su strani turisti, pokazuju podaci crnogorske Uprave za statistiku.

Drugi po brojnosti su turisti iz Rusije, odmah iza onih koji dolaze iz Srbije. U slučaju turskih državljana, i 2024. i 2025. broj dolazaka u Crnu Goru bio je veći od 100 hiljada.

Ekonomista iz Crne Gore Stevan Gajević objašnjava da je crnogorska turistička ponuda godinama prilagođavana gostima iz Rusije, Turske, regiona i drugih tržišta čiji turisti duže borave, koriste privatni smještaj, kupuju nepokretnosti i imaju značajnu lokalnu potrošnju.

„Nije realno očekivati da se takva tržišta preko noći zamijene turistima iz Evropske unije, čije su navike, očekivanja i struktura potrošnje često drugačiji. Takvo preusmjeravanje zahtijevalo bi godine ulaganja, učenja i prilagođavanja ponude“, ocjenjuje.

Dodaje da Crna Gora „mora pažljivo preispitivati svaku evropsku odluku prije njenog automatskog prihvatanja“.

„Ne zato što treba dovoditi u pitanje evropski put, već zato što nijesmo sigurni da su sve zajedničke politike jednako korisne za sve države“, kazao je.

Smatra da uvođenje viza nije samo administrativna promjena, već i „ekonomska i geopolitička odluka sa potencijalno ozbiljnim posljedicama“.

„Ograničićemo pristup upravo onim tržištima od kojih u velikoj mjeri zavise naš turizam, avio-saobraćaj, trgovina i tržište nepokretnosti“, kazao je za RSE.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva turizma nijesu odgovorili na pitanja RSE o eventualnim posljedicama uvođenja viza po privredu Crne Gore, te mjerama za njihovo saniranje.

Državljani zemalja kojima se uvode vize u Crnoj Gori

U Crnoj Gori – zemlji od 620 hiljada stanovnika – registrovan boravak ima oko 100 hiljada stranih državljana, od čega najviše Rusa.

U zemlji boravi i nešto više od 10 hiljada Turaka sa privremenim boravkom ili radnom dozvolom, dok njih 103 ima stalni boravak.

Prema rezultatima popisa iz 2023. godine, nešto više od 1.800 građana Crne Gore izjasnilo se kao Turci.

Kada je riječ o kineskim državljanima, oko 500 ih ima privremeni, a nešto više od 100 stalni boravak.

Uprava za statistiku Crne Gore je u 2025. zabilježila porast njihovih posjeta – preko 82 hiljade, čime je promijenjen dotadašnji rekord iz 2019. godine.

Međutim, kineski državljani individualno ni do sada nijesu mogli da borave u Crnoj Gori bez vize, ali im je to bilo omogućeno preko plaćenog grupnog aranžmana u turističkim agencijama.

Državljana Bjelorusije sa privremenim boravkom u Crnoj Gori trenutno je nešto manje od 900, a sa stalnim 96.

Privremeni boravak imaju dva državljanina Saudijske Arabije, dok stalni boravak nema nijedan.

Navodi o zloupotrebama bezviznog režima

Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (Fronteks) krajem juna upozorila je da državljani Kine, Rusije i Turske i dalje dolaze na Zapadni Balkan bez viza, a potom pokušavaju da nastave put prema EU.

Iz Brisela u isto vrijeme traže od zemalja regiona da pooštre viznu politiku i zatvore prostor za takve zloupotrebe.

Uvođenjem viza Crna Gora je ispunila jedno od završnih mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost u pristupnim pregovorima sa EU, kao i jednu od ključnih obaveza iz Reformske agende.

Ta zemlja ima najveće izglede da do kraja decenije postane članica EU, sa privremeno zatvorenih 18 od 33 pristupna poglavlja.