Raščanin-Radičević: Femicid je najekstremniji oblik rodno zasnovanog nasilja

Femicidu gotovo uvijek prethode različiti oblici nasilja nad ženama, zbog čega je ključno pravovremeno prepoznati rizike i djelovati preventivno, poručila je magistrica socijalnog rada i politike Ivana Raščanin-Radičević u emisiji "E uživo" na Televiziji E.

Izmjenama Krivičnog zakonika, koje je Skupština usvojila 16. septembra, a koje su stupile na snagu 22. septembra, rodno motivisano ubistvo prvi put je izričito prepoznato u okviru krivičnog djela teško ubistvo.

Član 144 proširen je tako da obuhvata i slučaj kada neko liši života ženu ili drugo lice iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti.

Raščanin-Radičević pozdravila je izmjene Zakona, ističući da femicid, iako nije uveden kao posebno krivično djelo, mora biti jasno prepoznat kao najekstremniji oblik rodno zasnovanog nasilja.

– Moramo prepoznati da je riječ o djelu koje je duboko ukorijenjeno u patrijarhalnim odnosima i neravnoteži moći između muškaraca i žena. Kada govorimo o rodno zasnovanom nasilju, govorimo o nasilju koje se vrši prema ženi zato što je žena, i koje počiva na predrasudama i rodnim stereotipima – kazala je Raščanin-Radičević.

Naglasila je da je posebno važno raditi na prevenciji kako do femicida uopšte ne bi došlo.

– Femicid se može prepoznati i prevenirati, jer mu prethode različite vrste nasilja prema ženama. Kada do njega dođe, važno je razumjeti da je riječ o djelu zasnovanom na duboko ukorijenjenim predrasudama i rodnim stereotipima. Nije svako ubistvo žene femicid – poručila je.

Adelisa Huremović iz NVO „Sistem“ ocijenila je da će izmjene Krivičnog zakonika doprinijeti boljem praćenju statistike, ali i ranijem prepoznavanju rizičnih obrazaca i sprečavanju nasilja.

Posebno je ukazala na postupanje institucija u trenutku kada žena prijavi nasilje.

– Tada je najvažnije da žena ima osjećaj sigurnosti i oslonca. Često se dešava da u institucijama naiđe na nerazumijevanje i grube riječi – kazala je Huremović.

Naglasila je da žrtvi nikada ne bi trebalo postavljati pitanja koja prebacuju odgovornost na nju.

– Nikada se ne smije reći: „Zašto nijesi ranije prijavila?“ ili „Zašto si ostala?“. Prije svega moramo uraditi sve da bi ona u tom trenutku bila bezbjedna, a tek kasnije sagledavati ostale okolnosti. Ako postoje tragovi nasilja, prioritet su sigurnost i zdravstvena zaštita – zaključila je Huremović.