Radulović: Dvostruki aršini drže Rome na margini

Inicijative, apeli i obećanja koji se upućuju duže od decenije nijesu bili dovoljni da se vrata crnogorskog parlamenta otvore za romsku zajednicu.

Dok predstavnici drugih manjinskih partija, koje već uživaju afirmativnu akciju, očekuju dodatno popuštanje izbornih pravila, Romi ostaju na političkoj periferiji. Uporno ignorisanje njihovog zahtjeva za niži cenzus, prema ocjeni Ivana Radulovića iz Građanske alijanse, posljedica je izostanka političke volje. Ustavno pravo, kako napominje, ne bi smjelo da zavisi od političkog uticaja, a "trenuto stanje jasno pokazuje da postoje dvostruki aršini".

Prema važećim pravilima, predstavnici albanske zajednice u državni parlament ulaze po povlašćenom cenzusu od 0,7 odsto, dok hrvatska manjina, kao zajednica koja čini manje od jedan odsto stanovništva, ima pravo na izborni prag od 0,35 odsto. Ipak, oni uveliko pregovaraju o dodatnim izbornim olakšicama i insistiraju na četiri garantovana mandata za predstavnike albanskog naroda, odnosno jedan za predstavnike hrvatske zajednice.

S druge strane, romska zajednica 15 godina traži da im se utvrđivanjem nižeg cenzusa osigura predstavljanje u Skupštini, ali bezuspješno. Sve je ostalo na inicijativama i obećanjima. Kako ističe Radulović, u tom periodu promijenjeno je nekoliko vlada, ali taj zahtjev nije uvažen, što, kako smatra, jasno ukazuje na manjak političke volje.

– Da takva odlučnost može postojati pokazuju aktuelne izmjene izbornog zakonodavstva, koje su postale moguće onda kada su za njih obezbijeđene dovoljna politička podrška i volja. Legitimnost zahtjeva drugih manjinskih zajednica nije sporna, ali se otvara pitanje da li bi ostvarivanje ustavnog prava na zastupljenost trebalo da zavisi od političkog uticaja koji određena zajednica u datom trenutku ima. Romska zajednica takav uticaj nema, pa ni u aktuelnim razgovorima nije prepoznata. Zbog toga se priča o njihovom položaju i dalje uglavnom svodi na period oko Međunarodnog dana Roma – kazao je Radulović za "Dan".

Napominje da afirmativne mjere za hrvatsku i albansku zajednicu imaju svoje opravdanje i da ih ne bi trebalo sporiti, ali da se otvara pitanje dosljednosti.

– Ustav jemči pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini, a to pravo bi trebalo da se primjenjuje prema istim mjerilima. Upravo u tome leži problem. Prema popisu iz 2023. godine, u Crnoj Gori živi 5.629 Roma i 5.150 Hrvata. Ako se jednoj zajednici omogućava olakšan pristup mandatu, a drugoj, uporedive brojnosti, to isto pravo ostaje uskraćeno, takvo razlikovanje mora imati objektivno i razumno opravdanje. To do danas nije javno obrazloženo, a na ovu neujednačenost ukazao je i Savjetodavni komitet Savjeta Evrope za Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina – naglašava Radulović.

Ističe da bi trebalo da postoji jedinstveno pravilo za sve i ako se uvode garantovani mandati, kriterijumi za njihovo dodjeljivanje morali bi da budu jednaki za sve.

– Primjenom takvih kriterijuma, romska zajednica bi, s obzirom na svoju brojnost, morala biti obuhvaćena. Ukoliko se, ipak, garantovani mandati ne bi primjenjivali na sve zajednice, minimum bi predstavljalo izjednačavanje uslova u postojećem sistemu. Takvo rješenje ne zahtijeva ustavne promjene, samo usklađivanje zakonskih odredbi – rekao je Radulović.

Poglavlje 23 zatvoreno samo formalno

Radulović kaže i da zatvaranje Poglavlja 23 može imati samo formalan legitimitet ako se zatvori prije nego se riješi pitanje političkog predstavljanja Roma, jer zatvaranje poglavlja zavisi od ispunjenosti utvrđenih mjerila.

– Formalni i suštinski legitimitet, međutim, nijesu nužno isto. Poglavlje 23 ne obuhvata samo pravosuđe, već i temeljna prava, zaštitu manjina i zabranu diskriminacije, a upravo u tim oblastima i Savjet Evrope i Evropski parlament ukazuju na položaj Roma u Crnoj Gori. Zatvaranje poglavlja u trenutku kada romska zajednica nema svog predstavnika u parlamentu ostavilo bi otvorenim jedno od pitanja koja ono suštinski obuhvata. Iskustvo iz ranijih proširenja pokazuje da je uticaj EU na unutrašnje reforme najveći dok pregovori traju, a da taj uticaj nakon pristupanja slabi. Zato je sada najpovoljniji trenutak da se ovo pitanje konačno riješi – ističe on.

Evropske vrijednosti na ispitu

Povodom pokretanja procedure za izmjene Ustava, iz Romskog savjeta su pozvali poslanike da iskoriste priliku i otvore pitanje izbornog cenzusa za Rome. Kako su istakli, ne može se govoriti o vladavini prava i evropskim vrijednostima, a da se istovremeno prećutkuje diskriminacija.

– Neprihvatljivo je da se od romske zajednice očekuje povjerenje u evropski put, dok zahtjevi za ravnopravno političko predstavljanje ostaju bez odgovora. Ukoliko Crna Gora zatvori poglavlje 23, a ne pokaže spremnost da otkloni ovu nepravdu, postavlja se pitanje koliko su principi jednakosti i nediskriminacije zaista primijenjeni u praksi – poručili su iz Romskog savjeta.