Radojević: U dokumentaciji za vjetroelektranu „Bijela“ prikazano da nema objekata, iako ih u blizini ima više od 150
Kada smo javno objavili da na tom prostoru postoji više od 150 kuća, poslovnih i turističkih objekata, da se ljudi bave poljoprivredom i pčelarstvom, doživjeli smo da nas CGES proglasi maltene državnim neprijateljima i optuži da radimo protiv države

U projektnoj dokumentaciji za vjetroelektranu „Bijela“ navedeno je da u krugu od dva kilometra od planirane trafostanice nema stambenih ni poslovnih objekata, iako ih na tom području ima više od 150, tvrdi Vesna Radojević iz Građanske inicijative „Spasimo Brezna“.
Gostujući u emisiji „Budilnik“ na Televiziji E, Radojević je kazala da mještani Gornjih Brezana već 18 mjeseci sami pribavljaju dokumentaciju i pokušavaju da utvrde kakve će posljedice projekat imati po njihova domaćinstva, imovinu i djelatnosti od kojih žive.
- Kada smo javno objavili da na tom prostoru postoji više od 150 kuća, poslovnih i turističkih objekata, da se ljudi bave poljoprivredom i pčelarstvom, doživjeli smo da nas CGES proglasi maltene državnim neprijateljima i optuži da radimo protiv države - rekla je Radojević.
Posebno je sporno, ističe, što je Ministarstvo prostornog planiranja 24. septembra izdalo građevinsku dozvolu za VE „Bijela“ i prateću infrastrukturu, dok je rok za žalbe na ekološku saglasnost još trajao, a više žalbi već bilo podnijeto.
Radojević tvrdi da mještani nijesu bili pravovremeno uključeni u javne konsultacije, iako je riječ o projektu koji neposredno utiče na njihove živote.
- U studiji procjene uticaja još 2018. godine konstatovano je da na tom području postoje stambeni i turistički objekti, etno-sela i poljoprivredne aktivnosti, kao i da su Brezna i Duži direktno pogođeni projektom - podsjetila je ona.
Prema njenim riječima, ti nalazi morali su biti osnov za dalje postupanje investitora i institucija koje učestvuju u odobravanju projekta.
Radojević upozorava da bi realizacija projekta, ukoliko se ne preispitaju njegove posljedice i ne zaštite prava lokalnog stanovništva, mogla dovesti i do prinudnog raseljavanja mještana.
- Morali su se poštovati standardi i pravila, sprovesti konsultacije i procijeniti uticaj na živo selo - zaključila je Radojević.