<article>Prvi ciklus bilateralnih naučnoistraživačkih projekata sa SlovačkomMinistarstvo prosvjete, nauke i inovacija i rukovodilaci odabranih projekata iz crnogorskih naučnoistraživačkih institucija potpisali su ugovor o sufinansiranju bilateralnih projekata naučne i tehnološke saradnje.Ovim ugovorima zvanično započinje novi dvogodišnji ciklus zajedničkih istraživačkih aktivnosti koji će se realizovati u toku 2026 i 2027. godine. Projekti su odabrani na osnovu Konkursa za sufinansiranje naučne i tehnološke saradnje između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Slovačke. - Cilj Konkursa je podsticanje novih i unapređenje postojećih naučnoistraživačkih veza, jačanje saradnje kroz zajedničke međunarodne projektne inicijative, pripremu naučnih publikacija i organizaciju zajedničkih naučnih događaja, kao i uključivanje mladih istraživača u međunarodne istraživačke mreže. Konkurs je omogućio prijavu do deset bilateralnih projekata, uz obavezu da oba tima učestvuju u zajedničkom planiranju i realizaciji mobilnosti istraživača - saopšteno je iz MPNI.Na konkurs je pristiglo 25 prijedloga projekata. Kako su rekli u Ministarstvu, projektne prijave su prošle postupak nezavisne evaluacije u obje države.U Crnoj Gori je sprovedena međunarodna eksterna evaluacija angažovanjem eksperata iz relevantnih naučnih oblasti. Nakon usaglašavanja rezultata evaluacije, dostupnog budžeta i prioriteta saradnje, Mješovita komisija za naučnu i tehnološku saradnju koji su činili predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva obrazovanja, istraživanja, razvoja i mladih Slovačke odobrila je ukupno 10 bilateralnih projekata za finansiranje. Realizacija projekata će započeti 1. januara 2026. godine, a završetak je planiran za 31. decembar 2027. godine.Obje strane obezbjeđuju sufinansiranje do 8.000 eura po projektu, a sredstva su namijenjena aktivnostima koje su direktno vezane za realizaciju zajedničkih istraživačkih ciljeva i posjeta istraživača u obje države.Ceremoniji je, pored rukovodilaca i nosilaca projekata, prisustvovala i Eva Ponomarenkova, ambasadorka Slovačke Republike u Crnoj Gori sa predstavnicima Ambasade.- Prvi ciklus bilateralnih projekata predstavlja početak uspješnog partnerstva i važnu priliku za unapređenje naučnoistraživačke izvrsnosti, međunarodnu razmjenu znanja i jačanje kapaciteta crnogorskih institucija - poručuju iz MPNI.</article>

Prvi ciklus bilateralnih naučnoistraživačkih projekata sa Slovačkom
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i rukovodilaci odabranih projekata iz crnogorskih naučnoistraživačkih institucija potpisali su ugovor o sufinansiranju bilateralnih projekata naučne i tehnološke saradnje.
Ovim ugovorima zvanično započinje novi dvogodišnji ciklus zajedničkih istraživačkih aktivnosti koji će se realizovati u toku 2026 i 2027. godine. Projekti su odabrani na osnovu Konkursa za sufinansiranje naučne i tehnološke saradnje između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Slovačke.&nbsp;
- Cilj Konkursa je podsticanje novih i unapređenje postojećih naučnoistraživačkih veza, jačanje saradnje kroz zajedničke međunarodne projektne inicijative, pripremu naučnih publikacija i organizaciju zajedničkih naučnih događaja, kao i uključivanje mladih istraživača u međunarodne istraživačke mreže. Konkurs je omogućio prijavu do deset bilateralnih projekata, uz obavezu da oba tima učestvuju u zajedničkom planiranju i realizaciji mobilnosti istraživača - saopšteno je iz MPNI.
Na konkurs je pristiglo 25 prijedloga projekata. Kako su rekli u Ministarstvu, projektne prijave su prošle postupak nezavisne evaluacije u obje države.
U Crnoj Gori je sprovedena međunarodna eksterna evaluacija angažovanjem eksperata iz relevantnih naučnih oblasti. Nakon usaglašavanja rezultata evaluacije, dostupnog budžeta i prioriteta saradnje, Mješovita komisija za naučnu i tehnološku saradnju koji su činili predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva obrazovanja, istraživanja, razvoja i mladih Slovačke odobrila je ukupno 10 bilateralnih projekata za finansiranje.&nbsp;
Realizacija projekata će započeti 1. januara 2026. godine, a završetak je planiran za 31. decembar 2027. godine.
Obje strane obezbjeđuju sufinansiranje do 8.000 eura po projektu, a sredstva su namijenjena aktivnostima koje su direktno vezane za realizaciju zajedničkih istraživačkih ciljeva i posjeta istraživača u obje države.
Ceremoniji je, pored rukovodilaca i nosilaca projekata, prisustvovala i Eva Ponomarenkova, ambasadorka Slovačke Republike u Crnoj Gori sa predstavnicima Ambasade.
- Prvi ciklus bilateralnih projekata predstavlja početak uspješnog partnerstva i važnu priliku za unapređenje naučnoistraživačke izvrsnosti, međunarodnu razmjenu znanja i jačanje kapaciteta crnogorskih institucija - poručuju iz MPNI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

naučnoistraživački projekti

Slovačka

Društvo

Prvi ciklus bilateralnih naučnoistraživačkih projekata sa Slovačkom: Do 8.000 eura za jedan program

Prvi ciklus bilateralnih naučnoistraživačkih projekata sa Slovačkom
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i rukovodilaci odabranih projekata iz crnogorskih naučnoistraživačkih institucija potpisali su ugovor o sufinansiranju bilateralnih projekata naučne i tehnološke saradnje.
Ovim ugovorima zvanično započinje novi dvogodišnji ciklus zajedničkih istraživačkih aktivnosti koji će se realizovati u toku 2026 i 2027. godine. Projekti su odabrani na osnovu Konkursa za sufinansiranje naučne i tehnološke saradnje između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Slovačke. 
- Cilj Konkursa je podsticanje novih i unapređenje postojećih naučnoistraživačkih veza, jačanje saradnje kroz zajedničke međunarodne projektne inicijative, pripremu naučnih publikacija i organizaciju zajedničkih naučnih događaja, kao i uključivanje mladih istraživača u međunarodne istraživačke mreže. Konkurs je omogućio prijavu do deset bilateralnih projekata, uz obavezu da oba tima učestvuju u zajedničkom planiranju i realizaciji mobilnosti istraživača - saopšteno je iz MPNI.
Na konkurs je pristiglo 25 prijedloga projekata. Kako su rekli u Ministarstvu, projektne prijave su prošle postupak nezavisne evaluacije u obje države.
U Crnoj Gori je sprovedena međunarodna eksterna evaluacija angažovanjem eksperata iz relevantnih naučnih oblasti. Nakon usaglašavanja rezultata evaluacije, dostupnog budžeta i prioriteta saradnje, Mješovita komisija za naučnu i tehnološku saradnju koji su činili predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva obrazovanja, istraživanja, razvoja i mladih Slovačke odobrila je ukupno 10 bilateralnih projekata za finansiranje. 
Realizacija projekata će započeti 1. januara 2026. godine, a završetak je planiran za 31. decembar 2027. godine.
Obje strane obezbjeđuju sufinansiranje do 8.000 eura po projektu, a sredstva su namijenjena aktivnostima koje su direktno vezane za realizaciju zajedničkih istraživačkih ciljeva i posjeta istraživača u obje države.
Ceremoniji je, pored rukovodilaca i nosilaca projekata, prisustvovala i Eva Ponomarenkova, ambasadorka Slovačke Republike u Crnoj Gori sa predstavnicima Ambasade.
- Prvi ciklus bilateralnih projekata predstavlja početak uspješnog partnerstva i važnu priliku za unapređenje naučnoistraživačke izvrsnosti, međunarodnu razmjenu znanja i jačanje kapaciteta crnogorskih institucija - poručuju iz MPNI.

Bugarska novinska agencija (BTA) objavila je danas rezultate 52. izdanja tradicionalnog izbora deset najboljih sportista regiona - Balkanski sportista godine za 2025. godinu.
Sportista Balkana bira se na osnovu rezultata glasanja 12 nacionalnih novinskih agencija iz Bugarske (BTA), Srbije (TANJUG), Hrvatske (HINA), Rumunije (AGERPRESS), Grčke (ANA-MPA), Bosne i Hercegovine (FENA), Crne Gore (MINA), Turske (AA), Makedonije (MIA) i Albanije (ALBPRESS), Kipra (CNA) i Kosova (KosovaPress).
U ovogodišnjem izdanju ankete BTA ukupno je nominovano 47 sportista, a sada je objavljena lista od deset najboljih i među kojima nema sportista iz Crne Gore.
Na listi deset najboljih su Aleksandar Nikolov (Bugarska) – odbojka, Alperen Sengun (Turska) – košarka, David Popovici (Rumunija) – plivanje, Distria Krasnići (Kosovo) – džudo, Emanouil Karalis (Grčka) – atletika, Janis Adetokunbo (Grčka) – košarka, Karlos Nasar (Bugarska) – dizanje tegova, Nikola Jokić (Srbija) – košarka, &nbsp;&nbsp;Stefanos Ntouskos (Grčka) – veslanje i Zrinka Ljutić (Hrvatska) – alpsko skijanje.
Pobjednik i kompletni rezultati glasanja biće objavljeni na svečanosti u Sofiji 16. februara.

BTA: Objavljen spisak deset najboljih sportista Balkana

Krivično vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, odbilo je prijedlog advokata Zorana Piperovića da se njegovom branjeniku bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću ukine pritvor.
Prema ocjeni suda, razlozi za pritvor "još postoje".
Advokat Piperović i njegov kolega Stefan Jovanović detaljno su obrazložili zbog čega bi trebalo da bude ukinut pritvor njihovom branjeniku i predložili da se Lazoviću odredi - mjera zabrane napuštanja stana, oduzimanja putne isprave i elektronski nadzor.
Piperović je ukazao da je na pravosnažno rješenje Višeg suda u Apelacionom sudu dodata tačka 4 što je pravni nonsens.
- Znao sam da je cilj nečiji da Zoran Lazović umre u Istražnom zatvoru jer se drugačije to ne može obrazložiti. Kada sam vidio da tužilac Miloš Šoškić nije postupio po odluci Vijeća za kontrolu optužnice i kada je vratio bez ispravki znao sam da optužnica mora biti potvrđena.
Tada je, kako kaže, znao da je cijela operacija osmišljena da Lazoviću i Katniću figurativni rečeno i " bez imalo patetike" kosti ostanu u Spužu.
- Ovaj prijedlog upućujem jer cijenim vijeće i posebno Vas kao predsjednika ovog vijeća jer sam siguran da nećete razmišljati da li će odluka dopasti Aleksi Bečiću, Momu Koprivici i naravno Borisu Bogdanoviću. U to sam siguran što god da odlučite - bio je jasan Piperović.

Sud odbio da ukine pritvor Zoranu Lazoviću

Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS) je jedan od najznačajnijih projekta oblasti finansija i postavlja temelje za dalju modernizaciju, snažniju borbu protiv neformalne ekonomije i za izgradnju poreske administracije koja je istinski servis građana i privrede, ali i pouzdan čuvar fiskalne stabilnosti države.
To su poručili ministar finansija Novica Vuković i v.d. direktora Poreske uprave Sava Laketić u uvodnim obraćanjima na događaju Digitalna osnova povjerenja - Novi informacioni sistem Poreske uprave IRMS, koji je organizovala ta institucija.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da se Crna Gora danas nalazi u važnoj fazi svog evropskog puta, u kojoj reformski procesi dobijaju konkretne i mjerljive rezultate.
- Zatvaranje Poglavlja 6 potvrđuje da smo uspješno uskladili ključne segmente zakonodavnog i institucionalnog okvira sa standardima Evropske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na pravnu sigurnost, poslovno okruženje i funkcionisanje tržišta - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast i rast bruto društvenog proizvoda ne stvaraju se administrativnim odlukama.
- Oni nastaju zahvaljujući povjerenju u crnogorsku privredu, spremnosti da se ulaže i razvija poslovanje u Crnoj Gori. Zato želim jasno da iskažem poštovanje prema naporima privrede i svih onih koji doprinose stvaranju nove vrijednosti i jačanju ekonomske osnove države - rekao je Vuković.
Kazao je da digitalna Poreska uprava, koju će od januara funkcionisati kroz novi sistem, nije samo tehnička promjena, već novo iskustvo u kojem su procedure jednostavnije, komunikacija brža, pravila jasnija, a odnos između države i poreskih obveznika zasnovan na povjerenju, transparentnosti i međusobnom uvažavanju.
- Digitalizacijom poreske administracije država pokazuje da poštuje vrijeme i resurse privrede, da želi da bude servis, a ne prepreka, i da stvara uslove u kojima se poslovna energija usmjerava na razvoj, investicije i nova radna mjesta, a ne na administrativne barijere - poručio je Vuković.
Ukazao je da je jedan od najznačajnijih stubova ovog procesa reforma poreske administracije.
- Bez snažne, moderne i efikasne poreske uprave nema ni stabilnih javnih finansija, ni fer tržišne konkurencije, niti održivog ekonomskog rasta. Evropska unija jasno ističe da efikasne poreske administracije imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju ravnopravnih uslova na tržištu, jačanju konkurentnosti privrede i stvaranju predvidivog ambijenta za investicije - naveo je Vuković.
U tom kontekstu, kako smatra, uvođenje Integrisanog sistema za upravljanje prihodima IRMS predstavlja jedan od najvažnijih reformskih iskoraka u modernizaciji države.
- Riječ je o projektu čija je priprema započela još 2021. i 2022. godine, kroz temeljnu analizu postojećih sistema, poslovnih procesa i institucionalnih kapaciteta, dok je puna implementacija započeta 2023. godine. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi oko 12 miliona eura, što jasno pokazuje da je riječ o strateškom i dugoročnom projektu - istakao je Vuković.
Pojasnio je da ta sredstva nijesu uložena samo u softversko rješenje, već u cjelokupnu transformaciju poreske administracije &nbsp;od unapređenja poslovnih procesa i kvaliteta podataka, preko obuka zaposlenih, do jačanja analitičkih i kontrolnih kapaciteta sistema.
- Upravo takav sveobuhvatan pristup u potpunosti je usklađen sa evropskim principima reforme javne uprave - rekao je Vuković.
Podsjetio je da Evropska komisija u svojim politikama i izvještajima naglašava da digitalizacija poreskih sistema doprinosi smanjenju poreskih gubitaka, većoj transparentnosti i jačanju povjerenja javnosti u institucije &nbsp;što je od suštinskog značaja za zdravu i otpornu ekonomiju.
- Implementacija IRMS-a jasno pokazuje da Crna Gora reformske obaveze prema Evropskoj uniji ne doživljava kao formalnost, već kao priliku da izgradi efikasniju državu i konkurentniju privredu. To su reforme koje stvaraju stabilan okvir za razvoj, podstiču investicije i obezbjeđuju da pravila važe jednako za sve, bez privilegija i selektivne primjene - zaključio je Vuković.
V.d. direktora Poreske uprave Sava Laketić je kazao je da se Poreska uprava nalazi na početku primjene Integrisanog sistema za upravljanje prihodima, IRMS-a.
- Ovo je trenutak koji je i simboličan i suštinski važan ne samo za Poresku upravu, već za način na koji država komunicira sa građanima i privredom i kako upravlja najvažnijim stubom javnih finansija, povjerenjem - naveo je Laketić.
Prema njegovim riječima, IRMS nije klasična digitalizacija postojećih procedura, navodeći da je to dubinska reforma poreske administracije.
- Po prvi put uspostavljamo jedinstven, integrisan i potpuno digitalizovan sistem za registraciju, prijavu, obračun i naplatu poreza, sistem koji je jednostavniji za korisnike, predvidiviji za privredu i snažniji za državu. Za privredu to znači manje administracije, jasnija pravila i brže procedure. Za građane više dostupnih digitalnih usluga i sigurniju komunikaciju sa Poreskom upravom. Za državu stabilniju naplatu prihoda, kvalitetniju analitiku i čvrstu osnovu za pravičnu i održivu poresku politiku - rekao je Laketić.
Ocijenio je da je IRMS prije svega institucionalni iskorak, pojašnjavajući da se njegova vrijednost ne mjeri samo tehnologijom, već promjenom poslovne kulture, jačanjem povjerenja poreskih obveznika i izgradnjom sistema u kojem su pravila jasna, predvidiva, stroga i pravična.
- Posebno želim da naglasim značaj ovog projekta u borbi protiv neformalne ekonomije. Digitalizacijom procesa, povezivanjem podataka i primjenom naprednijih modela za analizu rizika, borba protiv sive zone više se ne oslanja isključivo na broj ljudi, već na snagu sistema. Tamo gdje su kadrovski kapaciteti ograničeni, sistem ih nadomješta kroz automatizovane procese, upravljanje rizicima i precizno usmjeravanje nadzornih aktivnosti - istakao je Laketić.
Kazao je da ovaj iskorak ne bi bio moguć bez jasne podrške Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija, bez povjerenja međunarodnih partnera, prije svega Svjetske banke, ali ni bez izuzetnog profesionalnog doprinosa zaposlenih u Poreskoj upravi.
- Oni su nosioci ove promjene, ljudi koji su prihvatili nove načine rada i pokazali da institucija jača onoliko koliko su jaki njeni ljudi - rekao je Laketić.
Poručio je da je IRMS tek početak, ističući da taj sistem postavlja temelje za dalju modernizaciju, snažniju borbu protiv neformalne ekonomije i za izgradnju poreske administracije koja je istinski servis građana i privrede, ali i pouzdan čuvar fiskalne stabilnosti države.
- Naš zajednički cilj je da za tri godine govorimo o poreskom sistemu koji je potpuno digitalan, transparentan, stabilan i u potpunosti usklađen sa najboljim evropskim praksama, sistemu koji je oslonac ekonomskog rasta i dugoročne stabilnosti Crne Gore - kazao je Laketić.
Dodao je da je uvjeren sam da će taj cilj biti ostvaren kroz partnerstvo institucija, privrede i međunarodnih partnera.

IRMS je jedan od najznačajnijih realizovanih projekata u finansijskom sektoru

Odbor za bezbjednost i odbranu je većinom glasova poslanika vlasti podržao prijedlog da dosadašnji v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović bude postavljen na ovu poziciju u punom mandatu.
Uzdržan je bio poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović, dok poslanici opozicije nijesu prisustvovali današnjoj sjednici Odbora.
Predsjedavajući Odbora Miodrag Laković kazao je da će uputi mišljenje Skupštini za izbor Šćepanovića za direktora policije.
Vlada Crne Gore je 16. decembra 2024. jednoglasno izabrala Šćepanovića za v.d. direktora Uprave policije. U junu, a potom i u decembru ove godine mu je v.d. mandat produžen za još šest mjeseci.
Ranije je obavljao funkciju v.d. pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminala.
Konkurs za izbor direktora Uprave policije u punom mandatu završen je 24. novembra.
Na konkurs se, pored Šćepanovića, prijavio i dugogodišnji funkcioner te službe doskorašnji načelnik kolašinske policije Zoran Braunović.
Međutim, Vlada je 19. decembra, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, da povjerenje da Šćepanoviću za direktora policije i uputila prijedlog Skupštini.

Odbor za bezbjednost i odbranu podržao Šćepanovića za direktora policije, Bojovioć bio uzdržan

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Uvođenje sveštenika Srpske crkve, kao volontera, u Državni arhiv na Cetinju, signalizira da se situacija otela kontroli i zvoni da trebamo ustati u odbrani državnih i nacionalnih interesa, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
- Oni su avangarda opštega juriša na Crnu Goru, namjerni da jurišom na Državni arhiv, uklone śedočanstva crnogorske prošlosti i reinterpretiraju crnogorsku dokumentaciju u korist Srpskoga sveta. Mitskim instumentom guslama i epskom poezijom uparenim sa reinterpretiranim dokumentima iz Državnoga arhiva, beogradski popovi ciljaju da ratuju protiv činjenica, iako svaki kamen śedoči nas i našu Crnu Goru- kazali su iz ove stranke.
S ruke im je, dodaju, &nbsp;i režim koji legitimizira ekstremne stavove, fantazije i ideologije kao državni projekat lišenja Crne Gore od etničkih Crnogoraca.
- U tome koristi klir Srpske svetosavske crkve da narodu navuče zastore mraka i zamrači im razum i razumno rasuđivanje. Takva politika inspirisala je kult protiv Crne Gore i pobudila fašističke i šovinističke ideje, koje rukovodstvo proročki usmjerava ka stvaranju Velike Srbije. Pokrenut je i projekat nadzora i indetifkacije etničkih Crnogoraca, dok popovi potpiruju razne strahove i izruguju se sa svime što je sveto ovoj zemlji da bi lakše manipulisali narodom- upozoravaju iz ove stranke.
&nbsp;Poručuju da tako na Crnu Goru šire śenku tiranije.&nbsp;
- To je sukob ideja, etničkih Crnogoraca koji žele da žive na svoj način i čuvaju svoju tradiciju i kulturu, zbog čega i jesu Crnogorci, i onih koji žele da ih koriste kao oruđe za svoje imperijalne ciljeve- ističu,
Ali, naglašavaju iz CS, &nbsp;beogradski popovi griješe kad na cetinjsku pobunu protiv takve politike, umjesto reformom reaguje represijom.&nbsp;
- Naša sudbina će da bude primjer raskidanja ropskih lanaca, koje pokušava da nam zakatanči beogradska patrijaršija. Zato pozivamo domoljubivu javnost da javno i stvarno, peticijama, pismenom podrškom i svojim prisustvom, podrži grupu cetinjskih građana, koji apeluju da ustanemo protiv uvođenja beogradskih popova, kao volontera, da istražuju i tumače crnogorsku dokumentaciju u Državnom arhivu na Cetinju- poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Prvi ciklus bilateralnih naučnoistraživačkih projekata sa Slovačkom: Do 8.000 eura za jedan program

Tagovi

BTA: Objavljen spisak deset najboljih sportista Balkana

Sud odbio da ukine pritvor Zoranu Lazoviću

IRMS je jedan od najznačajnijih realizovanih projekata u finansijskom sektoru

Odbor za bezbjednost i odbranu podržao Šćepanovića za direktora policije, Bojovioć bio uzdržan

PRATITE TVe UŽIVO