Porast predmeta nasilja u porodici otkriva slabosti kaznene politike

Broj krivičnih i prekršajnih predmeta u 2025. godini udvostručio se nakon što je krajem 2024. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja u porodici. Značajno veće angažovanje tužilaštva u 2025. godini u odnosu na 2024. dupliranje broja predmeta, u odnosu na 2023. četiri puta veći broj predmeta o kojima su postupali.

Samo uputstvo je, kako piše Portal RTCG, nametnulo tužiteljkama i tužiocima da imaju mnogo veći broj aktivnosti i da mnogo ozbiljnije pristupaju ovom pitanju i ovim predmetima.

Da tužilaštvo postupa brže i efikasnije u slučajevima porodičnog nasilja, kazala nam je i direktorica Centra za ženska prava Maja Raićević.

- Sada tužilaštvo hitnije postupa, naročito u pogledu saslušanja žrtava. To se saslušanje, i prema našim podacima, radili smo monitoring primjene ovog uputstva, odvija u roku od najkasnije 48 sati, sa možda određenim i rijetkim izuzecima, što je u velikoj mjeri i određeni podsticaj za samu žrtvu, odnosno uvjeravanje u to da institucije rade po pitanju njene prijave - rekla je Raičević.

Problem je, ističe ona, kaznena politika.

Uslovne osude čine trećinu kazni.

- Zatvorske kazne, recimo, čine polovinu ukupnog broja. Međutim, najveći broj kazni i dalje je u rasponu od šest do 12 mjeseci, dok su duže kazne veoma rijetke. Mjere poput udaljenja iz stana, koja je takođe veoma važna za ohrabrenje žrtve i za to da se nasilniku pošalje poruka da je on taj koji će da napusti dom ukoliko vrši nasilje, one se primjenjuju u svega četiri predmeta od 356 pravosnažno okončanih. To je veoma mali broj - kategorična je Raičević. 

Kršenje zaštitnih mjera, poput zabrane prilaska, potrebno je strože kažnjavati. Podrška žrtvama mora biti veća, ukazuje Rajićević.

- Kroz razne mehanizme, poput podrške povjerljivog lica, poput boljeg informisanja o pravima žrtava, poput upućivanja na besplatnu pravnu pomoć koja pomaže žrtvama da ostvare pristup pravdi. I potrebno je, naravno, u sudskoj praksi pažljivije sagledavati olakšavajuće okolnosti i lične prilike učinioca, kako one ne bi vodile na opravdano ublažavanje kazni u predmetima nasilja u porodici - ističe Raičević. 

Direktorica Centra za ženska prava zaključuje da su normativni okviri i hitnost u postupanju kada je riječ o slučajevima nasilja u porodici značajno unaprijeđeni, ali da je potrebno još mnogo rada i truda kako bi se na pravi način suprotstavili problemu koji je, nažalost, itekako prisutan u Crnoj Gori.