PLENUM 2026: Postepena integracija može ubrzati evropski put, ali ne smije postati trajna zamjena za članstvo u EU

Postepena integracija može otvoriti nove mogućnosti za brže približavanje država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, ali ne smije postati izgovor za odlaganje njihovog punopravnog članstva. Bez jasne političke volje država članica EU, dosljedne primjene evropskih vrijednosti i suštinskih reformi u zemljama kandidatima, novi modeli integracije mogli bi se pretvoriti u trajno evropsko predvorje. To su ključne poruke panela „Novi modeli integracije: brže do članstva ili trajno predvorje EU?“, održanog u okviru regionalne konferencije PLENUM 2026.

Konferenciju zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Evropski fond za Balkan (EFB).

Panel je moderirala Zvezdana Kovač, direktorica za strategiju i komunikacije CGO-a, a razgovor je bio posvećen mogućnostima i rizicima postepene integracije, uključujući pristup jedinstvenom evropskom tržištu, fondovima i institucijama EU, ali i reformama koje države kandidati moraju sprovesti kako bi ostvarile te pogodnosti.

Ćerimagić: Crna Gora pokazuje da tradicionalni model proširenja još može dati rezultate

Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), ocijenio je da je Evropska komisija tradicionalno bila zaštitnik procesa proširenja zasnovanog na jasno definisanim kriterijumima, dok su inicijative za postepenu integraciju uglavnom dolazile od država članica, vođenih njihovim političkim i ekonomskim interesima.

Podsjetio je da je politika proširenja nakon 2013. godine zapala u duboku krizu, što je podstaklo potragu za alternativnim modelima koji bi odgovorili na zahtjeve država članica, a istovremeno očuvali evropske vrijednosti u zemljama kandidatima.

– Primjer Crne Gore pokazuje da tradicionalni model proširenja i dalje može dati rezultate, posebno u specifičnom geopolitičkom trenutku – kazao je Ćerimagić.

Prema njegovim riječima, u Briselu postoji optimizam da bi pregovori sa Crnom Gorom mogli biti uspješno privedeni kraju, nakon čega bi se pažnja usmjerila na Albaniju, Moldaviju i druge države koje teže članstvu.

Ipak, ukazao je da dio članica EU, među kojima su Austrija i Francuska, ne dijeli takav optimizam, zbog čega zagovara modele postepene integracije kroz pristup jedinstvenom tržištu i dodatnim evropskim fondovima.

– Punopravno članstvo mora ostati kredibilan krajnji cilj, umjesto stvaranja trajnog međuprostora za djelimično integrisane države – naglasio je Ćerimagić.

„Parcijalne inicijative ne mogu zamijeniti ozbiljnu politiku proširenja“

Govoreći o nedosljednostima evropske politike prema Zapadnom Balkanu, Ćerimagić je kao primjer naveo Bosnu i Hercegovinu, posebno djelovanje Milorada Dodika i pokušaje slabljenja državnih institucija u periodu ruske agresije na Ukrajinu.

Ocijenio je da su evropske institucije opravdano reagovale sankcijama i uskraćivanjem finansijske podrške Republici Srpskoj, ali da je u daljem postupanju izostala dosljednost.

– Ne možemo očekivati da akteri koji urušavaju institucije, a istovremeno su pod sankcijama i bez pristupa evropskim fondovima, konstruktivno učestvuju u procesu evropskih integracija – upozorio je Ćerimagić.

Prema njegovoj ocjeni, otvaranje pregovora i instrumenti poput Plana rasta ne mogu nadomjestiti odsustvo jasne političke strategije EU.

– Parcijalne inicijative, poput otvaranja pregovora i Plana rasta, bez jasne političke strategije ne mogu zamijeniti proces proširenja, a posljedice takvog pristupa već se vide u BiH i Srbiji – zaključio je Ćerimagić.

Maričić: Evropski put ne smije zavisiti od zloupotrebe veta i promjenljivih pravila

Bojan Maričić, bivši potpredsjednik Vlade za evropske poslove i ministar pravde Sjeverne Makedonije, ocijenio je da postepena integracija može predstavljati priliku za države kandidate, ali i sredstvo za odlaganje njihovog punopravnog članstva.

Sve, kako je naveo, zavisi od pristupa Evropske unije, ali i spremnosti država kandidata da ispune preuzete obaveze.

Podsjetio je na iskustvo Sjeverne Makedonije, koja je, uprkos dugogodišnjim reformskim naporima, ostala opterećena bilateralnim sporovima, čiju ozbiljnost evropske institucije, prema njegovoj ocjeni, nijesu dovoljno razumjele ili su odbijale da prihvate.

– Suočili smo se sa zloupotrebom prava veta i neiskrenim odnosom evropskih institucija prema procesu proširenja. Zemljama kandidatima mora se jasno i realno predstaviti što ih očekuje na evropskom putu – kazao je Maričić.

Ukazao je i na česte promjene pristupa i metodologije pregovaranja, koje su dodatno narušile predvidljivost procesa evropskih integracija.

Prema njegovim riječima, Sjeverna Makedonija počela je bolje da razumije unutrašnju dinamiku Evropske unije tek nakon intenziviranja dijaloga sa državama članicama koje su skeptične prema proširenju.

Maričić: Budući pristupni ugovor Crne Gore mogao bi sadržati nove zaštitne mehanizme

Govoreći o narednim koracima Crne Gore, Maričić je istakao potrebu pažljivog razmatranja budućeg ugovora o pristupanju Evropskoj uniji.

Očekuje da bi taj dokument mogao sadržati zaštitne mehanizme koji nijesu postojali tokom prethodnih proširenja, što bi moglo dodatno uticati na uslove članstva.

Istovremeno, upozorio je na slabljenje povjerenja građana Sjeverne Makedonije u evropske institucije i sam proces integracija.

Kao ilustraciju naveo je sve manje interesovanje javnosti za godišnje izvještaje Evropske komisije.

– Prije desetak godina objavljivanje izvještaja Evropske komisije bilo je važan događaj, o kojem su raspravljali institucije, civilno društvo, pravnici i diplomate. Danas se njihovo objavljivanje gotovo i ne registruje, što najbolje pokazuje koliko je povjerenje u proces evropskih integracija oslabilo – ocijenio je Maričić.

Gjoša: Albanija ima snažnu podršku građana, ali institucije moraju biti kredibilnije

Klajda Gjoša, ekspertkinja za pristupanje EU i dobro upravljanje i nekadašnja ministarka evropskih integracija Albanije, istakla je da njena država ima određene prednosti na evropskom putu, među kojima su usklađenost sa politikom Evropske unije i odsustvo ozbiljnijih bilateralnih sporova.

– Nemamo mnogo bilateralnih sporova, a naša politika je usklađena sa politikom Evropske unije, što nas čini kredibilnim partnerom. Zato Albanija zaslužuje da se naziva predvodnicom. Podrška javnosti je snažna – 92 odsto građana podržava pristupanje. Albanci žele da nastave tim putem i ne želimo da izgubimo ovog partnera – kazala je Gjoša.

Ipak, upozorila je da države regiona dijele ozbiljne demokratske i institucionalne slabosti, naročito u oblasti vladavine prava.

Prema njenim riječima, formalno ispunjavanje evropskih obaveza nije dovoljno ukoliko građani ne osjećaju konkretne koristi od reformi i ne vjeruju da institucije štite njihova prava.

– I dalje nemamo dovoljno kredibilne institucije i standarde u svim sektorima, a brojna pitanja ostaju otvorena. Sproveli smo bolne reforme i bilo je pozivanja na odgovornost. Danas vidimo veliki broj ljudi na ulicama jer formalno ispunjavanje obaveza ne otklanja nezadovoljstvo građana koji se pitaju kako EU može podržavati Vladu koja ne odgovara na njihove potrebe i ne štiti njihova prava – navela je Gjoša.

Izrazila je nadu da će građanski protesti doprinijeti izgradnji bolje Albanije i stvaranju uslova za pravedne izbore.

„Vladavina prava nije samo politička obaveza, već i ekonomska nužnost“

Kao ključne prioritete Gjoša je izdvojila vladavinu prava i reformu javne uprave, naglašavajući da bez snažnih institucija nema ni održivog demokratskog i ekonomskog razvoja.

– Vladavina prava nije samo politička obaveza, već i ekonomska nužnost. Za razvoj privrede potrebno je povjerenje u sistem i institucije, kao i mehanizmi za rješavanje sporova – poručila je Gjoša.

Naglasila je i značaj profesionalne, politički nezavisne javne uprave, koja mora obezbijediti kontinuitet funkcionisanja države bez obzira na promjene vlasti.

– Moramo izgraditi institucije koje će održati sistem čak i kada se vlada suočava sa krizom. To će i preduzećima uliti povjerenje i sigurnost za planiranje i razvoj. Važno je i da tokom usklađivanja sa evropskim pravilima budemo transparentni – kazala je Gjoša.

Majstorović: Ruska agresija na Ukrajinu vratila je proširenje u fokus Evropske unije

Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora Centra za evropske politike (CEP), podsjetio je da je ruska agresija na Ukrajinu predstavljala prekretnicu nakon koje je Evropska unija ponovo počela snažnije da ističe strateški i geopolitički značaj proširenja.

Govoreći o prijedlogu novog modela evropskih integracija, objasnio je da je njegov cilj bio da odgovori na zabrinutost država članica zbog prijema novih članica, ali i da omogući postepeno uključivanje zemalja kandidata u evropske politike i institucije.

– Prijedlog novog modela, koji smo tada ponudili, proistekao je iz nastojanja da se odgovori na zabrinutosti država članica oko prijema novih članica i mogućih posljedica. Pokušali smo da prepoznamo njihove strahove i ponudimo model koji bi uvažio njihove interese, ali istovremeno omogućio postepeno uključivanje zemalja kandidata u EU – naveo je Majstorović.

Prema njegovim riječima, pojedini elementi tog modela kasnije su prepoznati i u pristupu Evropske komisije.

Riječ je o postepenom pristupanju zasnovanom na ostvarenim rezultatima, strožem uslovljavanju i mogućnosti vraćanja na prethodne faze integracije ukoliko država kandidat nazaduje u reformama.

Model je predviđao i finansijske podsticaje, ali i mogućnost njihove obustave, odlučivanje kvalifikovanom većinom, kao i dodatne zaštitne mehanizme u slučajevima nazadovanja u oblasti vladavine prava i funkcionisanja demokratskih institucija.

Majstorović: Papir trpi sve, ali bez političke volje nema proširenja

Majstorović je upozorio da ni najbolje osmišljeni modeli integracije ne mogu dati rezultate ukoliko iza njih ne postoji jasna politička volja.

– Papir trpi sve – možemo izaći sa najbriljantnijim prijedlozima, ali se na kraju sve svodi na političku volju – poručio je Majstorović.

Ocijenio je da je povjerenje između Evropske unije i država kandidata i dalje nedovoljno, uprkos sve izraženijoj potrebi za proširenjem.

– Umjereni sam optimista, ali čaša je i dalje poluprazna. EU mora povratiti samopouzdanje, nametnuti se kao ozbiljan geopolitički akter i odlučnije pogurati proces proširenja – kazao je Majstorović.

Istovremeno je naglasio da odgovornost nije samo na Briselu, već i na državama koje žele članstvo, a koje moraju pokazati konkretnu spremnost za usvajanje evropskih vrijednosti.

Posebno je ukazao na nedostatke u oblasti slobode izražavanja i medija, vladavine prava i funkcionisanja demokratskih institucija.

– Ne bi ni nama bilo loše da se duže zadržimo na važnim reformama, poput slobode izražavanja i medija i stanja demokratskih institucija. Moramo malo pogledati u svoj tanjir i pokazati da smo razumjeli proces proširenja. Zahtjevom za članstvo zemlje se obavezuju na usklađivanje sa evropskim vrijednostima i standardima, a u tim oblastima i dalje postoje ogromni deficiti – zaključio je Majstorović.

Poruke učesnika panela ukazuju na zajednički izazov za Evropsku uniju i Zapadni Balkan: postepena integracija može biti koristan instrument ubrzavanja reformi i približavanja evropskim institucijama, ali njen uspjeh zavisi od toga hoće li voditi punopravnom članstvu ili postati novi oblik dugotrajnog čekanja.