Pavković: Sud zakazao izvršenje, a tek potom planirao da utvrdi da li je ono u najboljem interesu djeteta

Osnovni sud u Podgorici zakazao je izvršenje sudske odluke u predmetu koji se odnosi na trogodišnje dijete, iako je u istom rješenju naveo da će tek naknadno pribaviti mišljenje Centra za socijalni rad i održati ročište radi utvrđivanja najboljeg interesa djeteta, upozorili su iz nevladine organizacije „Centar za dječija prava“. Izvršna direktorica te organizacije Ivona Pavković ocijenila je da takvo postupanje otvara ozbiljna pitanja o zaštiti djeteta i poručila da se procjena njegove bezbjednosti mora sprovesti prije, a ne nakon izvršenja.

Iz ove nevladine organizacije saopštili su da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković 19. oktobra odbila predlog za odlaganje izvršenja u predmetu I. br. 265/26, a istog dana odredila izlazak sudskog izvršitelja za 22. oktobar u 18 sati.

Kako tvrde, u istom rješenju navedeno je da će sud tek u daljem toku postupka pribaviti izjašnjenje Centra za socijalni rad i zakazati ročište radi utvrđivanja da li je izvršenje u najboljem interesu trogodišnjeg djeteta.

Iz Centra za dječija prava smatraju da takav redosljed postupanja predstavlja ozbiljnu protivrječnost i otvara pitanje poštovanja načela najboljeg interesa djeteta.

– Prvo izvršenje, pa procjena bezbjednosti? Ko je odlučio da se redosljed zakonske zaštite djeteta može okrenuti naglavačke? Sud može biti ovlašćen da sprovodi pravosnažnu odluku, ali nije oslobođen obaveze da prije potencijalno traumatične radnje ozbiljno razmotri aktuelni rizik, emocionalno stanje i reakcije djeteta – poručili su iz te NVO.

Naglašavaju da izvršenje sudske odluke koja neposredno pogađa dijete zahtijeva posebnu pažnju i prethodno sagledavanje svih okolnosti koje mogu uticati na njegovu bezbjednost i emocionalno stanje.

Iz NVO „Centar za dječija prava“ ukazuju i na, kako navode, problematično pozivanje suda na službenu zabilješku Centra za socijalni rad od 18. avgusta 2026. godine.

Prema njihovim tvrdnjama, sud je tu zabilješku koristio kao argument da tokom boravka djeteta sa majkom nije utvrđena ugroženost njegove bezbjednosti.

Međutim, kako ističu, u samom dokumentu navedeno je da majka u trenutku terenske posjete nije bila prisutna, jer se nalazila na poslu.

– Službena radnica zatekla je dijete u prisustvu djeda, babe i drugih srodnika. Kako je terenska posjeta kojoj majka nije prisustvovala postala dokaz o bezbjednosti njenog neposrednog postupanja prema djetetu? To pitanje zaslužuje jasan, dokumentovan odgovor – naglašavaju iz organizacije.

Smatraju da je neophodno razjasniti na osnovu kojih činjenica je sud izveo zaključke o bezbjednosti djeteta i koliko je navedena zabilješka relevantna za procjenu aktuelnih okolnosti.

Izvršna direktorica NVO „Centar za dječija prava“ Ivona Pavković upozorila je da procjena najboljeg interesa djeteta ne može biti formalnost koja slijedi nakon sprovođenja sudske odluke.

– Ako sud smatra da tek treba da provjeri da li je sprovođenje izvršenja u najboljem interesu djeteta, onda javnost ima pravo da pita zašto se sa tom provjerom kasni do trenutka kada je izvršenje već zakazano. Dijete nije dokazno sredstvo, nije predmet koji se preuzima na ulici i nije neko na kome se naknadno testira da li je odluka bila bezbjedna – poručila je Pavković.

Posebno je problematizovala činjenicu da se sud, prema navodima organizacije, poziva na terensku posjetu tokom koje majka nije bila prisutna.

– Još je teže objasniti pozivanje na posjetu Centra u kojoj majka uopšte nije bila prisutna. Očekujemo odgovornost za svaki propust, prije nego što posljedice postanu nepovratne – istakla je Pavković.

Iz Centra za dječija prava navode da se u sudskim spisima i podnescima nalaze upozorenja zasnovana na psihijatrijskoj i drugoj dokumentaciji, koja, prema njihovoj ocjeni, zahtijevaju dodatnu stručnu provjeru.

Naglašavaju da ozbiljni navodi o mogućim rizicima ne smiju biti predmet nagađanja, niti se o njima mogu donositi zaključci bez uvida u izvornu dokumentaciju i aktuelne stručne procjene.

Zbog toga zahtijevaju hitnu, nezavisnu procjenu bezbjednosti djeteta, pregled izvorne terenske zabilješke Centra za socijalni rad i relevantne medicinske dokumentacije.

Takođe traže javno objašnjenje pravnog osnova zbog kojeg je, kako tvrde, procjena najboljeg interesa djeteta planirana nakon donošenja odluke o sprovođenju izvršenja.

Iz NVO „Centar za dječija prava“ saopštili su da nadležnom državnom tužilaštvu upućuju inicijativu za provjeru eventualnih protivpravnosti u postupanju, uz naglašavanje da time ne prejudiciraju krivičnu odgovornost bilo kojeg lica.

Ističu da njihov zahtjev nije usmjeren na favorizovanje jednog roditelja, već na obezbjeđivanje zaštite djeteta u postupku koji neposredno utiče na njegov život.

– Ne tražimo povlašćen tretman nijednog roditelja. Tražimo da dijete bude zaštićeno prije, a ne poslije izvršenja – zaključili su iz Centra za dječija prava.