Zašto nema jedinstvene osude i do kada će žrtva biti kriva

Osvetnička pornografija: Žene s Balkana u raljama Telegram grupa

 (Foto: Instagram)
(Foto: Instagram)

Osvetničkom pornografijom uništavaju se životi žena i djevojaka. No institucije ignorišu problem, a društvo i dalje odbija da razumije razmjere posljedica. Zašto nema jedinstvene osude i do kada će žrtva biti kriva?

Kako piše Dojče Vele, neovlašćeno dijeljenje eksplicitnih fotografija bez pristanka, poznatije kao osvetnička pornografija, gorući je problem u Srbiji. Ipak, osim aktivistkinja za ženska i ljudska prava, čini se da se tim problemom nito ne bavi. Institucije ne reaguju, nadležni ćute, a dok se u Telegram grupama fotografije djece, žena i djevojaka razmjenjuju na dnevnoj bazi, društvo većinom i dalje krivicu svaljuje na žrtvu i nehajno pita - "pa što se slikala?"

Neovlašćenom distribucijom i prodajom ovih fotografija narušava se intima djevojaka i žena, kalja njihov ugled u društvu i ugrožava dostojanstvo. Osim društvenog statusa, to može imati dalekosežne posljedice i po njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Kako društvo doživljava problem osvetničke pornografije i razumije li razmjere njegovih posljedica?

Što je osvetnička pornografija?

Osvetnička pornografija je oblik rodno uslovljenog nasilja, čije su žrtve u 90 odsto slučajeva žene. Evropski institut za rodnu ravnopravnost definiše je kao pornografiju bez pristanka, koja podrazumijeva onlajn distribuciju seksualno eksplicitnih fotografija ili videozapisa bez pristanka osobe prikazane na njima. Počinioci ne moraju uvijek biti (bivši) partneri, slike mogu biti dobijene i hakovanjem računara, telefona ili računa na društvenim mrežama, a cilj je nanijeti štetu žrtvi u stvarnom životu.

Sagovornice Dojče velea saglasne su da je upotreba ovog termina česta i ujedno neadekvatna, te da njegova ustaljena upotreba najbolje opisuje kakav odnos društvo ima prema ovom problemu. 

- Ta terminologija podrazumijeva da je žena nešto napravila i da joj se on sveti, što znači da je dio odgovornosti na njoj - objašnjava Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC).

Žene s Balkana u raljama Telegram grupa

Tromjesečno istraživanje Telegram grupa, koje su sprovele osnivačice Udruženja OsnaŽene, pokazalo je da se u tim grupama, koje broje nekoliko desetina hiljada članova, na dnevnoj bazi razmjenjuju incestna, dječja i osvetnička pornografija. Situacija je dodatno otežana sve češćom upotrebom deepfakea - fotografija i videozapisa generisanih umjetnom inteligencijom, gdje se mijenjanjem lika ili glasa osobe stvara lažni sadržaj kojim se povrjeđuje nečija privatnost.

Nikolina Tomašević iz Udruženja OsnaŽene kaže da, uprkos stravičnim dokazima do kojih su došle, većinski dio društva i dalje krivi žrtvu, smatrajući da je sama kriva jer se slikala i slala fotografije. Napominje da ljudi nisu svjesni psiholoških i fizičkih posljedica koje takvi slučajevi mogu ostaviti na žrtvu.

- Ljudi često objektiviziraju žrtvu. Ako je to djevojka koja je bila odjevena od glave do pete, išla u crkvu, onda zaslužuje empatiju. Ako je pak obukla kratku suknju, svojim izgledom i načinom odijevanja izazvala je nasilnika da reaguje i zaslužuje da postane žrtva - kaže Tomašević za Dojče vele.


"Potpisujem zato što se i meni dogodilo, to mi je uništilo život"

Članice Autonomnog ženskog centra su početkom godine peticijom Zakuni se u zakon od nadležnih institucija zatražile da osvetnička pornografija bude uvrštena u Krivični zakon kao krivično djelo, što u Srbiji - za razliku od Hrvatske i Crne Gore - i dalje nije slučaj. U manje od mjesec dana prikupile su više od 20.000 potpisa, što pokazuje da dio društva prepoznaje taj problem i zahtijeva institucionalne promjene.

- To su najčešće mlade djevojke, srednjoškolke, studentkinje - nova generacija koja je osviješćena i koja ne želi da trpi. U toj grupi su i žene koje su preživjele takav oblik nasilja, kao i mladi roditelji, prije svega roditelji kćeri, koji prepoznaju u kakvom svijetu odrastaju njihove kćeri i žele promjenu - ističe Pavlović iz AŽC-a.

Ipak, naišle su i na brojne komentare kojima se odgovornost prebacivala na same djevojke i žene kojima se to dogodilo, što ukazuje "da se ne razumije zašto je to nasilje". 

- Srž problema je mržnja prema ženama (mizoginija) i patrijarhalni odgoj povezan s time, ali i iskrivljen i perverzan osjećaj odgovornosti na više nivoa društva - objašnjava Pavlović za Dojče vele.

Ona dodaje da su to "uglavnom mladi ili stariji muškarci koji i dalje smatraju da žena ne treba da bude samosvjesno seksualno biće, već da treba da bude na raspolaganju za zadovoljenje njihovih potreba".

Nereagovanje nadležnih kao obrazac

Iako su članice OsnaŽenih sve prikupljene dokaze još prije nekoliko mjeseci predale nadležnom Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal, još ništa nije preduzeto. Time se šalje poruka da to nije ozbiljan problem te da, iako veliki dio društva zahtijeva promjenu, "institucije odbijaju da se bave njime, umanjuju ga". 

- Time poručuju svim ženama da one nisu važne i da njihovi problemi od ranog uzrasta nisu bitni - kaže Pavlović.

- Institucije su trome, ukorijenjene u predrasude, a čine ih ljudi koji su i sami dio društva koje živi u patrijarhalnim obrascima - dodaje Tomašević iz OsnaŽenih.

Još je opasnije što društvo, zbog nereagovanja institucija, "počinje da normalizuje takvo ponašanje i smatra da u tome što radi nema ništa loše".

Što dalje?

Pavlović smatra da ovaj problem zahtijeva institucionalne promjene, ali ne samo u smislu promjene zakona već i njegove primjene. 

- Uzalud je zakon koji se neće sprovoditi ili ako žene koje prijave to djelo naiđu na podsmijeh, uvrede i nepovjerenje - objašnjava ona.

Osim toga, društvu je potrebna "promjena diskursa o seksualnosti - da pojmovi seks, seksualnost, pristanak, užitak, rodne uloge, stereotipi budu jasni", te da se te teme na vrijeme i na način primjeren različitim uzrastima obrađuju kroz obrazovni sistem. 

- Mislim da je to jedini način da nove generacije postanu svjesnije i da više poštuju žene - zaključuje članica AŽC-a.