Obmudsman: Politički i društveni akteri da smanje tenzije

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore saopštili su da sa zabrinutošću prate "nastavak javnog targetiranja, uvreda i omalovažavanja političkih aktera i drugih učesnika javnog života, na lokalnom i državnom nivou."

Oni su regaovali nakon što su u medijima objavljene prepiske pojedinih političara sa ljudima iz svijeta biznisa.

- Posebno zabrinjava činjenica da se granice legitimne kritike sve češće zamjenjuju ličnim napadima, diskreditacijom i govorom koji podstiče netoleranciju i društvene podjele, naročito u online prostoru i na društvenim mrežama - navodi se u saopštenju Ombudsmana.

Sloboda izražavanja i otvorena politička debata, kako navode, čine srž svakog demokratskog društva.

- Međutim, kada javni govor izgubi vezu sa pitanjima od javnog interesa i preraste u vrijeđanje, omalovažavanje i targetiranje pojedinaca po ličnom osnovu, tada više ne govorimo o demokratskoj razmjeni mišljenja, već o pojavi koja ozbiljno ugrožava društvenu toleranciju i kulturu dijaloga - navodi Ombudsman.

Kako dodaju, nedavno su objavili analizu sa poražavajućim podacima o zastupljenosti govora mržnje i drugim oblicima netolerantnog i uznemiravajućeg sadržaja na portalima i društvenim mrežama.

- Najčešća meta su ljudi koji učestvuju u parlamentarnom i javnom životu, iznose svoje stavove i na drugi način daju doprinos kritičkoj misli i slobodi javne debate. Nepojmljivo je da se zbog takvog angažovanja bilo ko osjeća ugroženim i da se obeshrabuje da i dalje koristi pravo obraćanja javnosti kao legitimno, Ustavom i zakonom zaštićeno pravo. Sa druge strane sloboda izražavanja je takođe fundamentalno ljudsko pravo, u granicama onoga što ne narušava javni poredak, ugrožava javni red i mir, remeti društveni sklad i vrijeđa čast i ugled drugih - navode iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Dodaju da sve ove okolnosti upućuju da mora postojati objektivni pravni poredak koji će zaštiti i jedne i druge, uključujući i predstavnike medijske zajednice.

- Kada su u pitanju politički angažovane ličnosti, podsjećamo da smo u nedavnoj analizi etičkih normi u državnom i lokalnim parlamentima zaključili da se one ne koriste i pravila ne primjenjuju. Ovi standardi jednim dijelom ukazuju i na obavezu adekvatnog ponašanja unutar, ali i izvan prostorija u kojima parlamenti djeluju, odnosno ponašanje predstavnika naroda tokom i između zasijedanja. Pored ostalog etička pravila predviđaju da se predstavnici parlamentane vlasti u svom djelovanju moraju „učtivo, sa poštovanjem i bez diskriminacije, odnositi prema građanima/kama, kolegama/inicama, zaposlenima i medijima“. Kodeksi kažu i da oni neće podsticati niti pomagati druge izabrane predstavnika/ce, funkcionere/ke i zaposlene da prilikom vršenja svojih dužnosti krše pravila ponašanja uspostavljena kodeksom, te da će javno ukazati na sve slučajeve nezakonitog ponašanja ili ponašanja suprotnog pravilima i principima kodeksa - dodaje se u saopštenju.

Izvjesno je, kako kažu, da svojim javnim nastupima politički predstavnici naroda olako i nerijetko koriste ono što nije u skladu sa etičkim pravilima, te da na ove pojave ukazuju selektivno i pristrasno u odnosu prema političkim neistomišljenicima.

- Oni imaju očigledan uticaj na kreiranje opšte javnosti, zbog čega je od suštinskog značaja jedinstven stav po pitanju osude neetičkog ponašanja ili podsticanja nasilja i netolerancije prema neistomišljenicima i predstavnicima drugih političkih opcija. Ako takva reakcija izostaje, sasvim je izvjesno da proizvodi nasilje, netoleranciju, agresiju i omalovažavanje izvan prostorija parlamenata, naročito u vremenu ozbiljnih političkih previranja i kriza u društvu, uključujući i predizborne procese koji u Crnoj Gori počinju znatno ranije od samog izbornog procesa, a ne završavaju praktično nikad. Ove pojave se reflektuju u javnosti na način što podstiču omalovažavanje poslanika i odbornika na ulici i drugim javnim mjestima, aktiviraju govor mržnje u internet prostoru, korišćenje ličnih i porodičnih prilika da se ponize ili uvrijede politički oponenti i konačno skreću pažnju od suštine problema o kojem se raspravlja - navode iz kancelarije Ombudsmana.

Oni podsjećaju i na podatak da u posljednjih nekoliko godina nema praktično nijedne prijave zbog kršenja etičkih pravila po bilo kom osnovu, kao samoregulatornog okvira koji je predviđen i propisan od strane samih parlamenata.

- U tom kontekstu, podsjećamo i na značaj inicijativa koje imaju za cilj jačanje društvene kohezije i povjerenja među građanima, poput projekta „Zajedno za opšte dobro“, koji realizuju institucije sistema Ujedinjenih nacija u partnerstvu sa državnim institucijama. Suština takvih programa jeste upravo stvaranje prostora za dijalog, toleranciju, uvažavanje različitosti i odgovornu javnu komunikaciju. Atmosfera kontinuiranih uvreda, targetiranja i dehumanizacije političkih neistomišljenika predstavlja direktnu suprotnost tim vrijednostima i jedan je od uzroka narušene društvene kohezije. Za borbu protiv ovakvih pojava ćutanje ne može biti odgovor kao ni deklarativno zalaganje, već prevashodno insistiranje na poštovanju pravila ponašanja i obavezama koje iz toga proističu. To će biti jasan signal o tome kakav odgovor društva se traži i koliko su javne i političke ličnosti zaštićene u ovom društvu - navodi se u saopštenju.

Ombudsman posebno apeluje na sve društvene i političke aktere da u godini koja prethodi novom izbornom ciklusu doprinesu smirivanju tenzija i unapređenju ukupnog kvaliteta javnog diskursa u Crnoj Gori.

- Pred nama je period od posebnog društvenog i političkog značaja, uključujući nastavak evropskih integracija i očekivanja da Crna Gora postane članica Evropske unije do 2028. godine. Takav cilj zahtijeva demokratsku zrelost, odgovornost i fokus na pitanja od stvarnog značaja za kvalitet života građana, a ne povratak podjelama, revizionizmu i temama koje dodatno produbljuju društvene sukobe - zaključuje se u saopštenju.