Korać: Izvršna vlast da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi bolje uslove za rad sudova

Predsjednik Sudskog savjeta, Radoje Korać, poručio je da izvršna vlast treba da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi dodatne prostorne i tehničke uslove za rad sudova, a zakonodavna da usvoji izmjene zakona, s ciljem otklanjanja barijera koje utiču na ažurnost sudova.

On je u intervjuu agenciji MINA, kazao da treba povećati efikasnost crnogorskih sudova, posebno broj krivičnih presuda u predmetima organizovanog kriminala, visoke korupcije i pranja novca.

Za realizaciju tog zadatka, kako je rekao, potrebne su dodatne aktivnosti, ne samo sudova, već i zakonodavne i izvršne vlasti.

- Izvršna vlast treba da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi dodatne prostorne i tehničke uslove za rad sudova- kazao je Korać.

On je istakao da zakonodavna vlast treba brzo da usvoji izmjene i dopune nekih zakona, posebno onih koji regulišu pravila sudskog postupka, s ciljem da se otklone barijere koje utiču na ažurnost sudova.

Sudski savjet je, kako je naveo Korać, odlučio da se promijene Okvirna pravila o broju sudija i duplira broj sudija koji će postupati u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, kao i da se, za sada, broj stručnih saradnika poveća za još šest izvršilaca koji će pomagati sudijama koji postupaju u predmetima organizovanog kriminala.

- Očekujemo da do kraja ove godine popunimo broj nedostajućih sudija u gotovo svim prvostepenim sudovima- kazao je Korać, dodajući da je jedan broj kandidata za sudije već na obuci, kao i da slijede i novi oglasi.

On smatra da izmjenom zakona treba otvoriti mogućnost da za sudije u instacionim sudovima konkurišu i advokati, notari, profesori prava, odnosno da se radno iskustvo za te sudove ne stiče jedino u sudovima i državnom tužilaštvu.

Korać je dodao da je Sudski savjet u postupku priprema budžeta za ovu godinu tražio povećanje sredstava za rad sudova, ne samo za zarade, nego i za poboljšanje tehničkih i prostornih uslova za rad sudija.

Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir koji reguliše pitanja nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, Korać je kazao da je nezavisnost sudstva podignuta na nivo ustavne norme.

- Nezavisan i samostalan sud proklamovan je kao ustavno načelo koje se odnosi na sudstvo- naveo je Korać.

On je podsjetio da Ustav Crne Gore garantuje pravo na pravično suđenje u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, kao i da Zakon o sudskom savjetu i sudijama i Zakon o sudovima propisuju da sudija sudi samostalno, nezavisno i nepristrasno.

- Pravo na nezavisan i nepristrasan sud garantuje i Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja je dio i našeg pravnog poretka- kazao je Korać.

Nezavisnost sudske vlasti, kako je dodao, uslov je za donošenje nepristrasnih odluka i djelotvornu zaštitu ljudskih prava.

Prema riječima Koraća, potpuna nezavisnost sudstva nije moguća, niti potrebna.

- Sudstvo je jedna od tri grane vlasti, a svaka od njih jedna drugu dopunjuje i kontroliše. Ali je zato važna i potrebna sudijska nezavisnost i nepristrasnost prilikom suđenja u konkretnim slučajevima- pojasnio je Korać.

Kako je rekao, to nije privilegija sudija u njihovom ličnom interesu, već u interesu građana, koji imaju pravo da im sudi nezavisan i nepristrasan sudija.

Korać je kazao da ta nezavisnost nije apsolutna, već ograničena Ustavom i zakonima.

Sudija, kako je istakao, mora ostati nezavisan od uticaja bilo koje vlasti i uticaja.

- Nezavisnost obuhvata odsustvo, kako spoljnjeg, tako i unutrašnjeg uticaja, od drugih sudija, predsjednika suda ili predsjednika vijeća. S druge strane, nezavisnost ne smije biti maska za eventualne zloupotrebe, nestručnost i nesavjesan rad- rekao je Korać, navodeći da uz nezavisnost ide i odgovornost.

On je dodao da se u stručnim pravnim krugovima nezavisnost i odgovornost smatraju neodvojim odrednicama pravosuđa.

Korać je kazao da je nezavisnost proklamovana da bi sudovi stručno, objektivno i efikasno pružali pravnu zaštitu građanima i pravnim licima, a da je odgovornost brana da se nezavisnost ne pretvori u arbitrernost.

Upitan u kojoj je mjeri u prethodnom periodu bio primjetan uticaj zakonodavne i/ili izvršne vlasti na pravosuđe, on je rekao da je bilo određenih neprimjerenih izjava predstavnika te dvije grane vlasti, na koje je reagovao Sudski savjet, kao i Udruženje sudija.

Slične izjave, kako je kazao Korać, dešavale su se i ranije, a takvo postupanje doprinosi narušavanju povjerenja javnosti u sudstvo.

- Nema pravde u sudovima ako su izloženi političkim uticajima- istakao je Korać, dodajući da to ne znači da sudstvo nije podložno kritici opšte i stručne javnosti.

On je kazao da kritika rada sudova neće ugroziti njihovu nezavisnost, kao i da je objektivna, utemeljena i argumentovana kritika dio javnog interesa za rad svih državnih institucija.

Korać je poručio da su nedopustive neprimjerene kritike koje imaju značaj pritiska na tok sudskog postupka i odlučivanje u konkretnom slučaju.

Upitan o optužbama koje su se u posljednje vrijeme mogle čuti na račun rada sudija i kakve mogu biti posljedice takve retorike, on je rekao da pritisci i nedozvoljeni uticaji na sudije predstavljaju narušavanje njihove nezavisnosti, posebno u postupcima koji su u toku.

Sudski savjet je, kako je naveo, izrazio stav u vezi sa tim kritakama sa ciljem zaštite nezavisnog i nepristrasnog postupanja sudija.

Korać je dodao da se, u slučaju pokušaja nedozvoljenog uticaja, sudija može obratiti Sudskom savjetu, kao organu koji ima ustavnu i zakonsku nadleznost da obezbijedi nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.

- Sudije kao lica od integriteta i sposobnosti, dobro obučeni u pogledu prava i njegove primjene, treba u svakoj situaciji da ostanu zavisni samo od zakona- istakao je Korać.

To, kako je kazao, ne sprečava komentarisanje sudskih odluka i analiziranje sudskih postupaka, kao i javno izvještavanje u skladu sa propisima o javnom informisanju.

- Sama kritika pravosuđa ne treba da brine, jer ona može biti od pomoći da se bolje identifikuju nedostaci pravnog sistema i doprinese održanju visokog nivoa sudijske dužnosti. Javnost postupaka i otvorenost sudova i sudija prema učesnicima i društvu u cjelini moraju biti poštovani- naveo je Korać.

Prema njegovim riječima, u otvorenom demokratskom društvu javno kritikovanje sudova dio je javnog interesa.

Ta kritika, kako je kazao, može biti uperena na sve aspekte ostvarivanja pravde.

- Naročito se mogu kritikovati pravnosnažne odluke sudova, ali je standard da se kritika odnosi na pravna pitanja, a ne na ličnost sudije- dodao je Korać.

Upitan šta izbor predsjednika najviše sudske instance u punom mandatu znači za funkcionisanje crnogorskog pravosuđa, on je rekao da je izborom Valentine Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda prekinuto višegodišnje v.d. stanje u tom sudu.

- Vjerovatno se to ne bi desilo ni sada da nijesu promijenjene zakonske odredbe i da ranija kvalifikovana, dvotrećinska većina potrebna za utvrđivanje predloga Opšte sjednice Vrhovnog suda nije zamijenjena prostom većinom, uz mogućnost glasanja za više kandidata- kazao je Korać.

Kako je naveo, izborom predsjednice tog suda u punom mandatu otvorena je mogućnost poboljšanja organizacije rada u cijeloj sudskoj piramidi i realizacija niza aktivnosti u pravcu veće efikasnosti sudova, popravljanja tehničkih i radnih uslova i bolje iskorišćenosti kapaciteta.

Odgovarajući na pitanje kakav je njegov stav o uvođenju vetinga i koji sistem je najadekvatniji za crnogorske prilike, Korać je kazao da je ranije konstatovano da je veting, kao proces nezavisne i kompetentne ocjene etičkog i imovinskog integriteta nosilaca sudijske funkcije, prihvatljiv.

- Donošenje odluka podrazumijeva, kako je više puta naglašeno, pored ustavnih promjena, temeljnu analizu kako se ne bi ugrozio proces odvijanja sudske djelatnosti, imajući u vidu kadrovsku nepopunjenost sudova i nedovoljnu bazu za izbor novih sudija- naveo je Korać.

On je rekao da se čini da predlog modela faznog vetinga može biti osnova za formulisanje odluke o tom procesu.

- Neka vrsta vetinga je već započeta, s obzirom na to da je jedna trećina sudija od 2021. godine van sudskog sistema, bilo da im je funkcija prestala penzionisanjem, ili su rad u sudu prekinuli na lični zahtjev- kazao je Korać.

On smatra da doprinos tom procesu mogu dati i određene izmjene i dopune Zakona o sudskom savjetu i sudijama, koje se odnose na disciplinsku i etičku odgovornost sudija.

- Trebalo bi dopuniti, razraditi i precizirati materijalne odredbe o disciplinskoj odgovornosti, a imalo bi opravdanja da se posebno cjelovito regulišu pravila disciplinskog postupka- naveo je Korać.

Prema njegovim riječima, određena poboljšanja treba učiniti i u dijelu normativnog regulisanja etičke odgovornosti sudija.

Korać je naglasio da propisana stalnost sudijske funkcije, što je međunarodni standard i elemenat zaštite nezavisnosti sudija, ne štiti nedisciplinovane, nekompetentne i nesavjesne sudije.

- Sudija za koga se utvrdi da nije stručan ili da radi nesavjesno, biće u propisanom postupku razriješan funkcije- kazao je Korać.