Kašćelan: Crna Gora realizovala 32 reformska koraka iz Plana rasta od njih 57, oslobođeno 65 od 135 miliona eura finansijske podrške

Crna Gora je od 57 reformskih koraka iz Plana rasta realizovala 32, a kad se to pretvori u iznos finansijske podrške, radi se o sumi nešto većoj od 65 miliona eura, odnosno nešto manje od 50 odsto, jer je do sada bilo predviđeno da se Crnoj Gori oslobodi 135 miliona eura - rekao je Ivan Kašćelan iz Centra za građansko obrazovanje gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E.
U ovoj nevladinoj organizaciji ukazuju na to da Crna Gora, uprkos ambiciozno postavljenoj Reformskoj agendi od 2024. do 2027, ozbiljno kasni u realizaciji obaveza koje su vezane za Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
Pažnja javnosti je, prema riječima Kašćelana, sa pravom intenzivirana kako se ulazi u finiš četvrtog izvještajnog ciklusa, jer se sada po prvi Crna Gora susreće sa ozbiljnim rizikom od gubitka određenog dijela finansijske podrške. U pitanju je, dodaje on, nešto više od 15 miliona eura.
- Posljedica toga je dosta skroman, polovičan učinak Crne Gore kad je u pitanju sprovođenje reformi predviđenih Planom rasta, brojke govore same za sebe. Učinak je skroman i nameće se zaključak da se ne radi o pojedinačnim kašnjenjima, već o jednom ustaljenom obrascu i svojevrsnoj kulturi neodgovornog pristupa nosilaca samog procesa prema poslu koji je bio pred njima - ocijenio je Kašćelan.
Podsjeća da je Reformska agenda usvojena još 2024. godine, pa je trebalo raditi na adekvatnijoj pripremi za samu implementaciju procesa mnogo ranije.
Smatra i da se kašnjenje u oblasti reformi se može pripisati sublimaciji više faktora istovremeno, jer je, dodaje on, proces poprilično izazovan i nosio je razne administrativne i tehničke probleme.
- Nekad je izazivalo zastoj i ta politička dinamika, neki koraci zahtijevanu širi politički konsenzus, neki iziskuju ulaganja više novca. To su problemi i izazovi za koje se znalo prije, koji su bili vidljivi i prije samog ulaska u proces. Ono što se, po mišljenju CGO, izdvaja kao problem broj jedan jeste neadekvatno adresiranje problema. Konkretan slučaj je da je cjelokupna operativna i upravljačka struktura formalizovana tek prije mjesec - zaključio je Kašćelan.