<article>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) podnijelo je još jednu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da je L.W. dostavio lažne i neistinite obrazovne isprave.U postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave nadležne ustanove utvrdile su da one nijesu vjerodostojne. Na osnovu toga, osnovano se sumnja da je ovo lice izvršilo krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - zaključili su u Ministarstvu.</article>

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) podnijelo je još jednu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da je L.W. dostavio lažne i neistinite obrazovne isprave.
U postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave nadležne ustanove utvrdile su da one nijesu vjerodostojne.
&nbsp;Na osnovu toga, osnovano se sumnja da je ovo lice izvršilo krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - zaključili su u Ministarstvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Lažne diplome

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

MPNI

ODT Podgorica

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici

Društvo

Još jedna krivična prijava za lažnu diplomu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) podnijelo je još jednu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da je L.W. dostavio lažne i neistinite obrazovne isprave.
U postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave nadležne ustanove utvrdile su da one nijesu vjerodostojne.
 Na osnovu toga, osnovano se sumnja da je ovo lice izvršilo krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - zaključili su u Ministarstvu.

Izgleda da niko nije bolje naučio lekcije Erika Hobsbauma o izmišljanju tradicije kao Beogradska patrijaršija. Znate Hobsbaumovu tezu o tome da su mnoge „tradicionalne“ prakse i ceremonije zapravo konstrukt političkih i kulturnih elita XIX i XX vijeka. Jednu takvu izmišljenu tradiciju u Crnoj Gori posmatramo već nekih dvadesetak godina svakoga 19. januara.&nbsp; Naime, pod parolom povratka tradiciji svojevremeno je politički vođa velikosrpskoga projekta u Crnoj Gori, Amfilohije Radović, uveo „tradiciju“ plivanja za „časni krst“. Drevnost te „tradicije“ pred autoritativnim popovanjem o zlom komunizmu koji nas je udaljio od tradicije naših predaka niko u to doba nije smio preispitati da mu se ne zbije kakva anatema ili (pu pu pu) isključenje iz zajednice vjerujućih Beogradske patrijaršije.&nbsp; Kako se po svim relevantnim istraživanjima javnoga mnjenja u Crnoj Gori i dalje dio nacionalnih Crnogoraca samoodređuje pripadništvom Beogradskoj patrijaršiji, ovđe ćemo ukratko izlistati iz etnografske literature podatke kako se nekad, prije brozomore, u Crnoj Gori obilježavalo Bogojavljenje, odnosno Vodokršće ili Vodice, kako se taj praznik nazivao u nas. Skoknimo prvo do Kuča, danas dominantno privrženih Beogradskoj patrijaršiji. Evo što o proslavi Bogojavljenja kod Kuča svjedoči Stevan Dučić u knjizi koju je Srpska kraljevska akademija objavila 1931. godine: „O Bogojavljenju ide neko iz sela po vodicu, u koju se kod kuće dodadne vode i razdaje seljanima i od koje svaki krsteći se po triput srkne. Tom vodicom, što se zove 'velja vodica', strca se kuća, uljanik, stočna staja, pa i loze. Od nje ostavljaju domaćice za čišćenje sumnjivijeh i opoganjenijeh sudi, da se nađe po potrebi za cijelu godinu.“ Ako su Kuči bili nevični plivanju, da vidimo kakvo je stanje s Vasojevićima. U knjizi koju je Srpska kraljevska akademija nagradila 1935. godine, dok je Tito brojao potonje robijaške dane u Lepoglavi, Radoslav Jagoš Vešović o svetkovanju Bogojavljenja u Vasojevićima bilježi ovo: „Svetkovanje ovog dana vezano je, kao svuda, za osvećenje vode. Pobožni vjeruju da se toga dana u osvit zore 'otvara nebo' i javlja 'Božiji duh' svijetu, ali da rijetko ko može da uoči taj trenutak. Drži se također da je jutrom toga dana voda na svim izvorima osvećena. Stoga iz svake kuće po jedna ženska hita 'prije sunca' na izvor da donese vode, koju u svome sudu prekrsti jednom grančicom i stavi je odozgo. U nekim mjestima 'zakrste' izvor polivanjem po njemu ranije osvećenom vodom koja se čuva u flaši pošto je primljena od sveštenika, pa onda uzima tako 'zakrštena' voda sa izvora. Kad se ponese kući, onda se pije po naročitoj ceremoniji. Domaćin uzme sjekiru, stavi je na sred sobe i okrene oštricu prema sebi, a on stane prema istoku, zatim nagazi bosom nogom na nju, prekrsti se pomoli Bogu i tri puta pije. Pri tome svaki put govori: 'U ime Oca i Sina i Sv. Du'a. Amin.' Poslije toga pruža redom ostalima u kući, pošto su se opremili i umili, da se napiju osvećene vode. Domaćin na kraju prekrsti tri puta pokvašenom grančicom preko sobe, zatim 'pokropi' tom vodom sve prostorije kuće. Po svršetku napuni od iste vode jednu flašu, zatvori i dadne domaćici da je čuva.“ Dakle, ni u Vasojevićima nijesu bili skloni plivanju u lednoj vodi o Bogojavljenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120160144_f3c3b2753ae964e00af09b6654f592bba94d7232adf463851af0953046e754db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120160144_f3c3b2753ae964e00af09b6654f592bba94d7232adf463851af0953046e754db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Plivanje za krst"> </figure>  Uzmimo da su onovremeni Kuči i Vasojevići zazirali od reume pa stoga izbjegavali kupanje u lednim rijekama, pa provjerimo kako stvari stoje malo južnije, đe su i vode manje ledne. Evo što je o svetkovanju Bogojavljenja u Crmnici, u knjizi koju je Srpska akademija nauka i umjetnosti objavila 1988. godine, dakle dvije godine nakon Memoranduma, zabilježio etnolog Jovan Vukmanović: „Bogojavljenje (Vodice ili Vodokršće). Na Bogojavljenje ujutro naloži se vadnjača i ostaci božićnog badnjaka koji su se nalagali o Novoj godini. Uglijere badnjaka ugase bogojavljenskom vodicom i jedan dio stave u žito radi boljeg roda, a drugi zakopaju ispod vinove loze da je ne bi tukao grad. Zakrštenom vodicom, koju donesu iz crkve, obično u tikvi, pokrope kroz kitu ruzmarina ili masline kuću, staju i cijelu svoju imovinu. Starije osobe piju od ove vode. Tikva se pripunja izvorskom vodom. Vodica se drži u kući kao lijek cijele godine.“ Ali da budemo sigurni da se Dučić, Vešović i Vukmanović nijesu što pobrkali, da vidimo kako svetkovanje Bogojavljenja opisuje u „Boki-Kotorskoj, Crnoj-gori i Ercegovini“ Rišnjanin pop Vuk Vrčević 1883. godine: „Na Bogojavljenje po selima bude rano jutrenja i leturđija kao na božić, a po gradovima i varošima (po Boki) nešto ranije no obično po godišnji praznika. Po leturđiji, zakrštava sveštenik na sred crkve veliko osveštanje vode, u jednom povelikom sudu, i ova se vodica u narodu zove ađiazma (...) Svaki domaćin donese ono jutro sobom po jednu cklenu bočicu koju napuni osvećene vode, i nosi doma. Spremi je obješenu ispod ikone, dobro začepjenu. Ova se vodica svud u narodu smatra kao najpreči duševni pa i tjelesni lijek...“ Kao što se lijepo može viđeti iz bogate etnološke i etnografske literature – da je nekom Kuču, Vasojeviću, Crmničaninu ili kojem drago drugom Crnogorcu u XIX vijeku neko objašnjavao da mu je tradicija da se kupa u rijeku, jezero ili more o Bogojavljenju, zasigurno bi pomislio da je taj veselnik udrio u manite, pa bi mu možda i kao duševni lijek ponudio osveštanu vodu koju je o Bogojavljenju rānio doma.&nbsp; Doduše, da je u XIX vijeku nekom Kuču, Vasojeviću, Crmničaninu ili kojem drago Crnogorcu neko objašnjavao da mu Crna Gora nije matična država, ne bi to prošlo bez kastiga. Izvjesno je, ipak, da u plivanju za krst na Bogojavljenje nema ničeg od crnogorske tradicije, baš kao što je izvjesno da u klicanju ratnom zločincu Draži Mihailoviću i njegovoj galeriji bizarnih krvoloka nema ničeg hrišćanskog. Zato je ključno pitanje za one Crnogorce koji svoje vjerske potrebe zadovoljavaju u krilu Beogradske patrijaršije: što im je u tome izboru primamljivije – što su pogazili vlastitu tradiciju ili što su se odrekli hrišćanstva?&nbsp; <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/cica-se-javi">Komentar Aleksandra Radomana za Portal Analitku</a>

Čiča se javi

Udruženje podstanara Crne Gore pozdravilo je lokalne mjere poput dijela subvencionisane zakupnine u Podgorici, ali one su, prema njihovim riječima, privremene, ograničene i nedovoljne.
Predsjednik Udruženja, Dragan Živković, naveo je da suština problema ostaje neregulisano tržište zakupa i potpun nedostatak zakonske i institucionalne zaštite.
Udruženje podstanara Crne Gore upozorilo je na sve teži položaj podstanara, koji čine jednu od najbrojnijih, ali i najnezaštićenijih društvenih grupa u zemlji.&nbsp;
- Podstanarstvo više nije privremena faza, već dugoročna realnost za desetine hiljada građana – mladih porodica, zaposlenih, penzionera i studenata - kazao je Živković.
On je naveo da je u prethodne dvije godine problem podstanara posebno eskalirao. Previsoke cijene kirija, nepostojanje pisanih ugovora, iznenadni otkazi, zloupotrebe depozita i nedostatak institucionalne zaštite doveli su mnoge porodice do nemogućnosti normalnog života i funkcionisanja.
Udruženje podstanara kontinuirano je upozoravalo nadležne institucije na ovu situaciju, upućujući brojne apelacije, inicijative i zahtjeve za rješenjem problema. Nažalost, većina tih apela ostala je neodgovorena, što dodatno pogoršava socijalnu nepravdu i nesigurnost podstanara.
Udruženje podstanara Crne Gore od osnivanja zagovara uvođenje Registra podstanara, kako bi se sagledali stvarni razmjeri problema, donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, podržanog od Delegacije EU u Podgorici i Zaštitnika ljudskih prava, razvoj modela socijalnog i priuštivog stanovanja.
Takođe, Udruženje je pokrenulo Crnu knjigu rentijerstva, organizovalo javne akcije i pružalo savjetodavnu podršku građanima, ali bez konkretne reakcije nadležnih institucija napredak je ograničen.
- Pozivamo državne institucije da konačno prepoznaju stambenu politiku kao pitanje socijalne sigurnosti i ljudskog dostojanstva, a ne isključivo tržišnog interesa. Podstanari traže stabilnost, predvidivost i pravo na normalan život - kazao je Živković.

Udruženje podstanara: Subvencionisanje zakupnina nedovoljna mjera

Dan novinara Crne Gore treba da bude podsjetnik da borba za slobodne i profesionalne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost. Slobodni, bezbjedni i ekonomski zaštićeni novinari i novinarke nijesu interes jedne profesije, već temelj demokratskog društva i pravo svih građana i građanki, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
CGO je, uoči Dana novinara Crne Gore, koji se obilježava 23. januara, uputio čestitke svim novinarkama i novinarima, kao i medijskim radnicama i radnicima koji, često u izuzetno teškim okolnostima, istrajavaju u profesionalnom informisanju javnosti i radu u interesu građana i građanki.
Istovremeno, u CGO-u ukazuju na složen kontekst u kojem se novinarski posao danas obavlja u Crnoj Gori, a koji je značajno opterećen niskim primanjima, preopterećenošću poslom i ograničenjima u osnovnim profesionalnim uslovima. 
To utiče, kako ocjenjuju u toj organizaciji, utuče i na kvalitet informacija koje dopiru do javnosti, jer, napominju, novinarstvo bez profesionalne i ekonomske sigurnosti teško može biti u potpunosti slobodno i odgovorno.
- Uprkos tome, veliki dio novinara i novinarki nastavlja da obavlja posao od ključnog značaja za javni interes, predstavljajući jedan od najvažnijih mehanizama kontrole moći, razotkrivanja zloupotreba i zaštite demokratskih vrijednosti - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.
Nalazi istraživanja javnog mnjenja ukazuju na visoka očekivanja građanstva od novinarske profesije. Istraživanje CGO-a, sprovedeno krajem 2025. godine u okviru projekta „Mediji za demokratiju: Jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije, pokazuje da 73,5 odsto ispitanih smatra da novinari i novinarke treba da imaju licencu za rad, a 63,6 odsto naglašava da to treba da budu časne osobe. Dok, 23,7 odsto građana i građanki smatra da novinari imaju punu autonomiju u radu, čak 37,2 odsto vjeruje da su podložni korupciji.
CGO podsjeća da se tokom 2025. godine svjedočilo otvorenim pritiscima, javnim prozivkama i targetiranju novinara i pojedinih medijskih kuća od strane predstavnika vlasti.
- Zabrinjavajuće je što su takve poruke, u više navrata, dolazile od funkcionera političke partije koja čini parlamentarnu većinu, učestvuje u radu Vlade i ima značajan uticaj na sektor bezbjednosti. Upravo pritisci sa pozicija institucionalne moći ugrožavaju slobodu medija i doprinose atmosferi straha i nepovjerenja - istakao je Obradović.
On podsjeća da je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan, Duška Jovanovića, najteži simbol nekažnjivosti napada na novinare. 
- Dvije decenije nakon tog zločina, izostanak pune istine i odgovornosti i dalje opterećuje crnogorsko društvo. Bez rasvjetljavanja ovog slučaja, teško je govoriti o stvarnom napretku u oblasti slobode medija i bezbjednosti novinara - naglašava Obradović.
Slučaj ranjavanja novinarke Olivere Lakić iz 2018. godine, navodi on, ostaje jedan od najozbiljnijih pokazatelja nedovoljne zaštite novinara u Crnoj Gori. Dugogodišnje odugovlačenje sudskog postupka i izostanak pravosnažne presude, smatra Obradović, samo produbljuju nepovjerenje u institucije.
CGO podsjeća da sloboda medija ne može postojati bez nedvosmislene institucionalne poruke da su napadi na novinare neprihvatljivi i da će biti sankcionisani. 
- Jednako važno je stvaranje uslova u kojima novinari mogu raditi dostojanstveno, bez straha za bezbjednost i egzistenciju. Zato Dan novinara Crne Gore treba da bude podsjetnik da borba za slobodne i profesionalne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost. Slobodni, bezbjedni i ekonomski zaštićeni novinari i novinarke nijesu interes jedne profesije, već temelj demokratskog društva i pravo svih građana i građanki - poručio je Obradović.
On je kazao da će CGO nastaviti da prati stanje medijskih sloboda, ukazuje na probleme i zagovara politike koje doprinose sigurnijem i boljem ambijentu za rad medija u Crnoj Gori, kao i profesionalnom novinarstvu koje je neophodno za pravovremeno i pouzdano informisanje javnosti.

CGO: Dan novinara podsjetnik da borba za slobodne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost

Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.
- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.
- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.

Još jedna krivična prijava za lažnu diplomu

Tagovi

Čiča se javi

Udruženje podstanara: Subvencionisanje zakupnina nedovoljna mjera

CGO: Dan novinara podsjetnik da borba za slobodne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO