<p>Građani Crne Gore odreagovali su onako kako treba, onako kako bi njihovi preci to od njih očekivali, čuvali su svoje antifašističko nasljeđe - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, novinarka <b>Tanja Pavićević</b>.</p>
<p>Ne stišavaju se reakcije i pozivi na odgovornost nakon nezakonite dodjele najvećeg državnog priznanja, Trinestojulske nagrade. Građani su se pobunili, raskrinkani su detalji u vezi sa knjigom koja ne postoji, za koju je <b>Bećir Vuković</b> nagrađen, Ministrastvo kulture izbjegava odgovornost, Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ traži insititucionlanu zaštitu zbog zloupotrebe imena ove institucije, a u najavi su i tužbe. Novinarka Tanja Pavićević kaže da bi, tragajući za institucionalnim odgovorima, trebalo sagledati širu društveno-političku sliku.</p>
<p>- Pokret Evropa sad radi isto što je nekada radila URA – izigrava trojanskog konja. PES je tu da bi pričao evropsku priču, a Demokrate upodobljavaju institucije sistema za narativ Demokratskog fronta i Srpske pravoslavne crkve. Kada tako stvari sagledamo, onda razumijemo zašto se iz sistema pokušavaju skloniti profesionalci i dovesti ideološki podobni, oni koji će podržati narativ koji forsiraju Demokratski front i Srpska pravoslavna crkva. Uzimajući u obzir sve činjenice, pretjerlo se pri dodjeli Trinaestojulske nagrade. Dodijeljena je zbog narativa, odnosno, ideologije koja glorifikuje četnički pokret – kaže Pavićević.</p>
<p>Podsjeća da je u slučaju Bećira Vukovića prekršen zakon, po više osnova, a da prosrpske i proruske strukture okreću narativ kako da je riječ o dobrom pjesniku.</p>
<p>- To uopšte nije tema. Ovdje je tema – gdje je prekršen zakon, kako je prekršen i kako su mogli tom čovjeku da dodijele nagradu. Tužbe će stići. Naučnik Dragan Hajduković (jedan od ovogodišnjih kandidata za Trinestojulsku nagradu) najavio je tužbu Upravnom sudu. Vjerujem da će se još neko prisjetiti da se obrati državnim organima. To je uradila i Nacionalna biblioteka. Ministarstvo kulture se prozvalo nenadležnim, iako jesu nadležni. Ali, ako shvatimo koja je pozicija Demokrata, onda je jasno zbog čega ministarka kulture neće da preuzme odgovornost za nešto što se tiče njenog resora. Upravo zato da bi se pustio narativ koji odgovara Demokratskom frontu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi – navela je dugogodišnja novinarka.</p>
<p>Vjeruje, ipak, da institucije i dalje imaju profesionalce u svojim redovima, što se, kako kaže, vidi i u slučaju sinovca<b> Andrije Mandića</b>.</p>
<p>- Očekujem od druge strane da se brani na identičan način kao što je radila do sada, a to je da je to antisrpska histerija, da je to udar na svesrpsku priču… To su sve zamjene teza. Iako znaju da im se ne vjeruje, nastavljaju s istim narativom, jer za sve ovo što se radi postoje dokazi - istakla je Pavićević.</p>
<p>Do 2020. godine, podsjeća ona, Srpska pravoslavna crkva nije poštovala crnogorske zakone i bila je država u državi.</p>
<p>- Danas nijesu zaštećeni, nego je crkva ta koja danas kadrira u Crnoj Gori i koja kreira politike. To što su oni zaštićeni očigledno je dugo pripremana priča. Intimno vjerujem da je ova priča i ova okupacija Crne Gore iznutra pripremana od 2006. pa na ovamo. 2016. godine imali smo pokušaj državnog udara, 2020. su napravljeni temelji da bi se Crna Gora osvojila. Zbog toga državne institucije, zbog toga tužilaštvo ne reaguje. Na izložbi “Sunovrat Crne Gore” postavljeni su panoi na kojima sa naslovnicama iz medija u posljednje dvije godine, koje su tretirale govor mržnje. Odabrane su upravo one izjave koje bi trebalo tužilaštvo da obradi i krivično goni ljude koji su to izgovorili. To se nije desilo, jasno vam je i zbog čega - naglasila je Pavićević.</p>
<p>Smatra da nikad direktniji udari i ataci na antifašističko nasljeđe od DF-a i Srpske pravoslavne crkve nijesu viđeni kao u posljednjih pet godina. Crnu Goru su, tvrdi, ponizili i razorili.</p>
<p>- Crna Gora je ekonomski razorena, sakralno nasljeđe predato je drugoj državi. Sada je na redu reebranding njihovog narativa. Odnosno, ide se ka tome da se izjednače partizanski i četnički pokret, što je u Srbiji urađeno 2004. godine. Ti posljednji udari upravo su proizveli iskru u kamenu. To se desilo ispred Vile Gorica, ljudi su se skupili spontano da izraze svoj revolt, jer ne mogu da dozvole da najveći državni praznik, odnosno, da najvažniji datum bude oskrnavljen na način kako je to i uradio Andrija Mandić u svom govoru. Dodijelio je nagrade ljudima protivzakonito. U govoru je, maltene, poručio da su 13. jul podigli četnici, a ne partizani, nigdje se ne pominje Komunistička partija - ističe Pavićević.</p>
<p>Policija se prema građanima na mirnom skupu ispred Vile Gorica ponašala, kaže, represivno.</p>
<p>- Neko im je dao komandu. Oni su naprosto u jednom trenutku krenuli. Vidjelo se to po biber spreju koji je završio na licima i očima starih ljudi, kao i dekana FCJK Aleksandra Radomana, koji je bio na svim protestima. Ako je ko nenasilan i neagresivan - to je taj čovjek. Principijelno je reagovao na svaku moguću nepravdu i na svako kršenje zakona. Gledala sam lica policajaca, neku su zaista bili postiđeni. Kod nekih sam vidjela mržnju, oni su zaista htjeli da naude tim ljudima. U njima smo vidjeli ono što ćemo gledati, vjerovatno i ubuduće. Demokrate gledaju da naprave aparat sile, represije, onako kako njima odgovara i onako kako odgovara ideologiji koju oni neće izgovoriti, ali koju će podržati. Zbog toga jesu tu gdje jesu - rekla je Pavićević.</p>
<p>Antifašistički nerv u Crnoj Gori postoji, kao i potreba za pravdom, jer se građani okreću vrijednostima na kojima su, kako ističe, vaspitani i učeni. Govoreći o situaciji u kojoj je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović izviždan kod spomenika Partizanu borcu na Gorici, Pavićević podsjeća da se na polaganju vijenca okupio veliki broj ljudi, koji su došli da iskažu svoj revolt.</p>
<p>- Oni su došli da pokažu da spomenik kosturnica, u kojem se nalaze ostaci narodnih heroja, ne zaslužuje takvu vrstu poniženja, da nosioci četničke ideologije dođu i licemjerno pričaju priče u koje ne vjeruju i polažu vijence. Građani su došli i sve što se desilo bilo je spontano. Položili su vijenac. Stigla je informacija da će doći gradonačelnik Mujović da govori. Građani su zbog toga ostali. Kad je Mujović krenuo da govori, okrenuli su leđa i zviždali. Nijesu htjeli da čuju priču koja ne odgovara istini. Nijesu htjeli da dozvole da antifašiste opjevavaju ljudi koji, s druge strane, glorifikuju Nikolaja Velimirovića, saradnika fašista. Građani Crne Gore su odreagovali onako kako treba da reaguju, onako kako bi njihovi preci od njih očekivali, čuvali su svoje antifašističko nasljeđe - zaključila je Pavićević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Pavićević: Posljednji udari na antifašističko nasljeđe proizveli su iskru u kamenu

<p>Mitropolit crnogorsko - primorski (MCP) <b>Joanikije Mićović</b> je tokom današnje službe u Prošćenskim Žarima kod Mojkovca pokazao da, osim sa istorijom, loše stoji i sa geografijom.</p>
<p>Naime, govoreći o prazniku Polaganja rize Presvete Bogorodice, mitropolit Joanikije je kazao "da je do novijih vremena u Crnoj Gori postojao samo jedan hram posvećen ovom prazniku – u Bijeloj" i tom prilikom crnogorsko primorje nazvao srpskim, prenosi zvanični sajt MCP.</p>
<p>- U Crnoj Gori postojao je jedan drevni hram, čije ostatke vidimo i dan danas, i možda ponajljepše freske koje su sačuvane u Crnoj Gori. To je hram koji je podignut i prije Nemanjića na našem srpskom Primorju, u Bijeloj, i on je posvećen ovome velikome prazniku. To je bila jedina crkva za koju znamo u našem užem i širem okruženju koja je posvećena ovome prazniku - kazao je Joanikije Mićović, jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori.</p>

500x500

1084x550

Novo prisvajanje teritorije: Joanikiju je Bijela na "srpskom Primorju"

<p>Udruženje saobraćajnih inženjera i tehničara Crne Gore obratilo se danas saopštenjem za javnost, u kojem se navodi da se pridružuju zahtjevu za smjenu ministra<b> Filipa Radulovića</b>.</p>
<p>Kako su naveli, žele kao udruženje iz oblasti saobraćaja, da izraze saglasnost i bezrezervnu podršku Udruženju pomorskih kapetana Crne Gore.</p>
<p>- Saglasni u svim navodima koje su kolege naveli, pridružujemo se njihovom zahtjevu za smjenu ministra Filipa Radulovića - navodi se u saopštenju koje potpisuje izvršni direktor mr<b> Nenad Babić</b>, diplomirani inženjer.</p>
<p>Mišljenja su, kažu, da je Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore pokrenulo jednu apsolutno opravdanu inicijativu, uz pri tome veoma valjanu argumentaciju, jer je, tvrde, ministar Filip Radulović bitno doprinio urušavanju saobraćajnog sistema i pomorske privrede Crne Gore, i svojim nesavjesnim i nestručnim radom u prethodnom periodu doprinio da većina saobraćajnih i pomorskih preduzeća budu u stanju raspada, sa udvostručenim gubicima, što se, dodaju, može vidjeti iz završnih računa.</p>
<p>- Njegova ključna odgovornost jeste u činjenici da je na grub način ignorisao struku, da nije preduzeo baš ništa da se počnu rešavati brojni nagomilani problemi, da je učestvovao u izboru Bordova direktora u kojima nema stručnih osoba i izboru direktora preduzeća bez referenci. Gospodin Radulović, kao biotehnolog po vokaciji, bez radnog iskustva, nije bio u prilici da može da donosi valjane stručne strateške odluke iz tako bitnih privrednih oblasti kao što su saobraćaj i pomorstvo bez pomoći stručnih ljudi, a nije pokušao da iznađe rešenje, i time je bitno doprinio da se saobraćaj i pomorstvo u Crnoj Gori spuste na najniži mogući nivo u svojoj istoriji - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Crnogorski saobraćajni sistem i crnogorska pomorska privreda, prvenstveno luke i brodarstvo, a usko sa time i ostala saobraćajna preduzeća, u takvom su tehničko-tehnološkom, organizacionom i funkcionalnom stanju, da zahtijevaju hitne, ključne i korjenite promjene, jer ćemo kao država doći veoma brzo u stanje da ostanemo bez mnogih preduzeća, što Vlada Crne Gore, kako ističu, ne bi nipošto smjela da dopusti.</p>
<p>- Ovo je krajnji momenat da se nešto preduzme u cilju spašavanja onog što se još može spasiti. Neko ko je imao priliku, a nije ništa uradio, sigurno ne bi trebao da ima više podršku Premijera, i morao bi pod hitno da bude smijenjen, te naravno da snosi odgovornost za stanje resora kojim je rukovodio. Brod „Kotor” je samo slika stanja saobraćajnih preduzeća, prvenstveno željeznice, naših luka i brodarskih kompanija, a takvom stanju je u mnogome doprinio ministar Filip Radulović. Kao nestranačko udruženje želimo da naglasimo da naše obraćanje ima isključivo veze sa strukom i stanjem u saobraćajnim i pomorskim preduzećima - zaključuju.</p>

1250x600

Saobraćajni inženjeri CG: Spajić hitno da smijeni Radulovića

<p>Ministarstvo zdravlja pokrenulo je kampanju “Potpis za život!” u cilju povećanja svijesti građana o značaju doniranja organa. Ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun</b> pozvao je sve građane da se informišu i razmisle da postanu donori, a njima je uglavnom ta ideja prihvatljiva.</p>
<p>U Crnoj Gori na transplataciju bubrega trenutno čeka 75 građana, transplataciju jetre 19, pluća 13, a transplataciju srca pet, kaže ministar zdravlja Vojislav Šimun.</p>
<p>- Osim ovog broja adultnih pacijenata imamo i određen broj djece koja čekaju transplataciju. Naime, tri djeteta čekaju transplataciju bubrega, jedno čeka transplataciju jetre i jedno srca. Tako da, činjenica je smo sve svoje resurse angažovali da pokrenemo transplatacioni program, ali i ovakvu jednu kampanju koja bi podigla svijest građana o značaju ovog problema - ističe ministar.</p>
<p>Ipak, oni kojima je neophodan novi organ, često nemaju srodnog donora, objašnjava ministar.</p>
<p>- Crna Gora mora da razvija taj kadaverični sistem donorstva. I upravo, praktično, uzimanjem jedne donorske kartice mi omogućavamo da nakon smrti pacijenta odnosno donora imamo gotovo sedam spašenih života upravo donacijom organa - navodi Šimun.</p>
<p>Građani Podgorice smatraju da je donorstvo human čin – pitali smo ih da li bi i sami potpisali karticu.</p>
<p>- Donorska kartica to je nešto što donosi neku sigurnost, da možemo da spasimo nečiji život sjutra, što je jako bitno i jako važno. U našim uslovima i zakonska regulativa nije nešto što bi me ohrabrilo da uzmem tu donorsku karticu - smatra jedna sugrađanka.</p>
<p>Šimun ističe da iza procesa izdavanja donorske kartice, transplatacije organa i zaštite podataka, stoji država i garantuje bezbjednost kompletnog postupka.</p>
<p>- Sama kartica i svi ti podaci pohranjuju se na posebnom računaru koji je u ministarstvu i praktično, nije povezan sa drugim računarima, nije povezan sa mrežom i garantovana je praktično potpuna bezbjednost podataka. Drugo, kada govorimo o samom procesu kasnije kada se desi neki ishod, moždana smrt i slično, imamo tim ljekara koji procjeni da li u datom momentu je moguće i dozvoljeno uzeti organ, i onda se to da kažem, dešava jedino unutar naših zdravstvenih ustanova - zaključuje.</p>
<p>U trenutku pokretanja kampanje, potpisanih donorskih kartica bilo je manje od 15, sada ih je skoro 50. Donacija organa je human i opravdan čin, pa nema razloga da bilo ko odbije takvu inicijativu, poručio je Šimun.</p>

Šimun: Na transplataciju bubrega čeka 75 građana, transplataciju jetre 19, pluća 13, a na transplataciju srca pet osoba

<p>Na jugu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano i toplo, povremeno uz slabu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.</p>
<p>U popodnevnim satima, ponegdje u planinskim oblastima, moguća je kratkotrajna nestabilnost.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, ponegdje umjeren do pojačan sjeverni, uglavnom u jutarnjim ili prijepodnevnim satima se očekuje.</p>
<p>Jutarnja temperatura od 11 do 25, a najviša dnevna od 24 do 37 stepeni.</p>

Sjutra pretežno sunčano i toplo, do 37 stepeni

<p>Antifašističko nasljeđe u Crnoj Gori nalazi se pod snažnim udarom istorijskog revizionizma, upozorava analitičar Digitalnog forenzičkog centra <b>Marko Banović</b> u intervjuu za Pobjedu. On ističe da je u toj kampanji Srpska pravoslavna crkva (SPC) jedan od ključnih aktera, a da rehabilitacijom četničkog pokreta kreira ideološku vezu između srpskog nacionalizma i ruskog imperijalnog diskursa.</p>
<p>- SPC zatire autentični antifašizam i istovremeno relativizuje zločine kolaboracionističkih pokreta, promovišući narative koji se uklapaju u interese Beograda i Moskve - kazao je Banović.</p>
<h2><b>Cilj: zamjena vrijednosnog sistema</b></h2>
<p>Banović upozorava da je u Crnoj Gori u toku projekat redefinisanja identiteta države, koji se temelji na narativima crkve, nacije i borbi protiv komunizma. Kako navodi, riječ je o „široj strategiji promjene vrijednosnog sistema crnogorskog društva“.</p>
<p>- Takvo usklađivanje s narativima iz Srbije jača prosrpske organizacije u Crnoj Gori, povećava uticaj Srbije, a istovremeno dovodi do društvene polarizacije i destabilizacije - objašnjava on.</p>
<p>Ističe da Srbija ima primarnu ulogu u plasiranju ovih narativa, dok Rusija koristi isti model za ostvarivanje svojih interesa.</p>
<h2><b>Revizionizam kao oružje</b></h2>
<p>Banović naglašava da je rehabilitacija četničkog pokreta i negiranje uloge partizana jedan od ključnih stubova revizionističkog narativa koji se širi regionom.</p>
<p>- Danas svjedočimo pokušaju da se četnici predstave kao žrtve, a partizani kao zločinci. To je opasna manipulacija zasnovana na emocijama i lažnim sjećanjima - kaže on.</p>
<p>Kao primjer navodi skup u Sloveniji u junu 2025. godine, na kojem su učestvovali prosrpski političari iz Crne Gore, SPC, kao i ultradesničarske organizacije.</p>
<h2>Sinergija Srbije i Rusije</h2>
<p>Poseban akcenat Banović stavlja na povezanost SPC i ruske propagande.</p>
<p>- Kremlj agresiju na Ukrajinu uklapa u narativ o borbi protiv fašizma i nacizma, a SPC rehabilitacijom četnika gradi most između srpskog nacionalizma i ruskog imperijalizma. Time se stvara kulturno-politički front koji koristi antifašističku retoriku za opravdavanje agresivnih politika - navodi on.</p>
<h2>Napad na obrazovanje i mlade</h2>
<p>Banović upozorava da su mladi posebno izloženi ovim narativima, koji se plasiraju kroz obrazovanje, vjerske institucije, društvene mreže i medije.</p>
<p>- Ako se ovakvi narativi nastave, postoji realna opasnost da mladi budu formirani na osnovu propagande, a ne istorijskih činjenica. Pritisak za uvođenje vjeronauke u škole nije slučajan - kaže Banović.</p>
<h2><b>Devalvacija vrijednosti</b></h2>
<p>Govoreći o stanju u društvu, on ističe da je antifašizam kao civilizacijska vrijednost marginalizovan, a da se sada sistematski pokušava uniziti.</p>
<p>- Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade onima koji otvoreno negiraju crnogorski identitet i antifašističke vrijednosti jasno pokazuje u kojem pravcu ide taj proces - kaže Banović.</p>
<h2>Očekivane dezinformacije</h2>
<p>Na pitanje kakvi narativi bi mogli dominirati u narednom periodu, Banović odgovara:</p>
<p>- Očekujem nastavak rehabilitacije četnika, relativizaciju zločina, negiranje genocida u Srebrenici, te tvrdnje da Crna Gora nije država već tvorevina komunizma. Sve to vodi ka stvaranju narativa da crnogorski identitet ne postoji - zaključuje Banović.</p>

Banović: SPC ima ključnu ulogu u zatiranju antifašističkog nasljeđa u Crnoj Gori

<p>Za pokazanu ljubav i dobročinstvo prema svojoj Svetoj Crkvi, a naročito iskazanu prema hramu Svetih besrebrenika Kozme i Damjana u Strahovom Dolu kod Pljevalja, Arhipastirske gramate su dobili gospoda<b> Nikola Rovčanin</b>, <b>Milan Lekić</b> i <b>Slobodan Ćeranić,</b> svi iz Pljevalja - navodi se na zvaničnom sajtu Eparhije Mileševske.</p>
<p>Mitropolit mileševski Atanasije lično je uručio priznanja najzaslužnijima za uređenje i dovršavanje hrama koji je još u izgradnji.</p>
<p>Događaju je prisustvovao i <b>Momo Koprivica</b>, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju. Na sajtu mileševske eparhije nema informacije da li je i on događaju samo nazočio ili je dobio kakvo priznanje od Crkve Srbije. </p>

Za ljubav i dobročinstvo prema Crkvi Srbije priznanja dobili Rovčanin, Lekić i Ćeranić

<p>Bezbjednost na moru mnogo je bolja nego što je bila prethodnih godina, ocijenio je ministar<b> Filip Radulović, </b>za TVCG dodajući da bi novi zakon o sigurnosti plovidbe trebalo do kraja mjeseca da bude poslat Evropskoj komisiji na usaglašavanje.</p>
<p>Ministar je kazao da su angažovali više inspektora za ovu sezonu, i više i plovila ove godine.</p>
<p>- Imamo dva nova brza plovila koja su već u upotrebi, koja nismo imali prethodnih godina, tako da imamo sveobuhvatnu ekipu. Mnogo više smo prisutni na moru i dok smo prisutni ima više kazni. Vidjeli smo već i osjetili smo da ljudi pozitivno reaguju, da se poštuju pravila. Skoro svako ko vozi putnike, ima sada dva člana posade. To nije bila praksa prije- kazao je Radulović.</p>
<p>Što se tiče konkretno reda na moru i kazni, ministar ističe da su ih povećali koliko su mogli, odnosno koliko im je zakon dozvoljavao u novom predlogu zakona.</p>
<p>Naprimjer, nešto što je bilo 200 eura kazna sada je 500 eura. Tako da i u tom aspektu očekuju pomake.</p>
<p>- Što se tiče konkretno novih zakona, radimo sada na novom zakonu o sigurnosti plovidbe. Očekujemo do kraja mjeseca da ga možemo poslati Evropskoj komisiji na usaglašavanje, tako da je to veliki uspjeh, jer taj zakon je, tako da kažem, već star 12 godina- kazao je Radulović.</p>

Radulović: Bezbjednost na moru bolja, povećali kazne, uskoro novi zakon pred EK

<p>Borba protiv ekološkog kriminala, kao savremenog bezbjednosnog izazova, je imperativ, poručeno je sa sastanka ministara unutrašnjih poslova i ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Danila Šaranovića</b> i <b>Damjana Ćulafića </b>i direktora Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b>.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je saopšteno da je Ćulafić sa Šaranovićem i Šćepanovićem razgovarao o suzbijanju ekološkog kriminala kao novom poglavlju u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi.<br/>
<br/>
- Naglašena je redovna komunikacija između rukovodstava MERS-a, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, kao i fokus na sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi- kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Sagovornici su naveli da eksploatacija šljunka, nelegalna i nesavjesna sječa šuma na sjeveru Crne Gore, krađa u nacionalnim parkovima, uništavanje biodiverziteta, nesavjesno i nestatutarno ponašanje i korupcija kao poseban oblik eko kriminala, proizvode nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu.<br/>
<br/>
- Stoga je borba protiv ekološkog kriminala imperativ u radu- naglasili su sagovornici.<br/>
<br/>
Šaranović, Ćulafić i Šćepanović su istakli značaj inicijative potpredsjednika Vlade <b>Alekse Bečića</b> za formiranje organizacione jedinice u okviru Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno specijalizovanog tima koji će se isključivo baviti borbom protiv ekološkog kriminaliteta.<br/>
<br/>
Ocijenjeno je da bi takva jedinica unaprijedila sistemski odgovor protiv sve izraženijeg savremenog bezbjednosnog izazova, koji nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete društvu i prirodi.<br/>
<br/>
- Na kraju sastanka konstatovana je potreba za intenzivnim zajedničkim djelovanjem svih oblika organizovanja državnih organa, ali i informisanjem javnosti i aktivnim uključivanjem nevladinog sektora, kako bi se posvetila puna pažnja toj važnoj temi- navodi se u saopštenju.</p>

MUP i MERS: Suzbijanje ekološkog kriminala imperativ

<p>Zakonodavni okvir u Crnoj Gori u velikoj mjeri garantuje neometano djelovanje medija, ali praksa često pokazuje da su politički i institucionalni pritisci i neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, ozbiljna prijetnja nezavisnom i odgovornom novinarstvu, smatraju u Ministarstvu kulture i medija.<br/>
<br/>
Iz Sindikata medija (SMCG) upozoravaju da je trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara i da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni.<br/>
<br/>
Iz MKM su agenciji MINA kazali da medijske slobode u Crnoj Gori predstavljaju jedan od ključnih stubova demokratije i slobodnog društva, ali da ih trenutno obilježavaju složeni izazovi.<br/>
<br/>
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, Crna Gora zauzima 39. mjesto na listi od preko 180 država po stepenu medijskih sloboda, što jasno ukazuje na to da postoje pozitivni pomaci.<br/>
<br/>
- Naš zakonodavni okvir u velikoj mjeri podržava pravo na slobodu izražavanja i garantuje neometano djelovanje medija, međutim, praksa često pokazuje da politički i ekonomski pritisci, kao i sve prisutniji neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, predstavljaju ozbiljnu prijetnju nezavisnom i odgovornom novinarstvu- rekli su iz MKM.<br/>
<br/>
Kako su naveli, poseban izazov predstavljaju digitalne platforme i neregistrovani portali koji se često koriste za širenje sadržaja koji narušavaju društveni dijalog i povjerenje u medije.<br/>
<br/>
- MKM je svjesno tih problema i aktivno radi na njihovom sistemskom rješavanju, kroz unapređenje zakonodavstva, jačanje nezavisnosti i profesionalnih standarda u medijskoj zajednici, ali i kroz uspostavljanje novih mehanizama koji će doprinijeti sigurnijem i pravednijem okruženju za rad novinara- kazali su iz tog resora.<br/>
<br/>
Iz MKM su naglasili da sama zakonska rješenja, koliko god bila kvalitetna, nijesu dovoljna ako ne budu dosljedno i efikasno primjenjivana, a najveći izazov je u prevazilaženju duboko ukorijenjenih društvenih podjela, polarizacije i neprihvatanja drugačijih stavova, što sve otežava stvaranje medijskog prostora koji je istinski slobodan i odgovoran.<br/>
<br/>
Oni smatraju da je potrebna kontinuirana edukacijom kako novinara, tako i šire javnosti, da bi se podigla otpornost društva na dezinformacije i govor mržnje, što Ministarstvo sprovodi kroz brojne inicijative i partnerstva. <br/>
<br/>
Iz MKM su istakli da vjeruju da je uz kontinuirani dijalog, saradnju institucija, medija, nevladinog sektora i međunarodnih partnera, moguće postići kvalitetan pomak ka društvu u kome medijske slobode ne predstavljaju samo pravnu kategoriju, već dio svakodnevne stvarnosti.<br/>
<br/>
Iz SMCG su, govoreći o stepenu medijskih sloboda u Crnoj Gori, rekli da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni – od političkih i ekonomskih pritisaka, preko nesigurnih uslova rada, do autocenzure koja je sve češći odgovor novinara na pritiske iz okruženja.<br/>
<br/>
- Trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje je ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara- kazali su iz SMCG agenciji MINA. <br/>
<br/>
Oni su naglasili da se medijski radnici i dalje bore ne samo za pravo da slobodno izvještavaju, već i za osnovna radna i profesionalna prava, što pokazuje da borba za slobodne medije još traje.<br/>
<br/>
- Medijske slobode u Crnoj Gori ne mogu se posmatrati odvojeno od položaja onih koji svakodnevno stvaraju medijski sadržaj. Bez dostojanstvenih uslova rada, sigurnosti na poslu i mogućnosti da izraze profesionalnu autonomiju, novinari ne mogu biti istinski slobodni- rekli su iz SMCG. <br/>
<br/>
Kako su naveli, jačanje medijskih sloboda mora podrazumijevati konkretnu i efikasnu zaštitu novinara od prijetnji i napada, ali i odlučnu institucionalnu reakciju kada do tih napada dođe.<br/>
<br/>
- Neophodno je unaprijediti radna prava i standarde u medijskoj industriji, jer bez ekonomske sigurnosti nema ni profesionalne nezavisnosti- kazali su iz SMCG.<br/>
<br/>
Oni su istakli da je neophodno depolitizovati medijski prostor, naročito kada je riječ o javnom servisu i o načinu na koji se raspodjeljuju javna sredstva medijima. <br/>
<br/>
Iz SMCG su dodali da se zakonodavni okvir mora dosljedno primjenjivati, posebno kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, jer je pravo javnosti da zna osnova svakog demokratskog društva. <br/>
<br/>
Prema njihovim riječima, nosioci javnih funkcija moraju pokazati veću odgovornost u javnom govoru i komunikaciji sa medijima, uz jasno distanciranje od govora mržnje, targetiranja i pokušaja diskreditacije novinara.<br/>
<br/>
- Sve dok se ovi problemi ne počnu rješavati sistemski i dok novinari nastavljaju da se bore za elementarne uslove rada i sigurnost, teško je govoriti o suštinskim medijskim slobodama- poručili su iz SMCG.<br/>
<br/>
Iz MKM su rekli da zaštiti slobode medija i bezbjednosti novinara pristupaju sistemski i kroz konkretne reforme koje uključuju zakonske, institucionalne i edukativne mjere. <br/>
<br/>
Oni su podsjetili da je u prethodnom periodu usvojen set novih medijskih zakona, kojim su dodatno ojačane institucionalne garancije slobode medija, transparentnost vlasništva i zaštita izvora informacija, koji se mogu otkriti isključivo sudskom odlukom.<br/>
<br/>
- Poseban iskorak napravili smo kroz usvajanje Medijske strategije i pratećeg Akcionog plana, koji definišu konkretne mjere za jačanje zaštite novinara i odgovornije postupanje svih nadležnih institucija- rekli su iz MKM.<br/>
<br/>
Kako su naveli, jedna od ključnih inicijativa jeste izrada Standardne operativne procedure u slučajevima napada na novinare, koje se izrađuju u saradnji sa Policijom, Vrhovnim državnim tužilaštvom, SMCG, Udruženjem profesionalnih novinara, Komisijom za praćenje napada na novinare, kao i Savjetom Evrope. <br/>
<br/>
Iz MKM su kazali da će te smjernice biti usvojene na nivou Uprave policije i biće obavezujuće za sve relevantne institucije koje postupaju u ovim slučajevima, a cilj je da se definišu jasni protokoli djelovanja – od prijave incidenta do procesuiranja i podrške žrtvi – kako bi se spriječila neujednačena praksa i ojačalo povjerenje novinara u institucije sistema.<br/>
<br/>
- U saradnji sa Savjetom Evrope i relevantnim domaćim akterima, razvili smo Standardnu operativnu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja nad novinarima, koja će uskoro biti formalno usvojena. Takođe, izmjenama Krivičnog zakonika napadi na novinare tretiraju se kao kvalifikovano krivično djelo, za koje su predviđene strožije kazne- &nbsp;rekli su iz MKM.<br/>
<br/>
Oni su podsjetili da je Vrhovno državno tužilaštvo izdalo obavezujuće smjernice za postupanje u ovakvim slučajevima, a imenovan je i poseban koordinator koji prati njihovu primjenu i održava vezu sa Komisijom za praćenje napada na novinare. <br/>
<br/>
- Sve ove mjere šalju jasnu poruku da Crna Gora ne toleriše napade na novinare i da novinari u svojoj borbi za istinu nijesu sami- poručili su iz MKM.<br/>
<br/>
Iz tog resora su kazali da su svjesni da prava zaštita novinara podrazumijeva i unapređenje profesionalnih standarda i edukaciju, pa stoga kontinuirano podržavaju inicijative za usavršavanje novinarskih kapaciteta i razvoj medijske pismenosti među građanima, što doprinosi jačanju otpornosti društva na pritiske i manipulacije.<br/>
<br/>
Iz MKM su ocijenili da je ključno da svi relevantni akteri – od državnih institucija, preko medijskih udruženja, do međunarodnih partnera – djeluju sinergijski, jer samo objedinjeni i dosljedni pristup može obezbijediti bezbjedno i slobodno medijsko okruženje u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Iz SMCG su, govoreći o pritiscima na medijske radnike, upozorili da su ti pritisci i dalje, nažalost, svakodnevica i redovno se bilježe kroz izvještaje Sindikata. <br/>
<br/>
Kako su naveli, najčešće je riječ o suptilnim pritiscima unutar redakcija, koji dolaze od menadžmenta ili urednika bliskih vlasnicima medija. <br/>
<br/>
- Takvi pritisci nijesu uvijek lako prepoznatljivi, ali ostavljaju duboke posljedice na profesionalni integritet i osjećaj bezbjednosti novinara. Pored toga, veoma su izraženi napadi i prijetnje putem društvenih mreža, koje sve više postaju platforma za targetiranje novinara, koji više nisu bezbjedni ni na svojim privatnim profilima- rekli su iz SMCG.<br/>
<br/>
Oni su naglasili da su zabrinjavajući i učestali javni napadi od političara i funkcionera, koji se često koriste retorikom neprikladnom za nosioce javnih funkcija. <br/>
<br/>
Iz SMCG su naveli da antisindikalna diskriminacija, koja se ogleda u pokušajima menadžmenta pojedinih medija da razbiju ili marginalizuju postojanje pravih, nezavisnih sindikata, dodatno komplikuje profesionalni ambijent.<br/>
<br/>
Oni su istakli da se sve češće susreću sa pokušajima formiranja takozvanih „žutih sindikata“, koji služe interesima poslodavaca, a ne zaposlenih. <br/>
<br/>
- Članovi i članice našeg sindikata koji insistiraju na svojim pravima često se suočavaju sa pritiscima, premeštanjima, izolacijom, pa čak i otvorenim prijetnjama, čime se ozbiljno ugrožava njihova profesionalna i lična sigurnost- istakli su iz SMCG.<br/>
<br/>
Kako su rekli, cenzura i autocenzura su dodatni slojevi tog problema, o kojima se javno i dalje nedovoljno govori – ako se izuzme prvi javni slučaj cenzure koji je hrabro prijavio kolega Nemanja Živaljević. <br/>
<br/>
- Kroz razgovore sa našim članstvom i širim krugom medijskih radnika, jasno je da su ove pojave sve izraženije. Autocenzura je često rezultat straha – od gubitka posla, sukoba sa uticajnim interesnim grupama ili reakcije oglašivača- istakli su iz SMCG.<br/>
<br/>
Oni su istakli da sve to ukazuje da novinari u Crnoj Gori i dalje rade u uslovima koji su daleko od bezbjednih i slobodnih, što predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju profesionalnog, etičkog i nezavisnog novinarstva.<br/>
<br/>
Iz SMCG su naveli da su najčešći pritisci na novinare su politički i ekonomski, ali da ni institucionalni pritisci nijesu zanemarljivi. <br/>
<br/>
- Politički pritisci se ogledaju u pokušajima političara da utiču na uređivačku politiku, često kroz direktne pozive, javne diskreditacije ili kroz sistem "nagradnog" pristupa u vidu ekskluziva i informacija. Ekonomski su naročito prisutni u privatnim medijima, gdje oglašivači, koji su često povezani sa politikom ili velikim kompanijama, koriste svoje budžete kao sredstvo kontrole sadržaja- kazali su iz SMCG.<br/>
<br/>
Kako su kazali, institucionalni pritisci su vidljivi u sporosti ili selektivnosti postupanja državnih organa u slučajevima kada su novinari mete prijetnji, ali i u ograničenom pristupu informacijama od javnog značaja.<br/>
<br/>
- Ovi pritisci direktno utiču na kvalitet izvještavanja: dolazi do autocenzure, smanjenja broja istraživačkih priča i opšteg gubitka povjerenja u novinarstvo, a nerijetko dovode do profesionalnog sagorijevanja i odlaska onih najboljih medijskih radnika iz profesije- istakli su iz SMCG.<br/>
<br/>
Upitani na koji način Ministarstvo reaguje na prijavljene slucajeve pritisaka ili napada na novinare, iz MKM su rekli da nemaju operativne nadleznosti u istraznim postupcima, ali da aktivno učestvuju u koordinaciji sa relevantnim institucijama i tijelima. <br/>
<br/>
- Ministarstvo prepoznaje ozbiljnost svakog oblika prijetnje ili nasilja prema novinarima kao napad na temeljna demokratska prava i slobodu izražavanja. Upravo iz tog razloga preduzimamo konkretne mjere kako bi se obezbijedila efikasna institucionalna reakcija i obezbijedila veća zaštita medijskih radnika- rekli su iz MKM.<br/>
<br/>
Oni su dodali da sarađuju sa Komisijom za praćenje istraga napada na novinare i u kontinuitetu podržavaju njene aktivnosti, uključujući i preporuke koje se odnose na unapređenje normativnog i institucionalnog okvira, a sarađuju i sa međunarodnim organizacijama koje se bave bezbjednošću novinara i slobodom medija.<br/>
<br/>
Iz MKM su kazali da je u planu i dalji razvoj mehanizama za prikupljanje i sistematizaciju podataka o napadima na novinare, kako bi se omogućilo njihovo praćenje po vrstama, regijama, fazama postupka i ishodima. <br/>
<br/>
- Cilj nam je da do kraja sprovedemo sistem u kojem nijedan slučaj neće ostati nevidljiv, bez institucionalnog odgovora ili jasne statistike- poručili su iz MKM.<br/>
<br/>
Kako su ocijenili, jedino kroz koordinisano djelovanje svih aktera – institucija, pravosuđa, policije, medijskih udruženja i civilnog društva – moguće je izgraditi sistem koji pruža sigurnost novinarima i istovremeno jača povjerenje u vladavinu prava.<br/>
<br/>
Iz MKM su naveli da su kroz Medijsku strategiju 2023–2027 predviđene mjere jačanja međusobne saradnje institucija i unapređenja pravnog okvira. <br/>
<br/>
Upitani da li su zadovoljni odgovorom pravosuđa na napade na novinare i da li su kazne adekvatne, iz Ministarstva su kazali da pozdravljaju svaki napredak u efikasnosti pravosudnog odgovora, ali da ostaju opredijeljeni da se svi napadi na novinare, kako novi, tako i neriješeni slučajevi, moraju procesuirati u skladu sa najvišim standardima pravde i vladavine prava.<br/>
<br/>
- U okviru Medijske strategije razmatra se mogućnost dodatnog normiranja odredbi koje se odnose na govor mržnje, dezinformacije i prijetnje novinarima, kako bi se stvorio jasniji, preventivniji i represivniji pravni okvir- rekli su iz MKM. <br/>
<br/>
Oni su istakli da podrška edukaciji sudija i tužilaca o specifičnostima tih slučajeva predstavlja dodatni prioritet u jačanju efikasnosti institucija.<br/>
<br/>
Iz SMCG su, govoreći o efikasnosti pravosuđa u slučajevima napada na novinare, rekli da se u posljednje vrijeme vide određeni pomaci u institucionalnom postupanju kada je riječ o zaštiti novinara i procesuiranju napada. <br/>
<br/>
- Pozitivni primjeri dolaze iz najnovijih slučajeva napada na novinarke <b>Anu Raičković</b> i <b>Dušanku Pejović</b>, gdje je institucionalna reakcija bila brza i odlučna. Takva promptna postupanja ohrabruju i pokazuju da, kada postoji volja i funkcionalna koordinacija između institucija, moguće je efikasno djelovati u cilju zaštite novinara- kazali su iz SMCG.<br/>
<br/>
Kako su naveli, primjetna je i veća otvorenost institucija za saradnju u toj oblasti. <br/>
<br/>
- Ipak, uz sve pozitivne pomake, moramo ukazati na to da veliki broj starih i ozbiljnih slučajeva i dalje ostaje neriješen, što šalje poruku nekažnjivosti. Najdrastičniji primjer svakako je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića- istakli su iz SMCG i ocijenili da je neophodno dodatno unaprijediti efikasnost pravosuđa, kako kroz edukaciju nadležnih organa o specifičnostima medijskog sektora, tako i kroz dosljednu primjenu zakona koji već predviđaju pooštrene kazne za napade na novinare.</p>

MKM i SMCG: Pritisci ozbiljna prijetnja nezavisnom novinarstvu, suštinski problemi i dalje prisutni

<p>Fudbaleri Budućnosti nijesu mogli do drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Nakon minimalnog poraza u Jermeniji, 'plavi' su večeras pod Goricom remizirali sa prvakom Jermenije, sastavom Noe, uz rezultat 2:2 (0:2).</p>
<p>Podgoričani će, međutim, nastaviti nastup u Evropi. Sljedeće sedmice, u četvrtak, na istom će mjestu u okviru drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencije, dočekati moldavski Milsami Orhei.</p>
<p>Skupo je koštao crnogorskog prvaka loš početak susreta, odigranog pred više od 6.000 gledalaca. Već u šestom minutu su kapitulirali, ubrzo su ostali i sa desetoricom, a nakon pola sata igre bilo je 0:2. I tada je sve bilo jasno, makar povodom toga ko će nastaviti borbu za Ligu šampiona...&nbsp;</p>
<p>U drugom dijelu – sjajna Budućnost, vidjeli smo spektakularan pogodak Ivanovića, a u 89. minutu je Domazetović odbranio penal Mateusu. I onda je u 91. minutu nadu u čudo vratio Grbić – matirao je Čančarevića i 'plavima' je ostalo još pet minuta da izbore produžetke. No, to se nije desilo.</p>
<p>Meč je počeo inicijativom gostiju, koji su poveli već u šestom minutu. Strijelac je, kao i u prvom duelu, bio opasni Ulad Omar – odvažio se na šut sa 15 metara iskosa, domaći defanzivci nijesu uspjeli da izblokiraju njegov šut, i lopta je završila u mreži.</p>
<p>Nije Budućnost uspijevala da se poveže, a u 17. minutu uslijedio je novi problem. Ivanu Bulatoviću pokazan je put u svlačionicu zbog drugog žutog kartona. I bilo je to krajnje bespotrebno, pa i neiskusno – drugi karton pokazan mu je zbog prigovora prilikom faula Strumije nad jednim od protivničkih igrača.</p>
<p>Jermeni su u 28. minutu mogli udvostručiti vođstvo – nakon poklona odbrane 'plavih', Gregorio nije iskoristio kolosalnu šansu.&nbsp;</p>
<p>Ali, svega minut kasnije, bilo je 0:2. Opet je svemu prethodila greška odbrane, a ovog puta strijelac je bio Alen Grgić.</p>
<p>Do kraja prvog dijela 'plavi' nijesu uspjeli da se trgnu, a izuzme li se jedan Miličkovićev pokušaj iz slobodnog udarca, bili su daleko i od prilike da ozbiljnije ugroze Čančarevićev gol.</p>
<p>Sa druge strane, tribine pod Goricom do tada su gotovo utihnule, pri čemu je na sjeveru u međuvremenu došlo i do međusobne tuče 'varvara'.</p>
<p>Drugi dio počeo je bez uzbuđenja, a prvu šansu vidjeli smo u 55. minutu - gosti su kombinovali ispred šesnaesterca, na kraju je Kastro šutnuo, a Domazetović odbio loptu.</p>
<p>Onda se najzad probudila Budućnost. Prvo je Grivić propustio veliku šansu, a u 67. minutu vidjeli smo spektakularan gol domaćih. Ivanović je uočio da Čančarević nije najbolje postavljen i izvrsno je šutnuo sa 25 metara - pravo u mrežu.</p>
<p>Probudila se tada i publika, Podgoričani su dobili dodatni vjetar u leđa, djelovali su energično, pa i bolje u odnosu na brojčano jačeg suparnika. Međutim, do nove povoljnije prilike nijesu mogli, a vrijeme je odmicalo.</p>
<p>Mijović je, nakon izvrsnog prodora i niza driblinga, sam stvorio šansu u 86. minutu, ali je poslao loptu pored gola.</p>
<p>U 89. minutu, došlo je do kontakta Grbića i Mateusa u šesnaestercu i to je bio penal. Upravo je Mateus i uzeo loptu, šutnuo a Domazetović - odbranio. Sjajan momenat za mladog golmana 'plavih'.</p>
<p>U prvom minutu nadoknade - gol za 2:2. Sjajno je reagovao Petar Grbić, koji je izuzetno prošao, a onda je poslao loptu Čančareviću kroz noge.</p>

"Plavi" eliminisani: Vratili se sa 0:2, odigrali izvrsno u drugom dijelu, ali ih čeka selidba u Ligu konferencije

<p>Građani i studenti okupljeni na protestu u Novom Sadu došli su do zgrade u Ulici Branimira Ćosića, gdje je prijavljen Miloš Vučević, predsjednik Srpske napredne stranke i bivši premijer Srbije. Na tom mjestu, u bašti obližnjeg kafića, nalazile su se pristalice SNS-a, kojima su okupljeni skandirali parole: „Ruke su vam krvave“, „Ua“, „Robija“ i „Odlazi“.</p>
<p>Kako javlja reporterka N1, okupljeni su ih pozvali da izađu iz lokala i suoče se s građanima.</p>
<p>U odgovoru na protest, Miloš Vučević se oglasio putem društvene mreže X, poručivši da je sa porodicom dobro, ali i da žali komšije koje su „morale da trpe protest ispred zgrade“.</p>
<p>- Ja sam sa svojom porodicom, svi smo dobro. Svako radi svoj posao. Mislim da je svima sve jasno. Oni su cijeli dan javno pozivali da se ide na adresu gdje živi moja porodica i ja. Žao mi je komšija koji to trpe - rekao je Vučević.</p>
<p>On je dodao da je njegova porodica već bila izložena pritiscima:</p>
<p>- Izbacili su mi mlađeg sina iz gimnazije, maltretirali ga u školi. Glava je još na ramenima – i to je to - dodao je on.&nbsp;</p>
<h2>„<b>Oni pate za građanskim ratom“</b></h2>
<p>Vučević je uporedio demonstrante s „nacistima“, rekavši da oni žele podjele i nasilje.</p>
<p>- Nacisti idu ljudima na kućne adrese. Mi to nikad ne bismo radili i nikad ne bih bio dio politike koja bi to činila. Oni očigledno pate za građanskim ratom i time da se prolije krv - kazao je Vučević.&nbsp;</p>
<p>On je poručio da će se još snažnije boriti protiv „terorističke i blokaderske politike“, za koju tvrdi da bi bila pogubna i za Novi Sad i za cijelu Srbiju.</p>
<p>Njegovo obraćanje bilo je objavljeno uz emocionalnu etno muziku, što je dodatno naglasilo ton poruke.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilos_vucevic%2Fstatus%2F1945206818260529625%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1945206818260529625%7Ctwgr%5E9ab381e5f3cf2a9139909188cd92b0c75039f1d0%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučević: Teroristi idu na kućne adrese – nikada ne bih bio dio takve politike

<p>Američki ministar odbrane <b>Pit Hegset</b> povukao je visoke zvaničnike Ministarstva odbrane sa Konferencije o bezbjednosti u Aspenu zbog, kako je naveo, promocije "zla globalizma".</p>
<p>Vojni komandanti trebalo je da govore na konferenciji, koja je danas počela, što je tradicija u republikanskim i demokratskim administracijama, prenosi Foks njuz.</p>
<p>Portparol Pentagona Kingsli Vilson rekao je da Hegset vjeruje da konferencija "promoviše zlo globalizma, prezir prema našoj velikoj zemlji i mržnju prema predsjedniku Sjedinjenih Država".</p>
<p>Forum će ugostiti ambasadora SAD u Turskoj i Siriji Toma Baraka, a govoriće i neki kontroverzni zvaničnici Bajdenove administracije – bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven i bivši koordinator Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bret Mekgurk.</p>
<p>- Visoki zvaničnici Ministarstva odbrane više neće učestvovati na Forumu bezbjednosti u Aspenu, jer se njihove vrijednosti ne poklapaju sa vrijednostima Ministarstva odbrane - rekao je predstavnik Pentagona Šon Parnel.</p>
<p>Više od decenije, Forum bezbjednosti je dočekivao visoke zvaničnike – republikanske i demokratske, civilne i vojne – kao i visoke strane zvaničnike i stručnjake, koji donose iskustvo i različite perspektive o pitanjima nacionalne bezbjednosti. Nedostajaće nam učešće Pentagona, ali naši pozivi ostaju otvoreni, saopštio je Institut Aspen.</p>

Zvaničnici Pentagona povučeni sa konferencije o bezbjednosti u Aspenu zbog promocije "zla globalizma“

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Pavićević: Posljednji udari na antifašističko nasljeđe proizveli su iskru u kamenu

Novo prisvajanje teritorije: Joanikiju je Bijela na "srpskom Primorju"

Saobraćajni inženjeri CG: Spajić hitno da smijeni Radulovića

Šimun: Na transplataciju bubrega čeka 75 građana, transplataciju jetre 19, pluća 13, a na transplataciju srca pet osoba

Sjutra pretežno sunčano i toplo, do 37 stepeni

Banović: SPC ima ključnu ulogu u zatiranju antifašističkog nasljeđa u Crnoj Gori

Za ljubav i dobročinstvo prema Crkvi Srbije priznanja dobili Rovčanin, Lekić i Ćeranić

Radulović: Bezbjednost na moru bolja, povećali kazne, uskoro novi zakon pred EK

MUP i MERS: Suzbijanje ekološkog kriminala imperativ

MKM i SMCG: Pritisci ozbiljna prijetnja nezavisnom novinarstvu, suštinski problemi i dalje prisutni

Pavićević: Posljednji udari na antifašističko nasljeđe proizveli su iskru u kamenu

"Plavi" eliminisani: Vratili se sa 0:2, odigrali izvrsno u drugom dijelu, ali ih čeka selidba u Ligu konferencije

Vučević: Teroristi idu na kućne adrese – nikada ne bih bio dio takve politike

Zvaničnici Pentagona povučeni sa konferencije o bezbjednosti u Aspenu zbog promocije "zla globalizma“

PRATITE TVe UŽIVO