<article>U Budilniku na Televiziji E pitamo koliko je ostvariv prijedlog ministra ekonomskog razvoja o donošenju Zakona o godišnjem dodatku i što bi u praksi značio za građane. Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i koliko smo u toj oblasti blizu evropskim standardima. Provjerićemo da li će mještani naselja Grbe radikalizovati proteste zbog nesnosnih mirisa koji se šire sa farme svinja. U Budilniku govorimo i o očivanju planina Crne Gore, a u našem fokusu je i Specijalna Olimpijada Crne Gore u više od 60 škola širom zemlje. Budite uz nas od sedam do devet sati!</article>

U Budilniku na Televiziji E pitamo koliko je ostvariv prijedlog ministra ekonomskog razvoja o donošenju Zakona o godišnjem dodatku i što bi u praksi značio za građane.&nbsp;
Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i koliko smo u toj oblasti blizu evropskim standardima.&nbsp;
Provjerićemo da li će mještani naselja Grbe radikalizovati proteste zbog nesnosnih mirisa koji se šire sa farme svinja.&nbsp;
U Budilniku govorimo i o očivanju planina Crne Gore, a u našem fokusu je i Specijalna Olimpijada Crne Gore u više od 60 škola širom zemlje.&nbsp;
Budite uz nas od sedam do devet sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

"Budilnik": Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12

U Budilniku na Televiziji E pitamo koliko je ostvariv prijedlog ministra ekonomskog razvoja o donošenju Zakona o godišnjem dodatku i što bi u praksi značio za građane. 
Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i koliko smo u toj oblasti blizu evropskim standardima. 
Provjerićemo da li će mještani naselja Grbe radikalizovati proteste zbog nesnosnih mirisa koji se šire sa farme svinja. 
U Budilniku govorimo i o očivanju planina Crne Gore, a u našem fokusu je i Specijalna Olimpijada Crne Gore u više od 60 škola širom zemlje. 
Budite uz nas od sedam do devet sati!

Nalazi istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuju stabilno visok nivo saglasnosti da je potrebno dodatno unaprijediti medijsku pismenost, uz istovremeno smanjenje protivljenja toj ideji.
Kako stoji u analizi, podrška raste jer je udio onih koji smatraju da medijsku pismenost treba unaprijediti porastao sa 58,1 odsto u 2024. na 61,9 odsto u 2025. godini.&nbsp;
Ovo, dodaje se, potvrđuje da jasna većina prepoznaje koliko su vještine kritičkog razumijevanja informacija važne u savremenom medijskom okruženju.
- Otpor opada, imajući u vidu da je procenat onih koji misle da ovakvo jačanje nije potrebno smanjen sa 16 odsto na 10,3 odsto, što ukazuje na šire prihvatanje potrebe za edukacijom u ovoj oblasti. Podatak da blago raste broj neodlučnih (sa 25,8 odsto na 27,7 odsto) može značiti da dio javnosti još nema dovoljno jasnu sliku o tome šta medijska pismenost podrazumijeva, pa je to zato potrebno više informisanja i sistemskog rada na ovoj temi - navodi se u analizi.&nbsp;
Ukupno posmatrano, medijska pismenost postaje prepoznata kao važno društveno pitanje.
- To dodatno osnažuje inicijative civilnog društva i potrebu da nadležne institucije ovoj oblasti pristupe snažnije, strateški i dugoročno. Nalazi su dio dva talasa istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji je CGO sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije - zaključuje se u analizi.&nbsp;

CGO: Građani i građanke Crne Gore sve više prepoznaju značaj medijske pismenosti

Ljudi u Makedoniji, Ljubljani, Zagrebu i Splitu prepoznaju se u priči, jer predstava „Lepa Brena project“ nije biografska priča o Lepoj Breni. Kroz fenomen njene karijere, koja je počela osamdesetih godina, pokušava se sagledati društvo posljednjih 40 godina, koje je u svim državama bivše Jugoslavije prošlo kroz slične tranzicije. Neki su bolje prošli, neki se još uvijek muče, rekao je autor, reditelj i glumac Vladimir Aleksić u emisiji Srećan dan na Televiziji E.
Pozorišna predstava „Lepa Brena project“ nije klasična biografija jedne od najvećih muzičkih zvijezda regiona, već snažna scenska priča o životu na prostoru bivše Jugoslavije tokom posljednjih 40 godina. Kroz fenomen Lepe Brene predstava otvara teme zajedničke države, nostalgije, društvenih lomova i ličnih sudbina, pretvarajući jednu muzičku ikonu u simbol vremena. Predstava će biti izvedena 28. marta u Podgorici.
Od premijere 2019. godine, kako ističe Aleksić, tekst predstave nije promijenjen ni za jedan zarez, iako su se, zbog različitih obaveza, mijenjali glumci.
- Poslije korone, na gostovanju u Zagrebu, predstava je doživjela svoju najveću popularnost – igrali smo šest večeri zaredom. Od tada je predstava obišla bukvalno cijelu Evropu, pogledalo je više od 70.000 ljudi i dobila je brojne nagrade. Glumci su se mijenjali, ali predstava je ostala ista, jer je ovo u stvari priča o svima nama. Ljudi se prepoznaju u ovoj priči – u Makedoniji, Ljubljani, Zagrebu, Splitu – jer ovo nije biografija Lepe Brene, nego kroz fenomen njene karijere pokušavamo sagledati društvo posljednjih 40 godina, koje je prošlo kroz slične tranzicije -naglasio je Aleksić.
On podsjeća da se u predstavi radi o različitim aspektima ličnosti Lepe Brene – Brena graditeljstva, Brena biznisa, današnja Brena, Brena jugoslovenstva, Brena pjesme i Brena seksualnosti.
- To je priča kroz pjesmu, muziku, mnogo humora, ali i snažnih emocija. Prolazimo kroz posljednjih 40 godina – od socijalističke države do danas, svako u svojoj zemlji, osvrćući se na sve što se s nama desilo. Kroz fenomen Lepe Brene zapravo govorimo o nama samima - istakao je Aleksić.
U predstavi lik Brene seksualnosti ima centralnu ulogu, dok je, prema Aleksićevom mišljenju, Brena jugoslovenstva najizuzetnija jer njena ideja ima najveću emotivnu težinu.
- Postoji monolog u kojem ona govori o jugoslovenstvu: 'Voljela sam i to i more. Ima različitih mora na svijetu, ali nijedno nije tako lijepo kao Jadransko more.' Često, kada izgovara taj monolog i objasni zašto je voljela i i dalje voli Jugoslaviju, publika spontano aplaudira. Posebno generacije mojih roditelja i stariji gledatelji to doživljavaju vrlo emotivno -zaključio je Aleksić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaM1B2gDo_S4%3Fsi%3DuKnESjVE7XrNIuco&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aleksić: „Lepa Brena project“ predstava o karijeri, nostalgiji i životu posljednjih 40 godina

Reporter CNN Türk Emrah Čakmak i snimatelj Halil Kahraman, koji su se javljali uživo iz Izraela, spriječeni su u obavljanju svog posla tako što su im bezbjednosne snage Izraela u Tel Avivu oduzele opremu, a potom ih i privele.
Dok su se tenzije u Tel Avivu nastavile nakon iranskih raketnih napada na grad, izraelske bezbjednosne snage intervenisale su tokom uključenja uživo CNN Türka.
Reporter Emrah Čakmak i snimatelj Halil Kahraman obavještavali su gledaoce o detaljima napada i procesu odlaska civila u skloništa.
Neposredno nakon iranskog raketnog napada, dok su na ekranu prikazivani trenuci izlaska ljudi iz skloništa, prenos je prekinut. Tokom uključenja uživo moglo se vidjeti kako bezbjednosne snage prilaze ekipi CNN Türka i zaustavljaju emitovanje.
Saznaje se da je reporter u trenutku prekida skrenuo pažnju na ograničenja medija u Izraelu, kao i na činjenicu da se strani novinari, naročito, ponekad suočavaju sa sličnim praksama. Primijećeno je da je prenos prekinut odmah nakon tih komentara.
Izrael je uveo strogu cenzuru na mjestima na kojima se dešavaju iranski napadi.

Bezbjednosne snage Izraela oduzele opremu novinarima CNN Türk i privele ih zbog izvještavanja u Tel Avivu

Identitetska pitanja i dalje su među ključnim izazovima na Zapadnom Balkanu (ZB), ocijenjeno je na otvaranju Mirovnog foruma ZB u Podgorici i poručeno da se mir u regionu mora graditi i štititi kroz proces evropskih integracija.
Mirovni forum ZB organizuju Centar za postkonfliktna istraživanja i Centar za demokratiju i ljudska prava, kako bi otvorili razgovor o prevenciji nasilja zasnovanog na identitetu, demokratskoj otpornosti i tranzicionoj pravdi. 
Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler poručio je u uvodnom obraćanju da proces pristupanja Uniji nije samo birokratsko usklađivanje sa zakonodavstvom, već strategija mira i garancija stabilnosti.
Satler je ukazao na to da svakodnevne informacije koje se mogu pročitati na portalima pokazuju da identitetske teme ne jenjavaju, već da su u porastu.
- Mislim da je tema dobro izabrana za Mirovni forum i da ljudi na ZB dobro znaju na bolnim primjerima šta znači nasilje zasnovano na identitetskim pitanjima - naveo je Satler.
Kako je podsjetio, tokom devedesetih godina, dok su mnoge države u Evropi imale priliku da svjedoče dekadi slobode, na ZB su identitetske teme izmanipulisane i pretvorene u oružje.
- Razlike među ljudima, koje su nekad toliko male da ih stranci i ne primjećuju, pretvorene su u sredstvo za borbu - naveo je Satler. 
On je kazao da je tokom mandata u Bosni i Hercegovini (BiH) iskusio i osjetljivost i otpornost postkonfliktnog društva.
- Vidio sam kako cijelo društvo može biti paralisano zbog identitetskih razlika, ali sam vidio i kako političari koriste i zloupotrebljavaju razlike -naveo je Satler.
On je poručio da mir nije samoodrživ i da se on mora graditi svakog dana, štititi i obnavljati u svakoj generaciji.
Kako je istakao, EU je u svojoj srži mirovni projekat. 
- Nastala je iz pepela ratova vođenih identitetskim sukobima i vjekova ratova. Robert Šuman je 1950. godine rekao da se mir ne može sačuvati bez kreativnih napora proporcionalnih opasnostima koje mu prijete -kazao je Satler.
Prema njegovim riječima, recept EU za mir zasniva se na zajedničkim institucijama, vladavini prava, zaštiti manjina i odgovornosti za zločine. 
Iako, kako je kazao, i u EU postoje problemi i pitanja koja treba riješiti, mnogi važni poblemi su riješeni.
Satler je ukazao na to da su problemi povezani sa identitetskim pitanjima u državama EU smanjeni, dodajući da je to nešto što već godinama pokušavaju da postignu i na ZB.
- Proces proširenja nije samo birokratsko usklađivanje sa zakonodavstvom, već strategija mira i garancija stabilnosti - poručio je Satler.
Kako je dodao, rat se vratio na evropski kontinent, ali i na Bliski istok.
- Međunarodni poredak zasnovan na pravilima je u opasnosti. Takozvane imperije širom svijeta zagovaraju podjelu svijeta na zone uticaja i praćenje zakona jačeg - naveo je Satler.
Kako je dodao, širom tog regiona, narativi identiteta se ponovo instrumentalizuju, podstaknuti nevjerovatnom brzinom i destruktivnim potencijalom društvenih mreža, koje ubrzavaju polarizaciju. 
- Ovo je pojačano političkom retorikom koja učvršćuje podjele. I zabrinut sam da društva više ne čine napore koji su disproporcionalni prijetnjama miru - kazao je Satler.
To se, kako je naglasio, mora promijeniti.
- Moramo razumjeti da identitet sam po sebi nije problem. Postoji otprilike 100 različitih autohtonih etničkih grupa u Evropi, i postoje desetine religijskih identiteta u Evropi. To nikada nije bio problem, raznolikost je snaga Evrope - naglasio je Satler.
Prema njegovim riječima, problem nastaje kada je identitet pretvoren u oružje, kada postane isključiv, hijerarhijski ili dehumanizujući.
Velma Šarić iz Centra za postkonfliktna istraživanja kazala je da Mirovni forum treba da bude platforma za refleksiju, dijalog i povezivanje lokalnih realnosti sa regionalnim i međunarodnim procesima.
“Stvorili smo ovaj forum jer vjerujemo da je mir na ZB direktno povezan sa evropskom bezbjednošću i budućnošću EU”, navela je Šarić.
Podsjećajući da je ova godina veoma važna za BiH jer obilježavaju 30 godina mira.
Međutim, kako je navela, mir nije samo odsustvo nasilja.
- Mir takođe znači pravdu, odgovornost, inkluziju, snažne institucije, i dobre susjedske odnose”, rekla je Šarić, dodajući da za BiH 30 godina ne znače samo sjećanje na prošlost, već i odgovornost za budućnost. “Naš proces pristupanja EU je dio te odgovornosti - istakla je Šarić.
To, kako je naglasila, nije samo tehnički proces, već transformativni proces za društvo.
Ona je ukazala na važnost prioriteta koji se odnosi na pomirenje i dobrosusjedske odnose.
- Ovo nije samo uslov EU, ovo je naš sopstveni interes. Izgradnjom povjerenja i dobrih odnosa u regionu, štitimo mir i stvaramo bolju budućnost - rekla je Šarić.
Prema njenim riječima, put ZB ka EU donosi odgovornost za region, ali i za Uniju.
Šarić je kazala da Mirovnim forumom žele da ojačaju regionalnu saradnju među akterima civilnog društva, ali i da povežu izgradnju mira sa integracijom u EU i demokratskom otpornošću.

Identitetska pitanja i dalje među ključnim izazovima na Zapadnom Balkanu

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

"Budilnik": Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12

CGO: Građani i građanke Crne Gore sve više prepoznaju značaj medijske pismenosti

Aleksić: „Lepa Brena project“ predstava o karijeri, nostalgiji i životu posljednjih 40 godina

Bezbjednosne snage Izraela oduzele opremu novinarima CNN Türk i privele ih zbog izvještavanja u Tel Avivu

Identitetska pitanja i dalje među ključnim izazovima na Zapadnom Balkanu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO