Izložba Matice crnogorske „13. jul 1941“ sjutra u Njegoševom parku

Matica crnogorska će u okviru programa „Podgoričko kulturno ljeto 2026“, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Glavnog grada, organizovati izložbu „13. jul 1941“, povodom obilježavanja 85 godina od jednog od najznačajnijih događaja u novijoj istoriji Crne Gore. 

Izložba će biti otvorena sjutra, u Njegoševom parku, gdje će biti postavljena na 52 panoa dimenzija 120 x 84 cm.

- Postavka je priređena na osnovu izložbe Matice crnogorske „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ koja je prethodnih godina obišla gotovo sve crnogorske gradove, kao i više zemalja regiona. Za ovogodišnji jubilej – 85 godina od Trinaestojulskog ustanka – dvojezično priređena izložba na crnogorskom i engleskom jeziku, dopunjena je i prilagođena izlaganju na otvorenom prostoru. Redizajnirana postavka čini istorijsku građu preglednijom i pristupačnijom mlađim generacijama koje predstavljaju jednu od ciljnih grupa ovog projekta - poručuju iz Matice crnogorske.

Autori izložbe, koja, kako ističu, predstavlja značajan doprinos njegovanju kulture sjećanja, jesu istoričar Adnan Prekić, istoričarka Jadranka Selhanović, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i bivši predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić. Dizajn potpisuje profesorica Suzana Pajović.

- Narod Crne Gore podigao je ustanak u trenutku kada su fašističke sile kontrolisale gotovo cijelu Evropu, zbog čega Trinaestojulski ustanak predstavlja jedan od najsvjetlijih trenutaka crnogorske istorije. Bio je to najveći i najorganizovaniji ustanak protiv okupatora u Evropi tokom 1941. godine i jedan od vojnih i političkih fenomena Drugog svjetskog rata - dodaje se u saopštenju. 

Njegovo istorijsko nasljeđe, kako navode iz Matice crnogorske, i danas svjedoči o slobodarskoj tradiciji Crne Gore i vrijednostima antifašizma koje ostaju trajni dio njenog identiteta.

- Organizovanjem ove izložbe Matica crnogorska nastavlja da najvažnije datume crnogorske istorije obilježava na sadržajan, savremen i široj publici prijemčiv način, nastojeći da kulturu sjećanja učini živim dijelom javnog prostora i približi je novim generacijama kroz savremene modele interpretacije istorijskog nasljeđa - zaključuje se u saopštenju.