<article><p>U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:</p><p><b>Tema dana: Kneževićev ultimatum za mir u Botunu</b></p><p>- Tenzije u Botunu. Okupljeni građani za sjutra najavili nemire ukoliko se policija ne povuče iz Botuna</p><p>- Situacija u Botunu bila razlog prekida sjednice Skupštine Crne Gore</p><p>- <b>Nikola Mugoša</b> izabran za sudoku Ustavnog suda</p><p>Gost emisije je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b>.</p><p>Informativnu emisiju 24 sata vodi<b> Vladan Šturanović</b>.</p></article>

<p>U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:</p>
<p><b>Tema dana: Kneževićev ultimatum za mir u Botunu</b></p>
<p>- Tenzije u Botunu. Okupljeni građani za sjutra najavili nemire ukoliko se policija ne povuče iz Botuna</p>
<p>- Situacija u Botunu bila razlog prekida sjednice Skupštine Crne Gore</p>
<p>- <b>Nikola Mugoša</b> izabran za sudoku Ustavnog suda</p>
<p>Gost emisije je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b>.</p>
<p>Informativnu emisiju 24 sata vodi<b> Vladan Šturanović</b>.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Informativna emisija 24 sata

Ervin Ibrahimović

Botun

Društvo

Informativna emisija 24 sata: Gost Ervin Ibrahimović, tema dana "Kneževićev ultimatum za mir u Botunu"

<p>&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;</p>
<p>Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.</p>
<p>Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.</p>

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

<p>Izraelski premijer <b>Benjamin Netanjahu </b>razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom <b>Donaldom Trampom</b>, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.</p>
<p>Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.</p>
<p>Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.</p>
<p>Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.</p>
<p>Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.</p>
<p>Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.</p>
<p>Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.</p>
<h2>Reakcija Teherana</h2>
<p>Iranski predsjednik <b>Masud Pezeškijan</b> odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.</p>
<p>Iranski ministar vanjskih poslova<b> Abas Aragči</b> pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.</p>
<p>Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.</p>
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
<p>Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.</p>
<p>Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.</p>
<p>Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.</p>
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
<p>Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.</p>
<p>Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.</p>
<p>Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.</p>
<p>Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).</p>

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

<p>Britanski list Financial Times<i> </i>objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.</p>
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
<p>Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik<b> Volodimir Zelenski </b>neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.</p>
<p>FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.</p>
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
<p>Američki predsjednik<b> Donald Tramp</b> bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.</p>
<p>FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.</p>
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
<p>U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika<b> Emanuela Makrona</b>.</p>
<p>U Njemačkoj, kancelar<b> Fridrih Merc</b> mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.</p>
<p>Britanski premijer <b>Kir Starmer</b> i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.</p>
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
<p>FT procjenjuje da će <b>Sanae Takaiči</b> ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.</p>
<p>Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer<b> Benjamin Netanjahu</b> odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.</p>
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
<p>FT predviđa da Tesla<b> Ilona Maska</b> neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.</p>
<p>Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.</p>
<p>Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (<i>direktni novac - prim.aut. Politika</i>).</p>
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
<p>Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.</p>
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
<p>List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;</p>
<p>Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.</p>

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

<p>Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza <b>Ćazim Lisičić</b>.&nbsp;</p>
<p>Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;</p>
<p>Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.</p>
<p>- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;</p>
<p>Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.</p>
<p>- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;</p>

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

<p>Ovo je samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava, a postupak<b> Milana Kneževića</b> je isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, politikološkinja <b>Nikoleta Đukanović.</b></p>
<p>Prema njenim riječima, situacija u Botunu nije ništa što nije očekivano, pa je, umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog spektakla.</p>
<p>– Gospodin Knežević i gospodin Mandić to sagledavaju kao neku vrstu radnog zadatka, a ne kao nešto za šta bi se zaista zalagali. Postupanje policije je bilo vrlo interesantno, kojoj su danas mnoge adrese sa vlasti čestitale, a ne prisjećajući se kako je ta policija reagovala u sličnim prethodnim dešavanjima, odnosno reakcijama slobodnih građana, starih ljudi, mlađih ljudi, intelektualaca i tako dalje, kada su oni bili hapšeni i kada je upotrijebljena sila protiv njih. Ne vidimo tu istu interpretaciju odnosa policije prema građanima. Ovdje ne mislim samo na dešavanja iz jula ove godine prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, nego i na mnoga druga dešavanja – reakcije studenata povodom tragedije na Cetinju, ustoličenja mitropolita – gdje je, u odnosu na današnje događaje, policija reagovala drugačije. Mislim da se ona apsolutno politizuje i instrumentalizuje u svrhu projekata određenih političkih partija, prije svega, u ovom slučaju, prosrpskih stranaka, tako da smo mogli vidjeti jednu privatizaciju i politizaciju, između ostalog, i policije – rekla je Đukanović.</p>
<p>Politikološkinja smatra da je važno početi projekat za prečišćavanje otpadnih voda, kako zbog životne sredine, tako i zbog zaštite zdravlja ljudi, kao i za proces evropskih integracija Crne Gore.</p>
<p>– Ako su naši političari i same političke partije takvi evropejci kao što kažu, onda bi trebalo da podrže ovaj projekat, a ne da ga sabotiraju i miniraju. Mislim da to ne rade zbog projekta, niti zbog stanovnika Botuna ili Zete, već to rade isključivo zbog političkih pritisaka sa strane. Mislim da je ovaj performans koji je radio gospodin Knežević danas i prethodnih nedjelja, u stvari, više neka vrsta radnog zadatka, nego nešto što može da se zdravorazumski opravda i objasni građanima – istakla je Đukanović.</p>
<p>Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da će, zbog današnjeg postupanja policije, napustiti Vladu, politikološkinja kaže da, analizirajući njegove prethodne izjave i postupke, sumnja da će to što on kaže biti realizovano.</p>
<p>– Ako vidimo njegove dvije oprečne izjave danas: jedna da će povući svoje prisustvo iz većine koja podržava Vladu, a kasnije je rekao da će to pitanje kandidovati, čini mi se, na odboru svoje partije, što znači da se ograđuje i da je moguć neki drugi scenario. Tako da ja, iskreno, čisto sumnjam da je to njemu u korist. Mislim da je ovo isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana. Jako mi je žao građana koji će na kraju biti izmanipulisani i zloupotrijebljeni. Ne znam da li su dobili neku kontrauslugu na kraju, ali mislim da je svaka partija njih na neki način izdala, počevši od PES-a, koji je na samom početku obećavao građanima Botuna da će pregovarati i izaći im u susret u odnosu na njihove potrebe. U jednom trenutku su čak i negirali izgradnju ovog projekta, odnosno njegovu implementaciju. A da ne govorimo o političarima koji su danas sa tim građanima, a koji, čini mi se, to rade isključivo iz nekih političkih razloga, a ne što su protiv tog projekta i što će sjutra preispitati svoje prisustvo u Vladi. Čisto sumnjam da će se to uopšte desiti – naglasila je Đukanović.</p>
<p>Vjeruje i da je reakcija predsjednika Opštine Zeta, Mihaila Asanovića, lična reakcija, stav pojedinca, a ne ono što će na kraju biti stav partije, a ako se i desi, biće to, kako kaže, nešto što je već viđeno.</p>
<p>– Prisjetimo se samo gospodina Milatovića koji je upravo zbog prisustva PES-a u vlasti doveo do novih izbora, da bi nakon tih istih izbora opet pravio koaliciju sa istim onim partnerima protiv kojih je navodno bio prije tih izbora. Tako da, u odnosu na ono što smo do sada vidjeli, čisto sumnjam da će doći do nekih većih promjena. Ja iskreno mislim da ovo pitanje političarima uopšte nije toliko važno da bi bilo razlog da ostanu bez funkcija, jer govorimo o velikom broju ljudi i velikom broju političkih partija. Ipak, mislim da je ovo samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava – rekla je Đukanović.</p>
<p>Osvrćući se na izjavu predsjednika Crne Gore<b> Jakova Milatovića,</b> politikološkinja smatra da je i to politička izjava, jer se ne može izbjeći utisak da se svi političari pripremaju za izbore 2027. godine.</p>
<p>– Očigledno je da su svi politički akteri već počeli pripreme za te izbore, a njegovu reakciju vidim kao dodatno gubljenje kredibiliteta, što, nekako, uspješno radi jako dugo vremena. Umjesto da da svoj jasan stav prema tako važnom projektu za cijelu državu, a da ne govorimo o Podgorici i Zeti, on danas prosto poziva na preispitivanje ponašanja nadležnih organa, u ovom slučaju podgrijava situaciju, podržava Kneževića koji, na neki način, poziva na krvoproliće – istakla je Đukanović.</p>
<p>Ističe i da je reakcija predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića </b>interesantna, jer je nazvao Botun crvenom linijom, što može biti neka vrsta političke igre, ali je važna u kontekstu odnosa Mandića i premijera Spajića.</p>
<p>– Ako se sjetimo, prije samo par sedmica je Mandić veličao tu saradnju sa premijerom, govoreći da će oni sigurno biti okosnica nakon izbora 2027. godine, čime je, u stvari, aludirao na to da njihova koalicija i saradnja nemaju nikakve primjedbe i ništa što bi moglo da bude sporno za buduću saradnju. Danas je ipak to očigledno malo drugačije. Ja ovo nekako vidim kao pokušaj da se zadovolje njegovi birači koji jesu protiv – ne mislim samo na građane Zete – nego na nešto što može biti blisko stavu prosrpskih partija koje su apriori protiv ovog projekta, koje ga miniraju, i ovo je zadovoljenje onoga što treba da čuju njegovi glasači – naglasila je Đukanović.</p>
<p>Vjeruje da je podrška predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b> Milanu Kneževiću miješanje u unutrašnje pitanje druge države, jer taj ekološki projekat nikako ne dotiče odnose dvije države.</p>
<p>Ističe da je u žiži i to kako je zapravo reagovao potpredsjednik Vlade <b>Filip Ivanović</b>, koji se pravda predsjedniku susjedne države zbog postupanja policije u svojoj državi.</p>
<p>– Vidi se da postoji lična konotacija i mnogo više zabrinjava reakcija PES-a i potpredsjednika Vlade Ivanovića, koji nekako pravda reakciju policije prema gospodinu Kneževiću, i to stiže na adresu gospodinu Vučiću – zaključila je Đukanović.</p>

Đukanović: Performans Milana Kneževića u Botunu vrsta radnog zadatka

<p>U posljednjem izdanju Budilnika na Televiziji E u 2025. osvrnućemo se na ono što je obilježilo godinu na izmaku i na izazove koji građane očekuju u narednoj.&nbsp;</p>
<p>Donosimo priče o hrabrim čuvarima - vatrogascima, koji i u najluđoj noći ostaju na dužnosti, ali i o novogodišnjoj trpezi nekad i sad, između tradicije i savremenih ukusa.&nbsp;</p>
<p>Govorimo i o dočeku 2026. u Glavnom gradu, a podsjećamo i na zajedničku odgovornost – čišćenje trgova poslije slavlja i brigu o prostoru koji dijelimo.&nbsp;</p>
<p>Budite uz Budilnik od sedam do devet sati.</p>

''Budilnik'' na TV E: Šta je obilježilo godinu na izmaku, a šta nas očekuje u narednoj

<p>Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b> poručio je Zećanima ispred Aerdoroma Podgorica da će, ukoliko do sjutra u 11 sati ne dođe do dogovora između ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i mještana Botuna, krenuti sa svom raspoloživom mehanizacijom da oslobađaju to naselje.&nbsp;</p> <p>Građani Zete danas su na nekoliko sati blokirali kružni tok koji vodi ka aerodromu revoltirani jučarašnjim dešavanjima u Botunu, odnosno akcijom policije koja je oslobodila prostor na kome su počeli pripremni radovi za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-i-video-pocela-blokada-kruznog-toka-knezevic-ovo-nece-biti-jedina-blokada-danas-u-zeti-gradani-ocekuju-da-spajic-razgovara-sa-njima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Okupljeni su u podne krenuli u „marš na Botun“ na koji ih je pozvao Knežević. Potom uputili ka aerodromu odakle je, prema informacijama lidera DNP-a, premijer <b>Milojko Spajić</b> trebalo da poleti za Beč u 15:15 sati.</p> <p>Građani su čekali ispred zgrade podgoričkog aerodroma, ali se Spajić nije pojavio.</p> <p>Knežević se potom obratio građanima sa informacijom da su Spajić i predsjednik države <b>Jakov Milatović </b>već na Aerodromu. Istakao je i da je kontaktirao Spajića preko jednog policajca, ali je premijer odbio da razgovara sa njim i poručio mu da pošalje službeni zahtjev preko sekretarice.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231141256_5a331766a08042551af147494ceab95d273dc4a1fe0cc8ef4e49205550550718.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231141256_5a331766a08042551af147494ceab95d273dc4a1fe0cc8ef4e49205550550718" data-rendition-name="original" width="1254" height="709" loading="lazy" alt="Milan Knežević"> </figure>  <p>Na kraju je pozvao sve da omoguće prohod građanima Crne Gore do sjutra u 11 sati.&nbsp;</p> <p>Nakon toga odblokiran je kružni tok i pušten saobraćaj.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F3zVPpnyQ3tY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Aerodom u Golubovcima obezbjeđivale su jake policijske snage.&nbsp;</p> <p>Most ka aerodromu je bio blokiran s obje strane, a putnici su išli pješke kako bi stigli na let.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKNPGiDzwEBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Predsjednik DNP-a je optužio jednog momka da je policijac koji snima, i da mu to ne valja, a onda su okupljeni krenuli k njemu da ga guraju i da mu oduzmu kameru.</p> <p>- Nemojte to, molim vas - kazao je Knežević okupljenima, a onda je momak ušao u najbližu pumpu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FCfMZ8LlHaJs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9rtPkURBIh4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FCS0oSlO_Ddk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231131212_bdb1d41d61b22730428f9f9fb412cfb63a684551bf2314f5c3df063c609318a4.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251231131212_bdb1d41d61b22730428f9f9fb412cfb63a684551bf2314f5c3df063c609318a4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Milan Knežević na traktoru "> <figcaption>Milan Knežević na traktoru<span>(Photo: Portal ETV/Ana Šofranac)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231131232_f493a3b3b98a179a7a0fe0d0300197ae3742ec8bc5934145506f40fc7d6c617d.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251231131232_f493a3b3b98a179a7a0fe0d0300197ae3742ec8bc5934145506f40fc7d6c617d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran most "> <figcaption>Blokiran most<span>(Photo: Portal ETV/Nela Jovanović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9rtPkURBIh4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zećani čekali Spajića ispred aerodroma, on već bio unutra; Knežević: Ako ne dođe do dogovora, sjutra idemo mehanizacijom da oslobađamo Botun

<p>Na studijski master program<b> </b>„Studije roda“ ove godine upisano je 18 studenata i studentkinja, a očekivanja su da će interesovanje u narednim godinama biti znatno veće zbog velike zainteresovanosti za ovaj program. To je, gostujući u jutarnjem programu <i>Budilnik</i> na Televiziji E, kazala ekspertkinja za rodnu ravnopravnost i jedna od studentkinja ovog smjera, <b>Slavica Striković.</b></p>
<p>Otvaranje smjera „Studije roda“ na Institutu za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, prema njenim riječima, otvara važna pitanja o položaju i pravima žena i muškaraca u crnogorskom društvu.</p>
<p>Crna Gora, kako navodi Striković, ima relativno dobar zakonski okvir u oblasti rodne ravnopravnosti, za šta dobija i pohvale Evropske unije. Ipak, ističe da je patrijarhat i dalje snažno prisutan i da se kroz ukorijenjene običaje i društvene norme često obesmišljava primjena postojećih zakona.</p>
<p>- Različita plata za isti rad, rast rodno zasnovanog nasilja, mali broj žena u politici uprkos zakonskim kvotama, svega 18 odsto ministarki u Vladi, kao i gotovo nepostojeće učešće žena na mjestima odlučivanja, čak i u profesijama koje su izrazito feminizirane poput obrazovanja i zdravstva, pokazuju dubinu problema. Žene obavljaju najveći dio posla, ali kada je riječ o odlučivanju, izvještavanju ili političkoj vidljivosti – njih gotovo da nema“, kazala je Striković.</p>
<p>Podsjetila je da je i ranije bilo pokušaja otvaranja sličnog studijskog programa, ali da za to nije postojala dovoljna institucionalna volja, te da su se tek sada stekli svi uslovi za njegovo pokretanje. Proces dobijanja licenci i akreditacija trajao je dvije godine, a upis je realizovan početkom oktobra.</p>
<p>Striković naglašava da je cilj da „Studije roda“ postanu dugoročan i održiv projekat koji će proizvesti konkretne promjene u društvu, prije svega kroz kvalitetne nastavne programe i angažman stručnih predavača i predavačica.</p>
<p>- Ideja je da se kroz generacije formira čitav korpus ljudi osposobljenih za naučno-istraživački rad, ali i spremnih da stečena znanja primjenjuju u sektorima iz kojih dolaze – javnom, privatnom, medijima i nevladinom sektoru. Kroz rodnu prizmu možemo prepoznati da mnoge pojave koje smatramo normalnim predstavljaju duboku nepravdu, i da svi imamo odgovornost da narednim generacijama ostavimo pravednije i bolje društvo- zaključila je Striković.</p>

Informativna emisija 24 sata: Gost Ervin Ibrahimović, tema dana "Kneževićev ultimatum za mir u Botunu"

Tagovi

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

PRATITE TVe UŽIVO