<article>Zavod za statistiku Monstat objavio je <a href="https://www.monstat.org/cg/page.php?id=2274&pageid=1992">uputstvo za korišćenje aplikacije</a> za provjeru etničko-kulturoloških karakteristika prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini.Monstat će sjutra aktivirati softver za provjeru podataka sa popisa sprovedenog krajem prošle godine.Građani će svoje podatke moći da provjeravaju od 1. do 7. oktobra.Novi konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova biće poznati 15. oktobra.</article>

Zavod za statistiku Monstat objavio je <a href="https://www.monstat.org/cg/page.php?id=2274&amp;pageid=1992" target="_blank">uputstvo za korišćenje aplikacije</a> za provjeru etničko-kulturoloških karakteristika prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini.
Monstat će sjutra aktivirati softver za provjeru podataka sa popisa sprovedenog krajem prošle godine.
Građani će svoje podatke moći da provjeravaju od 1. do 7. oktobra.
Novi konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova biće poznati 15. oktobra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Monstat

popis

provjera podataka

Društvo

Građani od sjutra mogu provjeriti podatke sa popisa, evo i kako

Ruski lider Vladimir Putin potpisao je ukaz o jesenjoj regrutnoj kampanji koja će biti održana od 1. oktobra do 31. decembra. Planirano je da se na služenje vojnog roka pozove 133.000 ljudi.
To se odnosi na ruske državljane od 18 do 30 godina koji nisu rezervisti i podliježu vojnoj službi, prema ruskom zakonu.
Pored toga, vojnici, mornari, narednici i vodnici kojima je istekao vojni rok moraju biti otpušteni iz vojne službe.
- Rok služenja vojnog roka se neće mijenjati i iznosiće 12 mjeseci, a otpremanje vojnih obveznika iz vojnih kancelarija planirano je od 15. oktobra - naveo je Vladimir Cimljanski, zamjenik načelnika organizaciono-mobilizacionog odjeljenja Generalštaba Oružanih snaga Rusije, a prenijela je Ukrajinska Pravda pozivajući se na ruski Interfaks.
Cimljanski je rekao da će "svi vojni obveznici biti upućeni na vojnu službu u punktove stalnog razmeštanja vojnih jedinica na teritoriji Ruske Federacije", prenosi B92.
Potvrdio je da će regrutacija za vojnu službu biti obavljena od 1. oktobra do 31. decembra.&nbsp;
- Izuzetak će biti građani koji žive u pojedinim oblastima krajnjeg sjevera i određenim područjima koja su njima ekvivalentna, gdje će se regrutacija obavljati od 1. novembra do 31. decembra. To je zbog klimatskih karakteristika ovih područja - rekao je on.
- Po završetku obuke biće raspoređeni u jedinice vojske u skladu sa svojim vještinama - istakao je on.&nbsp;
Rusija raspisuje regrutnu kampanju dva puta godišnje, u proljeće i na jesen.

Putin zove 133.000 Rusa na služenje vojnog roka

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dokazao je da je vješt u balansiranju između Zapada, Kine i Rusije i uživa reputaciju čovjeka koji bez muke igra za svaku stranu i u svakoj situaciji, piše briselski portal Politiko.
Kad nije zauzet balansiranjem, Vučić se usredsređuje na ubjeđivanje glasača da je samo običan čovjek, baš kao i oni, navodi Politiko i podsjeća kako je početkom septembra proveo nekoliko dana praveći i servirajući palačinke za srpske vojnike i miješajući velike lonce svježeg džema u vojnoj kasarni u Podrinju, gdje treba da bude novi rudnik litijuma, a prošle godine u predizbornoj kampanji pokazao kako cijedi majonez na parče hleba, a zatim ga puni blijedim kriškama parizera...
Vučićeva sposobnost da bude sve za svakoga dobro mu je poslužila na geopolitičkoj sceni. Istovremeno ga privlače Kinezi, Amerikanci, Rusi i Evropska unija. Svi oni Srbiju vide kao ključni dio na globalnoj šahovskoj tabli, a on je uspio da ih ubijedi da je ili na njihovoj strani ili na ivici da im se pridruži, ocjenjuje Politiko pod naslovom "Vučić ima jasnu strategiju u geopolitičkoj partiji šaha".
Vučić je za Politiko rekao da je "vrlo ponosan" na dobar odnos s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji je nedavno posjetio Srbiju, zemlju s manje od sedam miliona stanovnika, po drugi put, a kojeg je Vučić posjetio šest puta, više nego bilo koji drugi evropski lider.
Što se tiče Džoa Bajdena, kazao je da sa njim ima "relativno dobar odnos", dodajući da je američki predsjednik možda "najbolje pripremljen čovjek" s kojim je ikada imao posla i da je "potcijenjen".
A šta je sa Donaldom Trampom?&nbsp;
- Imali smo vrlo dobar odnos - rekao je Vučić, prisjećajući se dugog večernjeg sastanka s bivšim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika i drugim zvaničnicima u Bijeloj kući.&nbsp;
- Nije uvijek bilo lako, ali ti ljudi su bili vrlo marljivi, veoma posvećeni, vrijedni ljudi - dodao je, piše Politiko.
Portal navodi da predsjednik Srbije nije odgovorio koga želi da vidi u Bijeloj kući poslije predsjedničkih izbora u SAD.
- Imam određene preferencije, ali ne govorim o tome glasno", rekao je Vučić, dodajući da je potpredsjednicu Kamalu Haris sreo samo jednom "na dva minuta - naveo je on.
Politiko ocjenjuje da je Vučić uspio da privuče najmoćnije ljude na svijetu, uključujući i makar jednu ženu - bivša kancelarka Angela Merkel je takođe bila njegov obožavalac - ne povlačeći se, već igrajući na kartu teško dostupnog čovjeka, taktiku koja je ovog gotovo dvometarskog nacionalistu učinila još privlačnijim njegovim udvaračima.
Razmotrite njegov stav prema Rusiji, zemlji s kojom Srbija ima duboke istorijske i kulturne veze. Iako Vučić tvrdi da je Srbija posvećena pridruživanju EU, on uporno odbija da se pridruži tom bloku u uvođenju sankcija Moskvi zbog invazije na Ukrajinu. Istovremeno, Vučić je bio spreman da prodaje municiju zapadnim zemljama, dobro znajući da one zatim to šalju u Ukrajinu.
To možda objašnjava zašto ga insinuacije njegovih evropskih kolega da je u Putinovom džepu - razbjesne. Vučić kaže da se s ruskim liderom sastao oko 20 puta i da ga "prilično dobro" poznaje.&nbsp;
- Ja, ruska marioneta i ruski agent? Samo glupi ljudi mogu to da kažu - rekao je za Politiko.
Dodao je da za razliku od drugih evropskih lidera, nije imao nikakav kontakt s ruskim liderom već dvije i po godine, od invazije na Ukrajinu, ali nije krio svoje uvjerenje da razumije Putina bolje od bilo kojeg drugog evropskog lidera, i ne oklijeva da prizna Rusiji zasluge kada se njeni potezi poklapaju sa spoljnopolitičkim ciljevima Srbije.
Politiko piše da je kao i u svakom razgovoru s Vučićem, bilo teško razlikovati hvalisanje od suštine. Ipak, bio je iznenađujuće iskren kada smo ga pitali šta Srbija dobija od Rusije i Kine, s obzirom na to da su najveći investitori u njegovoj zemlji evropske zemlje — Njemačka, Francuska i Italija.
- Njihovu podršku teritorijalnom integritetu Srbije - rekao je. Drugim riječima, Kosovo, etničlki pretežno albansku zemlju od 1,6 miliona stanovnika koja se odvojila od Srbije 2008. godine, dodaje portal.
Politiko piše da NATO bombardovanje Srbije, koja je tada još uvijek formalno bila dio ostatka Jugoslavije, krajem 1990-ih, zbog pokušaja da zadrži Kosovo silom i dalje proganja srpsku psihu i dodaje da je, iako Beograd i dalje smatra Kosovo pokrajinom Srbije, Vučić pristao da učestvuje u procesu koji nadgleda EU kako bi se "normalizovali" odnosi i otvorio put za pridruživanje obje zemlje EU.
Pišući o Kosovu, Politiko dodaje da i domaći i međunarodni kritičari tvrde da je Vučić vješt u korišćenju srpske manjine za povećanje tenzija kad god želi pažnju Zapada i da nije ništa više zainteresovan za poboljšanje odnosa s Kosovom nego što je za pridruživanje EU.
Jedna konstanta u razgovorima s Vučićem tokom godina je njegovo nezadovoljstvo Evropskom unijom, koje graniči s prezirom. Kada govori o Rusiji ili SAD, pažljivo bira riječi, ali ne i kada je riječ o Briselu, dodaje Politiko.
U susjednim Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori vlada zabrinutost da se Srbija pozicionira kao zaštitnik značajnog srpskog stanovništva u tim zemljama. To uključuje i česte sastanke s ličnostima poput lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, glasnog pristalice pro-Putinove politike, piše Politiko ali i dodaje da Vučić takve optužbe odbacuje bez razmišljanja, a za sada malo je vjerovatno da će ga njegovi zapadni sagovornici pritiskati po tom pitanju, barem javno.
Sukob između Zapada i Rusije oko Ukrajine, kao i zabrinutost da Kina uspostavlja evropsku bazu u Srbiji, gdje je investirala u autoputeve, željeznicu i drugu infrastrukturu, dali su Vučiću više uticaja u njegovim odnosima s EU i Vašingtonom nego ikada ranije, ocjenjuje briselski portal.
A tu je i litijum. Srpske rezerve ovog minerala, ključne komponente u proizvodnji baterija za električna vozila, izazvale su veliko interesovanje rudarskih kompanija i proizvođača automobila, navodi Politiko i dodaje da je Vučićev plan da omogući australijsko-britanskom rudarskom gigantu Rio Tintu eksploataciju litijuma izazvao masovne proteste u Beogradu tokom leta, ali da je srpski lider rekao da nema nameru da odustane.
- Kad god počnete da radite nešto novo na Balkanu, svi su u početku protiv toga - rekao je.
Do trenutka kada se Srbija pridruži EU, ako se to ikada dogodi, Vučić obećava da neće biti na funkciji jer ga ustav ograničava na dva mandata, a drugi mu ističe 2027. godine.
Njegovi protivnici sumnjaju da će se tako lako odreći vlasti, piše Politiko i dodaje da Vučić i njegova Srpska napredna stranka za sada izgleda još imaju snažnu podršku od oko 47 odsto.
Njegov klub obožavalaca uključuje i osoblje restorana u Geozavodu, piše Politiko i dodaje da konobar koji ih je služio nije hteo da naplati ručak rekavši da je "to već regulisano — iz kabineta predsjednika".
- Nakon što smo protestovali, konsultovao se s menadžerom i rekao da ne mogu ništa da učine. To stvara glavobolju za računovodstvo Politika, koje sada mora da traže fakturu od kabineta predsjednika kako bi platili naš raskošan obrok. Srećno s tim. U Srbiji, predsjednik ima posljednju riječ - zaključuje se u tekstu.

Politiko: U Crnoj Gori i BiH zabrinutost da se Srbija pozicionira kao zaštitnik srpskog stanovništva

Ni danas nije bilo moguće nastaviti suđenje povodom policijske torture nad Markom Boljevićem zbog čekanja na sudsko-medicinsko vještačenje, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Prvobitno je, podsjećaju u HRA, suđenje odlagano šest mjeseci jer Medicinski fakultet u Podgorici nije imao odbor za sudsko-medicinska vještačenja, pa je vještačenje zatraženo od Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.
Ta ustanova je u međuvremenu odbila predmet zbog preopterećenosti. Sada je slučaj ponovo vraćen Medicinskom fakultetu u Podgorici, koji je nedavno formirao nadležni odbor.
Od torture u zgradi Centra bezbjednosti Podgorica prošlo je četiri godine i četiri mjeseca, a još se ne zna kada se prvostepena presuda može očekivati.
- Suđenje policijskim inspektorima Danilu Grboviću, Daliboru Ljekočeviću, Bojanu Vujačiću, Ivanu Peruničiću i Nemanji Vujoševiću za iznuđivanje iskaza teškim nasiljem od Marka Boljevića, u istrazi „bombaških napada” 25. maja 2020. godine, traje dvije godine, a u zastoju je već 10 mjeseci - navode iz ove NVO.&nbsp;
Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici, Larisa Mijušković Stamatović, zatražila je 30. novembra 2023. godine mišljenje Komisije sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Podgorici o uzročno-posljedičnoj vezi između pretrpljenog stresa kod oštećenog i nastanka njegovog trajnog oboljenja, te tačnog vremena nastanka tjelesnih povreda.
- Međutim, Medicinski fakultet preko šest mjeseci nije našao za shodno da obavijesti Sud da odbor nadležan za ovakvo vještačenje ne postoji, što je dovelo do kašnjenja u ovom i drugim predmetima. Sud je zbog toga 1. jula 2024. godine, isto mišljenje zatražio od Sudsko medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, koji je odbio da postupa zbog velikog broja predmeta koje ima u radu i deficita kadrova - podsjećaju u HRA.
Sud je došao do informacije da je Medicinski fakultet u Podgorici napokon formirao svoj odbor za sudsko-medicinska vještačenja, zbog čega im je predmet danas ponovo upućen. Ipak, ostaje neizvjesno kada će suđenje moći da se okonča, jer odbor nije radio preko šest mjeseci i nepoznat je broj predmeta koji se kod njega nalaze na čekanju.
- Podsjećamo da državno tužilaštvo tereti policijske inspektore da su Boljevića u maju 2020. godine mučili elektro-šokerima, udarali bokserskim rukavicama, bejzbol palicama i pesnicama u gornji dio tijela i po tabanima, da su mu prijetili ubistvom i repetiranjem pištolja pored glave, da su ga davili, ponižavali, napisali oproštajno pismo upućeno njegovoj porodici i prijetili mu da će mučiti i ubiti njegovu porodicu, kao i djevojku, da bi mu iznudili lažni iskaz koji je teretio Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu za postavljanje eksploziva - navode iz HRA.&nbsp;
Naredno ročište zakazano je za 6. novembar 2024.

HRA: Suđenje za policijsku torturu u zastoju već deset mjeseci

Dugogodišnja čelnica francuske ekstremno desne stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen izaći će danas pred pariski krivični sud zajedno sa još 26 osoba zbog navodne zloupotrebe sredstava Evropske unije, javlja Frans 24.
Suđenje Marin Le Pen počinje gotovo deset godina poslije početka istrage i prilika je da se raščisti s optužbama koje je ona uvijek poricala, nastojeći da dotera imidž stranke kako bi je učinila prikladnom za vladu.
Međutim, to takođe nosi rizik da se &nbsp;skreme pažnja javnosti na stalne probleme Nacionalnog okupljanja sa zakonom.
Stranački zvaničnici, zaposleni, bivši poslanici i pomoćnici poslanika u Evropskom parlamentu terete se da su koristili novac namijenjen za rad u parlamentu Evropske unije za plaćanje osoblja koje je radilo za Nacionalno okupljanje, u to vrijeme kada se ta stranka zvala Nacionalni front.
Evroposlanicima su sredstva dodjeljivana za pokrivanje troškova, uključujući njihove pomoćnike, ali nije predviđeno da ih koriste za unakrsno finansiranje stranačkih aktivnosti.
Mnoge evropske političke stranke – posebno one manje koje imaju pravo na i na nacionalna sredstva – koristile su novac EU za zapošljavanje perspektivnih talenata kao pomoćnika poslanicima u Evropskom parlamentu.
Istražitelji su proučili slučajeve 49 asistenta poslanika Nacionalnog okupljanja u poslednja tri mandata Evropskog parlamenta, a optužili su 11 poslanika RN u skupštini EU, uključujući Marin Le Pen i njenog oca, za zloupotrebu sredstava EU, a za primanje sredstava optužili su 13 asistenata.
Suđenje će trajati do 27. novembra, a Žan-Mari Le Pen (96) iz zdravstvenih razloga neće prisustvovati ročištima.
Stranka Marin le Pen, koja je dio grupe evroskeptičnih i nacionalističkih stranaka u EP i zalaže se za politiku "Francuska na prvom mjestu" o pitanjima od imigracije, energetskih tržišta i poljoprivrede, poriče optužbe.

Marin Le Pen pred sudom zbog optužbi za zloupotrebu sredstava EU

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Dobri moji, e ovo je dobro!&nbsp; Imao je Nermin Abdić, kandidat za gradonačelnika Podgorice razloga da se baš tako obrati javnosti nakon što su bili poznati prvi preliminarni rezultati izbornog nadmetanja u Glavnom gradu, poslije informacije da je DPS osvojio 29,9 odsto glasova, odnosno čak 19 mandata. &nbsp; Ne da je dobro, nego je ispalo super-dobro za DPS. Prvi put od avgusta 2020. godine partija koju više ne predvodi Milo Đukanović, ni bilo ko od starijih partijskih kadrova, stranka koju je napustio bivši premijer Duško Marković, partija koju su već dvije godine preuzeli da vode ,,neki novi klinci“ - osjetila je opojni miris izborne pobjede.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Nermin Abdić konferencija za medije "> </figure>  Lista dr Abdića osvojila je sedam i po hiljada više, odnosno osam odsto glasova više. od Mujovićeve koalicije PES-Demokrate ili čak desetak odsto više u odnosu na listu srpskih stranaka koje je predvodila nositeljka liste iz Mandićeve NSD, Jelena Bojović Borovinić. Ne samo to: DPS ima tri puta veću podršku od saveza ,,Za bolju Podgoricu“ aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera, lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Možda vrhu DPS-a neće lako ići posao formiranja nove uprave Podgorice, moguće čak i da ne uspiju da se dogovore o podjeli kolača vlasti, možda se i nastave stare mantre o tome da DPS nema koalicioni kapacitet, ali niko neće moći osporiti ključnu političku činjenicu - da su ostvarili veliki come back. &nbsp; Stranka kojoj su predviđali sudbinu Dačićevog SPS-a u Srbiji, nakon odlaska Miloševića, partija koja je bila prepoznata po jakom liderstvu Đukanovića, koju su uporno kritikovali da nijesu napravili promjene, čak i kad je izmijenjena čitava rukovodeća struktura, juče je – rezultatima na izborima u Podgorici i Kotoru – pokazala i dokazala da je upravo DPS postala vjesnik političkih promjena u Crnoj Gori.&nbsp; A to je već – promjena političke igre.&nbsp; Visina uzleta opozicionog DPS-a pokazuje svu dubinu pada njihovih političkih oponenata - takozvane postavgustovske većine – saveza partija koje su, sve do jedne, stranke vlasti od konstitusanja Skupštine Crne Gore i formiranja ,,apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića.&nbsp; Rekonstruisana Vlada Milojka Spajića izglasana je u crnogorskom parlamentu sa 54 glasa od ukupno 81 poslanika, što će reći da je zadobila povjerenje fantastičnih 66,6 odsto glasova u Skupštini Crne Gore. Više od bilo koje vlade u istoriji crnogorskog višestranačja.&nbsp; Juče, na podgoričkim izborima ta parlametarna većina, koju predvodi lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, trbuhozborac Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, doživjela je istinski izborni krah.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7" data-rendition-name="original" width="1000" height="597" loading="lazy" alt='Press koalicije ,,Još jače"'> </figure>  Kad se saberu procenti stranaka nove parlamentarne većine, osvojili su povjerenje svega 43 odsto glasača: PES i Demokrate – 21,8%, ,,Za budućnost Podgorice“ – 20,2% i Bošnjačka stranka – 1,2%. Stranke parlamentarne većine iz državnog parlamenta koje tamo imaju 66,6%, u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće svega 45,76 odsto odborničkih mjesta! Podgorica čini trećinu izbornog tijela u Crnoj Gori, pa je jasno što ove brojke govore: parlamentarna većina na državnom nivou, poslije odmjeravanja snaga u Podgorici, izgubila je politički legitimitet.&nbsp; To ne znači da će Mandić i Spajić pokleknuti. Ne, boriće se da zadrže sve poluge vlasti, nudiće doskorašnjim političkim neprijateljima – Milatoviću i Abazoviću u Podgorici funkcije i sve što treba samo da bi o(p)stala izvršna vlast. Čak i po cijenu da se Spajićeva Vlada još jednom rekonstruiše i da joj se doda još koje ministarstvo, ako treba! To su ti ,,principi“ postavgustovske Crne Gore.&nbsp; Samo, izbori u Podgorici su otkrili novu političku realnost u Crnoj Gori.&nbsp; To su sinoć na svojoj koži osjetili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i bivši premijer Dritan Abazović. Dakle: Milatović, nosilac pobjedničke liste sa izbora u Podgorici 2022. godine i Abazović, lider Ure koja je osvojila prije dvije godine 6,4 odsto glasova, sada zajednički moraju da budu zadovoljni sa – nešto više od 10 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13" data-rendition-name="original" width="936" height="582" loading="lazy" alt="Milatović, Rakčević i Abazović na konferenciji za medije"> </figure>  Sinoć je Milatović dobrano narušio i vlastiti politički legitimitet. Čovjek koji je bio najzaslužniji da Pokret ,,Evropa sad“ osvoji najviše glasova na lokalnim izborima 2022, godine, mladi političar koji je na predsjedničkim izborima ,,svrgnuo“ starog političkog vuka Mila Đukanovića, svoje ime je stavio kao zaštitni znak koalicije u Podgorici.&nbsp; Zato je sada u ozbiljnom problemu gubljenja vlastitog političkog legitimiteta.&nbsp; Istini za volju, njegov ,,Pokret za Podgoricu“, kojem je ustupio predsjedničko ime liste, sada će biti – tas na vagi. Izgleda primamljivo, ali za predsjednika Milatovića koji je na predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova svih građana, ipak je sve to – ponižavajuće.&nbsp; I stavlja predsjednika pred težak izbor. Milatoviću i Abazoviću primamljiva ponuda već je stigla od Mujovićevog bloka, ali su upravo zbog toga na mukama. Ako se vrate u ,,zagrljaj“ Spajića i Mandića - pokazaće da su neprincipijelni kalkulanti; ukoliko prihvate poziv DPS-a sa kojim su srušili prethodnu vlast u Podgorici – biće optuženi da su izdali ,,principe avgustovske večine“. A što reći za savez PES-a i Demokrata? Lideri ove dvije stranke su i nosioci najznačajnijih pozicija u izvršnoj vlasti: Milojko Spajić je premijer, njegov partijski drug i ministar Mujović je nosilac liste, dok je Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade i kontroliše sektor bezbjednosti, a njegov partijski funkcioner Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, zadužen je za provjeru biračkih spiskova, ali i kontrolu granica.&nbsp; Iako su koristili položaje za funkcionersku kampanju, premda su uložili najviše u propagiranje koalicije na društvenim mrežama, teško da u PES-u i Demokratama mogu biti zadovoljni sinoćnjim rezultatom. Osim što će najvjerovatnije izgubiti mogućnost da kandiduju svog čovjeka za gradonačelnika Podgorice, moraće dobro da razmisle kako da zaustave pad političkog rejtinga.&nbsp; Jer, postizborna matematika govori o sunovratu njihove popularnosti. Prije dvije godine PES i Demokrate, ako saberemo njihove pojedinačne rezultate, osvojili su skoro 32 odsto glasova. Sinoć su se zaustavili na 21,8 odsto, što znači da su izgubili - trećinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="748" loading="lazy" alt='Konferencija za medije ,,Za budućnost Podgorice"'> </figure>  Naravno to nije smetalo ni Spajiću ni Bečiću da šalju optimističke poruke, da govore o pobjedi, iako će sada biti potpuno zavisni od koalicije Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp; I svi će, tobože, brinuti da se nastavi očuvanje avgustovske većine. Samo što ta ,,avgustovska većina“ odavno, još od rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, ne postoji, jer su u srpsko kolo u međuvremenu uletjeli Ibrahimovićeva Bošnjačka stranka i Đeljošajeva Albanska alternativa. &nbsp; Ali, baš je to istinska slika današnje Crne Gore. Preciznije: vlasti u današnjoj Crnoj Gori. Iako su pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, mada opozicija ima većinu, lideri stranaka parlamentarne većine glumili su sinoć pobjednike, sve u nadi da će nastaviti kao da se ništa značajnije nije dogodilo. Samo je falilo još da Dritan Abazović ponovi svoj usklik da je ,,ovo Crna Gora na koju se morate navići“.&nbsp; No, nakon izbora u Podgorici i Kotoru čini se da dolazi do promjena. Ne samo što je pokret ,,Preokret“ konačno ušao u parlament Podgorice, već zato što su građani odlučili da naprave politički preokret. Uspon DPS-a, Evropskog saveza i ulazak novih građanskih stranaka u parlament Glavnog grada pokazuje da dolazi do promjene političke igre.&nbsp; To je nova realnost na koju će morati da obrate pažnju Mandić, Spajić i ostala ekipa na vlasti: od 29. septembra mnogo toga će se mijenjati u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;

Drastičan pad Mandićeve parlamentarne većine

Više državno tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da ukine imunitet poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Marku Kovačeviću, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Predmet protiv Kovačevića je formiran zbog govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu. - Dana 31. jula 2024. godine na zapisniku o saslušanju osumnjičenog Marka Kovačevića na okolnosti označenog krivičnog djela, imenovani je ovog tužioca obavijestio da kao poslanik u Skupštini Crne Gore uživa imunitet, te s tim u vezi državnom tužiocu predočio poslaničku legitimaciju broj 82, sa rokom važenja od 15. aprila 2024. godine, te ukazao da se u konkretnom poziva na poslanički imunitet. S tim u vezi, a shodno članu 18 Zakonika o krivičnom postupku, te članu 247 stav 1 i 4 Zakonika o krivičnom postupku, obraćam vam se kao nadležnom organu, kako biste dali odobrenje za krivično gonjenje Marka Kovačevića - navodi se u dopisu Višeg tužilaštva upućenom Administrativnom odboru, a u koji je portal ETV imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636" data-rendition-name="original" width="1112" height="922" loading="lazy" alt="dopis tužilaštva administrativnom odboru"> </figure>  Kovačević je 13. juna, na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovcu, rekao da će se sa onima koji neće da budu braća, nego hoće “da liče na Turke”, ubuduće “postupati kao prema Turcima”. Prvi čovjek Nikšića je, nakon brojih reakcija i osuda, kazao da je na Grahovcu govorio o pomirenju i da "nije pominjao nijedan narod". - Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom - saopštio je on na Fejsbuku. Govor Kovačevića osudili su premijer Milojko Spajić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i nekoliko političkih partija. Partije vladajuće većine - Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i proruska Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nijesu se oglašavale. Klub odbornika Evropski tim za Nikšić podnio je ranije prijedlog za razrješenje predsjednika opštine Marka Kovačevića zbog, kako su naveli, izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, ali on nije prošao u lokalnom parlamentu. Kovačević je na čelo Nikšića, drugog po veličini grada u Crnoj Gori, došao maja 2021.

Više tužilaštvo traži ukidanje imuniteta Kovačeviću zbog postupka o izjavi na Grahovcu

Na osnovu podataka sa svih 215 biračkih mjesta u Podgorici Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila je 29.9 odsto - ili 19 mandata, koalicija Pokreta Evropa sad i Demokrata 21.8 - 14 mandata, Za budućnost Crne Gore 20.2 odsto - 13 mandata, „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ koju čine Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene osvojila je 10.5 odsto - tj šest mandata...
Evropski savez je osvojio je 5.4 odsto - ili tri mandata, Preokret 3.3 odsto - tj dva mandata. Stranka evropskog progresa (SEP) je, na osnovu tih podataka, osvojila 3.1 dosto ili dva manadata.
Kako javlja CDT, na osnovu podataka sa 190 &nbsp;biračkih mjesta Podgorička lista Andreja Milovića osvojila je 0.6 odsto, Crnogorska evropska partija 0.7 odsto, Pokret naprijed 2.8 odsto.
Pokret podstanara 0.3 odsto, Crnogorska građanska akcija 0.2 odsto, a Bošnjačka stranka 1.2 odsto.

Građani od sjutra mogu provjeriti podatke sa popisa, evo i kako

Tagovi

Putin zove 133.000 Rusa na služenje vojnog roka

Politiko: U Crnoj Gori i BiH zabrinutost da se Srbija pozicionira kao zaštitnik srpskog stanovništva

HRA: Suđenje za policijsku torturu u zastoju već deset mjeseci

Marin Le Pen pred sudom zbog optužbi za zloupotrebu sredstava EU

PRATITE TVe UŽIVO