<article>U Crnoj Gori danas pretežno sunčano, od -2 na sjeveru do 15 stepeni na jugu.Na sjeveru pretežno sunčano. U jutarnjim i noćnim satima, u nižim predjelima, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od -2 do 8 stepeni.U južnim i centralnim sunčano. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, istočni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 8 do 15 stepeni.More malo do umjereno talasasto, na otvorenom ponegdje i talasasto. Vjetar na otvorenom moru dominantno jugoistočni, duž obale istočnih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan. Temperatura površine mora na otvorenom oko 15 stepeni.</article>

U Crnoj Gori danas pretežno sunčano, od -2 na sjeveru do 15 stepeni na jugu.
Na sjeveru pretežno sunčano. U jutarnjim i noćnim satima, u nižim predjelima, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od -2 do 8 stepeni.
U južnim i centralnim sunčano. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, istočni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 8 do 15 stepeni.
More malo do umjereno talasasto, na otvorenom ponegdje i talasasto. Vjetar na otvorenom moru dominantno jugoistočni, duž obale istočnih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan. Temperatura površine mora na otvorenom oko 15 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vremenska prognoza

Društvo

Danas pretežno sunčano, od -2 na sjeveru, do 15 stepeni na jugu

Treći ponedjeljak u godini već godinama nosi neslavnu titulu najdepresivnijeg dana u godini i poznat je kao Blue Monday.
Iako zvuči kao opšteprihvaćena činjenica, iza ovog pojma krije se zanimljiva mješavina psihologije, marketinga i savremenog načina života. Upravo zbog toga Blue Monday iz godine u godinu privlači veliku pažnju javnosti, prenosi Danas.
<h2>„Tužni ponedjeljak“ – mit ili istina</h2>
Pojam Blue Monday , odnosno ''tužni ponedjeljak'' nastao je 2005. godine, kada ga je popularizovao britanski psiholog Klif Arnol. On je tada predstavio formulu koja je navodno izračunavala dan u januaru kada se ljudi osjećaju najlošije. U obzir su uzimani faktori poput vremenskih uslova, dugova nastalih tokom praznika, pada motivacije, neispunjenih novogodišnjih odluka i vremenske distance do sljjedećeg odmora.
Ipak, važno je napomenuti da Arnolova formula nikada nije naučno potvrđena. Naprotiv, brojni psiholozi i stručnjaci za mentalno zdravlje kasnije su istakli da je čitava ideja Blue Mondaya nastala u okviru marketinške kampanje jedne turističke kompanije, sa ciljem da se ljudi podstaknu da u januaru rezervišu putovanja i „pobegnu“ od lošeg raspoloženja.
Bez obzira na sumnjivo porijeklo, Blue Monday se održao u kolektivnoj svijesti jer se mnogi ljudi zaista u tom periodu osjećaju iscrpljeno i bezvoljno. Praznična euforija je prošla, dani su kratki, vrijeme često tmurno, a povratak svakodnevnim obavezama i realnosti može dodatno opteretiti psihu. Januarski umor je stvaran, čak i ako „najdepresivniji dan“ nije naučno dokazan.
Stručnjaci ističu da nije problem u samom datumu, već u sezonskim i životnim okolnostima. Zimska depresija, poznata i kao sezonski afektivni poremećaj, može se javiti upravo u ovom periodu, naročito kod osoba osjetljivih na manjak dnevne svjetlosti i smanjenu fizičku aktivnost.
Kao odgovor na priču o Blue Monday-u, često se nude i savjeti za lakše prevazilaženje januarskog pada raspoloženja. Među najčešćima su boravak na dnevnom svjetlu, redovna fizička aktivnost, postavljanje realnih ciljeva, kao i održavanje socijalnih kontakata. Psiholozi posebno naglašavaju važnost razbijanja mita da je „normalno“ biti loše – osjećanja su individualna i ne vezuju se za kalendar.
Zanimljivo je da je sam autor pojma Blue Monday kasnije javno promijenio stav i počeo da upozorava na opasnost etiketiranja određenih dana kao „depresivnih“. Prema njegovim riječima, takve etikete mogu dodatno pojačati negativna osjećanja kod ljudi koji su već u osjetljivom stanju.
Na kraju, Blue Monday više govori o savremenom društvu nego o jednom konkretnom danu. On je podsjetnik koliko smo skloni da tražimo jednostavna objašnjenja za složena emotivna stanja, ali i prilika da se o mentalnom zdravlju govori otvorenije, bez straha i stigme — ne samo trećeg ponedneljka u godini, već tokom cijele godine.

Danas je "tužni ponedjeljak", najdepresivniji dan u godini

Pitanje lažnih diploma, osim što mora biti pravno sankcionisano, mora biti i društveno prepoznato kao ozbiljan problem, zbog čega je neophodno raditi na popularizaciji znanja, obrazovanja i univerzalnih vrijednosti koje okupljaju mlade, poručila je poslanica u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Zoja Bojanić-Lalović, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je kazala, postoji značajan jaz između reformskih i strateških dokumenata i stvarnog stanja u obrazovno-vaspitnim ustanovama.
- Prosvjeta je opterećena pitanjem lažnih diploma, a posebno zabrinjava činjenica da među njima ima i onih iz oblasti obrazovanja. Sistem je dodatno opterećen vršnjačkim nasiljem, kao i izostankom stvarne reakcije institucija. Okvir se formalno dobro postavlja – u Skupštini su usvojeni brojni evropski zakoni neophodni za reforme – ali je jedno okvir, a sasvim drugo kontekst u kojem se oni primjenjuju. Atmosfera u obrazovno-vaspitnim ustanovama nije obećavajuća i svakodnevno nam pristižu obraćanja roditelja i nastavnika koji se suočavaju s izazovima koje ovako postavljene zakonske norme ne mogu da riješe -kazala je Bojanić-Lalović.
Broj krivičnih prijava zbog lažnih diploma, prema dostupnim podacima, naglo je porastao – sa 28 u 2023. godini na 88 tokom 2025. godine, dok se procjenjuje da se u sistemu nalazi između 20.000 i 25.000 spornih diploma.
Bojanić-Lalović ističe da pitanje lažnih diploma nije isključivo pravno, već i duboko etičko pitanje crnogorskog društva, jer se mladima šalje poruka da se znanje može kupiti i da do obrazovanja nije potrebno dolaziti radom i trudom.
Podsjetila je i na slučaj direktora jedne škole u Bijelom Polju, koji je na privatnoj proslavi izvodio pjesme koje veličaju retrogradne ideologije i ratne zločince, ocjenjujući da takvi primjeri dodatno urušavaju obrazovni sistem.
- Najproblematičnije je to što se krađa, posebno krađa znanja, sve češće tretira kao nešto normalno i opravdano. To je ozbiljan društveni problem i na tome se mora sistemski raditi. Obrazovanje tu ima ključnu ulogu. Mladima svakodnevno moramo slati jasnu poruku da je jedina stvarna moć u društvu – znanje. Moramo ih rasteretiti tema koje duboko dijele društvo i usmjeravaju ih u pogrešnom pravcu, a pritom ne smijemo zanemariti činjenicu da pojedini koji svakodnevno rade sa mladima šalju potpuno suprotne poruke - zaključila je Bojanić-Lalović.

Bojanić-Lalović: Atmosfera u obrazovno-vaspitnim ustanovama nije obećavajuća

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je saučešće kralju Španije Felipeu VI i predsjedniku Vlade Pedru Sančezu povodom tragične željezničke nesreće u Kordobi, u kojoj je izgubljen veliki broj ljudskih života.
- Upućujem iskreno saučešće porodicama nastradalih, dok povrijeđenima želim brz i uspješan oporavak. U ovim teškim trenucima Crna Gora je solidarna sa Španijom i njenim građanima - kazao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fspanija-u-sudaru-brzih-vozova-kod-kordobe-poginulo-najmanje-39-ljudi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović uputio saučešće povodom tragedije u Španiji

Nobelova fondacija, koja je zadužena za dodjelu Nobelovih nagrada, ponovila je da ta nagrada ne može, čak ni simbolično da se prenosi dalje ili distribuira.
U saopštenju objavljenom na sajtu fondacije navodi se da je jedna od osnovnih misija Nobelove fondacije zaštita dostojanstva Nobelovih nagrada i njihove administracije. - Fondacija podržava testament Alfreda Nobela i njegove odredbe.
U njemu se navodi da će se nagrade dodijeliti onima koji su 'donijeli najveću korist čovječanstvu' i precizira se ko ima pravo da dodijeli svaku nagradu.&nbsp;
- Nagrada se zato ne može, čak ni simbolično, prenositi dalje ili distribuirati- navodi se u saopštenju.
Fondacija je to saopštila nakon što je dobitnica Nobelove nagrade za mir, liderka opozicije u Venecueli Marija Korina Mačado predala nagradu predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
- Predala sam predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država medalju - Nobelovu nagradu za mir. To je priznanje za njegovu jedinstvenu posvećenost slobodi naroda u Venecueli. Poklon je znak bratstva između Venecuele i SAD u borbi za slobodu protiv tiranije- istakla je Mačado prošle nedjelje, nakon što je Trampu predala nagradu.

Nobelova fondacija: Nagrada ni simbolično ne može da se prenese dalje

Kolumne

Kolektor za vlast

(FOTO i VIDEO) Botunjani neće na razgovore dok se ne povuku mašine: "Što god se desi u narednom periodu - odgovorni su Glavni grad i Vlada"

Đe ste, Udruženje sudija?

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Danas pretežno sunčano, od -2 na sjeveru, do 15 stepeni na jugu

Tagovi

Danas je "tužni ponedjeljak", najdepresivniji dan u godini

Bojanić-Lalović: Atmosfera u obrazovno-vaspitnim ustanovama nije obećavajuća

Milatović uputio saučešće povodom tragedije u Španiji

Nobelova fondacija: Nagrada ni simbolično ne može da se prenese dalje

PRATITE TVe UŽIVO