CDNK: Skupština Podgorice da odbaci odluku o promjeni naziva biblioteke „Radosav Ljumović”

Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) pozvalo je Skupštinu Glavnog grada da odbaci odluku Savjeta Narodne biblioteke „Radosav Ljumović” o promjeni naziva te ustanove, ali i Ministarstvo kulture i medija (MKM) da se bez odlaganja javno izjasni o tom slučaju.
Iz CDNK su kazali da se odluka o promjeni naziva ne može se razumjeti kao puki administrativni čin, niti kao rutinska intervencija u institucionalnoj organizaciji kulturnog života.
- Iako formalno ne pripada neposrednoj nadležnosti Ministarstva, ona neizostavno pripada prostoru kulturne politike, jer svaka intervencija u simbolički poredak javnih ustanova istovremeno predstavlja i intervenciju u način na koji jedno društvo razumije vlastitu istoriju, tradiciju i vrijednosne temelje - istakli su iz CDNK-a.
Oni su istakli da su nazivi kulturnih institucija sedimenti kolektivnog pamćenja, istorijski znakovi jednog vremena i duhovni orijentiri lokalne zajednice.
- Upravo zato ustanove kulture ne mogu biti tretirane kao vlasništvo privremenih upravnih tijela ili trenutnih političkih većina, već kao zajednički prostor simboličkog kontinuiteta građana koji u njima prepoznaju trajanje sopstvenog kulturnog i istorijskog iskustva - poručili su iz CDNK-a.
Prema njihovim riječima, ta odluka se ne može posmatrati izolovano
- Ona dolazi u trenutku kada se preostali simboli crnogorskog antifašističkog nasljeđa sistematski dovode u pitanje, od pokušaja političke instrumentalizacije i simboličkog obesmišljavanja Trinaestojulske nagrade do mijenjanja naziva institucija i potiskivanja ličnosti i vrijednosti na kojima je izgrađena savremena Crna Gora - pojasnili su iz CDNK-a.
Kako su dodali, kada se ime ustanove koja gotovo sedam decenija nosi ime pjesnika, revolucionara i antifašiste Radosava Ljumovića zamjenjuje drugim imenom, tada se mijenja unutrašnja arhitektura javnog pamćenja.
- Takav čin zadire ne samo u istorijski kontinuitet Podgorice, već i u samu strukturu njenog kulturnog identiteta, otvarajući pitanje odnosa savremene Crne Gore prema antifašističkom nasljeđu kao jednom od svojih temeljnih civilizacijskih uporišta - upozorili su iz CDNK.
Prema njihovim riječima, nije riječ o osporavanju književnog i istorijskog značaja Marka Miljanova, čije mjesto u crnogorskoj kulturnoj tradiciji ostaje neupitno.
- Upravo suprotno: ozbiljna kultura ne gradi hijerarhije tako što jedno veliko ime postavlja nasuprot drugom, niti tako što afirmaciju jedne figure zasniva na potiskivanju druge. Upravo u tome leži suština problema: uklanjanje imena Radosava Ljumovića nije čin proširenja kulturnog horizonta, nego čin njegovog sužavanja - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je riječ je o uklanjanju jednog od rijetkih preostalih znakova antifašističkog nasljeđa u javnom prostoru Podgorice.
- Posebno zabrinjava što ovakva odluka dolazi bez javne rasprave, bez konsultacija sa zaposlenima, književnicima, istoričarima, kulturnim institucijama i građanima - kazali su iz CDNK.
Time se, kako su ocijenili, dovodi u pitanje princip po kojem zajednica učestvuje u oblikovanju sopstvenog kulturnog pamćenja.
- CDNK zato od Ministarstva kulture i medija zahtijeva jasan odgovor: da li Ministarstvo smatra prihvatljivim da se nazivi ključnih kulturnih institucija mijenjaju bez javne i stručne rasprave i da li prepoznaje da ovakvi postupci imaju šire simboličke posljedice po odnos društva prema antifašističkom nasljeđu - navodi se u saopštenju.
Iz CDNK su upitali i da li će Ministarstvo stati u zaštitu kulturnog kontinuiteta i javnog pamćenja ili će ćutanjem pristati na njihovu postepenu reviziju.
- Pozivamo Skupštinu Glavnog grada, kao osnivača ove ustanove, da odbaci odluku Savjeta Narodne biblioteke „Radosav Ljumović” i ne dozvoli da se kroz administrativne postupke sprovodi simboličko brisanje antifašističkog nasljeđa Podgorice - naveli su iz CDNK.
Kako su naglasili, kultura se ne gradi uklanjanjem slojeva sopstvene istorije, niti se javno pamćenje može prekrajati prema trenutnim ideološkim potrebama.
- Nije riječ samo o nazivu jedne biblioteke, već o pokušaju preuređivanja istorijskog pamćenja, o odnosu prema književnom nasljeđu i o pitanju da li je savremena Crna Gora spremna da čuva ili da se odrekne vrijednosti na kojima je izgrađena - zaključuje se u saopštenju.