CANU i Matica crnogorska: Dobrovoljci stradali kod Medove simbol su krunske lojalnosti Crnoj Gori i golemi primjer patriotizma
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) i Matica crnogorska organizovale su danas panel-diskusiju povodom 110 godina od stradanja crnogorskih dobrovoljaca kod Medove 1916. godine.
Panel-diskusija organizovana je u okviru aktivnosti Odjeljenja humanističkih nauka i Odjeljenja društvenih nauka CANU. Uvodnu riječ održao je akademik Zoran Rašović, koji je naveo da je ova panel-diskusija samo jedan od događaja kojima će CANU obilježiti 55 godina ustanove, kao i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Organizovanjem i ove panel-diskusije CANU potvrđuje svoju društvenu odgovornost kao naučna ustanova, dodaje on. Jer, stradanje crnogorskih dobrovoljaca kod Medove na Badnji dan 1916. godine je ne samo neobičan, već i istorijski važan događaj za Crnu Goru. Tada je kod albanske luke Medova, nakon udara u podvodnu minu, potonuo italijanski brod "Brindizi" koji je prevozio crnogorske dobrovoljce iz Sjeverne Amerike da bi se na poziv kralja Nikole priključili odbrani domovine. Tom prilikom poginulo je preko 390 crnogorskih dobrovoljaca i 12 članova američko-češke misije Crvenog krsta, kaže Rašović.
– Danas smo u Akademiji da odamo počast i da govorimo o onima koji su vođeni najčistijom patriotskom misli, krenuli ka svojoj otadžbini, ali su njihovi snovi i životi prekinuti na domak cilja. Badnji dan 1916. godine urezan je u istoriju Crne Gore kao dan neizmjerne tuge, ali i kao simbol krunske lojalnosti Crnoj Gori i golemi primjer patriotizma. Njihova žrtva nije bila samo vojnička, ona je bila duboko ljudska i civilizacijska - istakao je Rašović, dodajući da je pored stravičnih ljudskih žrtava, stradala i materijalna pomoć koju su prikupili - hrana i sanitetski materijal koji su nosili za Crnu Goru. U čast poginulih crnogorskih dobrovoljaca 1939. godine podignut je spomenik "Lovćenska vila" na Cetinju, remek-djelo vajara Rista Stijovića, podsjeća Rašović.
– Današnji događaj pokazaće svu veličinu onih koji nisu čekali poziv sudbine, već su joj požurili u susret - rekao je akademik.
Obraćajući se prisutnima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na početku je naveo da je u naš identitet duboko utkano i crnogorsko iseljeništvo, koje je sa sobom u svijet ponijelo i duboku i snažnu vezu sa domovinom. I ta veza, kaže Milatović, nije slabila ni u daljini, već naprotiv, često je postajala snažnija.
– Crna Gora ostajala je njihova kuća. A kuća nije samo mjesto. Kuća je osjećaj da, bez obzira koliko daleko otišli, znate gdje pripadate. Vođeni tim osjećajem crnogorski iseljenici iz Sjeverne Amerike su se 1916. godine na poziv kralja Nikole, sa kraja svijeta u to vrijeme uputili nazad prema svojoj kući - rekao je Milatović, podsječajući da se baš ove godine navršava 110 godina od tog tragičnog događaja koji je duboko urezan u crnogorsku istoriju i naše pamćenje.
Milatović ističe da su život izgubili ljudi koji su za sobom ostavili sigurnost i krenuli nazad u domovinu da je brane kada je to i bilo najpotrebnije. Napominje i da se nad Crnom Gorom već tada nadvio i gubitak državnosti.
Po Milatoviću, u godini kada se obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, Crna Gora mora potvrditi odgovornost prema sopstvenom istorijskom pamćenju.
– Zato sam se i lično i institucionalno založio da inicijativa koja postoji već godinama, a to je da se u medovskom zalivu postavi spomen-ploča u znak sjećanja na stradale dobrovoljce u potpunosti ove godine i realizuje. Ova spomen-ploča biće otkrivena tokom moje predstojeće zvanične posjete Republici Albaniji - rekao je Milatović, navodeći da će na ploči stajati poruka da njihova žrtva obavezuje generacije da pamte i čuvaju vrijednosti zbog kojih su stradali.
– Stradanje crnogorskih dobrovoljaca pod Medovom, ostalo je tada u sjeni te lomne istorijske tačke za našu državu. No, sjećanje na nju je preživjelo - navodi predsjednik Milatović..
Nakon obraćanja Milatovića i Rašovića uslijedila je panel-diskusija koju je moderirala prof. dr Vesna Kilibarda. Na panelu su govorili akademik Šerbo Rastoder, mr Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske, doc. dr Dragutin Papović i prof. dr Ilir Čapuni.
Danas je u CANU otvorena i izložba posvećena ovom događaju, a koju su priredili članovi Matice crnogorske.