<article>Sintagma 'manje brojni narodi' u Crnoj Gori označava ustvari njenu neraskidivu cjelovitost. To su narodi koji su cijelim svojim bićem utkali sebe u temelje crnogorske kuće i doprinijeli njenom bogatstvu drugačijih kultura, kazao je u svojoj čestitki povodom 13. januara - Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikolla Camaj. Zato, kako je naveo, svi ti ‘manje brojni narodi’ i čine Crnu Goru većom.- Težnja svih nas treba da bude nastavak uzajamnog poštovanja, razumijevanja i podrške - ističe Camaj. Dodaje da se učeći iz prošlosti obezbjeđuje stabilns budućnost svih građana.- U to ime čestitam svim pripadnicima hrvatskog naroda u Crnoj Gori ovaj dan u želji da zajedno nastavimo da gradimo još ljepšu i bolju Crnu Goru - zaključuje Camaj. </article>

Sintagma 'manje brojni narodi' u Crnoj Gori označava ustvari njenu neraskidivu cjelovitost. To su narodi koji su cijelim svojim bićem utkali sebe u temelje crnogorske kuće i doprinijeli njenom bogatstvu drugačijih kultura, kazao je u svojoj čestitki povodom 13. januara - Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikolla Camaj.&nbsp;
Zato, kako je naveo, svi ti ‘manje brojni narodi’ i čine Crnu Goru većom.
- Težnja svih nas treba da bude nastavak uzajamnog poštovanja, razumijevanja i podrške - ističe Camaj.&nbsp;
Dodaje da se učeći iz prošlosti obezbjeđuje stabilns budućnost svih građana.
- U to ime čestitam svim pripadnicima hrvatskog naroda u Crnoj Gori ovaj dan u želji da zajedno nastavimo da gradimo još ljepšu i bolju Crnu Goru - zaključuje Camaj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikola Camaj

Dan hrvatskog naroda

Društvo

Camaj: Da zajedno nastavimo da gradimo još ljepšu i bolju Crnu Goru

Sintagma 'manje brojni narodi' u Crnoj Gori označava ustvari njenu neraskidivu cjelovitost. To su narodi koji su cijelim svojim bićem utkali sebe u temelje crnogorske kuće i doprinijeli njenom bogatstvu drugačijih kultura, kazao je u svojoj čestitki povodom 13. januara - Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikolla Camaj. 
Zato, kako je naveo, svi ti ‘manje brojni narodi’ i čine Crnu Goru većom.
- Težnja svih nas treba da bude nastavak uzajamnog poštovanja, razumijevanja i podrške - ističe Camaj. 
Dodaje da se učeći iz prošlosti obezbjeđuje stabilns budućnost svih građana.
- U to ime čestitam svim pripadnicima hrvatskog naroda u Crnoj Gori ovaj dan u želji da zajedno nastavimo da gradimo još ljepšu i bolju Crnu Goru - zaključuje Camaj.

Američki zakonodavci su danas pokušali da ispitaju Gilejn Maksvel, ali se bivša djevojka i bliska saradnica Džefrija Epstina pozvala na svoja prava iz Petog amandmana kako bi izbjegla odgovaranje na pitanja koja bi je mogla inkriminisati. 
Maksvel je trebala biti ispitana putem videopoziva iz saveznog zatvorskog kampa u Teksasu, gdje služi kaznu od 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Ponovo je pod lupom javnosti i zakonodavaca dok pokušavaju istražiti kako je Epstin, dobro umreženi finansijer, uspio godinama seksualno zlostavljati maloljetnice. Maksvel pokušava oboriti svoju presudu, tvrdeći da je nepravedno osuđena.
Njeno svjedočenje dolazi u trenutku kada poslanici traže sve koji su bili povezani s Epsteinom i koji su mogli pomoći u njegovoj zloupotrebi. Nekoliko demokrata takođe je za ponedjeljak planiralo pregledati neredigovane verzije spisa o Epstinu koje je objavilo Ministarstvo pravde, u skladu sa zakonom koji je Kongres usvojio prošle godine.
Odbor za nadzor Predstavničkog doma ju je prošle godine pozvao na saslušanje, a iako su njeni advokati uporno ponavljali da ona neće odgovarati na pitanja, republikanski predsjedavajući, zastupnik Džejms Komi, insistirao je na održavanju ispitivanja.
Comer se našao pod pritiskom da održi ovo ispitivanje dok je istovremeno tražio da Odbor provede pozive za saslušanje bivšeg predsjednika Bila Klintona i bivše državne sekretarke Hilari Klinton. Nakon što im je zaprijetio optužbama za nepoštivanje Kongresa, oboje su pristali da svjedoče kasnije ovog mjeseca.

Epstinova partnerka Gilejn Maksvel odbila da odgovara na pitanja američkog parlamenta

Legendarni slovenački snouborder Žan Košir (41) javno je govorio o, kako tvrdi, nedopustivim uslovima sa kojima se suočio na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji.
Osvajač tri olimpijske medalje rano je eliminisan u paralelnom slalomu, nakon čega je bez zadrške kritikovao organizaciju, ali prije svega Slovenački snoubord savez, koji smatra glavnim krivcem za neuspjeh.
<h2>Ovo nema nigdje na svijetu</h2>
– Žao mi je što na ovim Igrama nijesam pokazao najbolje od sebe i to me boli. Nijesam mogao da treniram u avgustu i septembru, što se jasno vidjelo na rezultatima. Propustio sam niz takmičenja, a savez mi čak nije htio platiti put u Kinu. Ali, to više nije moj problem – rekao je Košir, prenosi RTV Slovenija.
Potom je dodatno zaoštrio ton.
– Ne znam ima li savez uopšte još novca. On se ne raspoređuje ravnomjerno, već prema interesima pojedinaca. Zamislite situaciju: na putu ka konferenciji za medije u Bormiju, jedan član delegacije govori o favoritima za pobjedu i ne pominje nijednog našeg sportistu. To je sramota. Takvo nešto ne postoji nigdje drugo na svijetu, osim kod nas u Sloveniji, gdje se gledaju lični, a ne interesi reprezentacije – kazao je Košir.
<h2>Žele nas mentalno uništiti</h2>
Košir smatra da je došlo do potpunog gubitka zajedništva unutar reprezentacije.
– Kakav je to odnos prema državi koju predstavljamo i koja nam je omogućila odlazak na Igre? Kao da nas žele mentalno uništiti. Nekad smo svi bili jedno – takmičari, serviseri, svi zajedno. Danas mi se govori da ne možemo trenirati zajedno jer se, navodno, ne slažemo – rekao je Košir.
Dodao je da bi mogao završiti karijeru, ali da to neće učiniti.
<h2>Uslovi nedostojni ljudskog bića</h2>
– Ovo su mi šeste Igre, imam tri medalje i nikada nijesam bio lošije plasiran od 11. mjesta. Ne znam ima li još koji Slovenac takve rezultate. Želim da se vratim na Igre, ali samo ako budem poštovan. Bolje da ne govorim u kakvoj sam sobi ovdje spavao – trostrukog osvajača olimpijske medalje smjestili su u štalu. Neću ponovo ići na Igre da jedem hljeb i salamu i da spavam u uslovima nedostojnim ljudskog bića – zaključio je Košir.

Legendarni Slovenac bijesan nakon ispadanja sa ZOI: Smjestili su me u štalu

Logor „Morinj“ nije samo vojno - već i državno pitanje, zbog čega se odgovornost ne može izbjeći - poručeno je na prvom od sedam edukativnih vebinara u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), koji je počeo sa slučajem logora „Morinj“, a na kojem je predavač bio istoričar Miloš Vukanović.
Kako je saopšteno iz CGO, cilj serije vebinara je da se zainteresovanoj javnosti omogući pristup tačnim, provjerenim i verifikovanim informacijama o ratnim zločinima kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza, svjedočanstava i uloge institucija, kao i okvira u kojima su se ratni zločini počinili.
Govoreći o logoru Morinj, Miloš Vukanović je istakao da zločin počinjen na tom mjestu ima višeslojni značaj, prije svega zbog njegove direktne povezanosti sa crnogorskim međudržavnim i međuregionalnim odnosima, ali i kao važan segment političkog i vojnog nasljeđa Crne Gore iz posljednje decenije 20. vijeka.
- Specifičnost logora u Morinju, u kojem je, u periodu od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, među kojima je bilo gotovo polovina civila, ogleda se u njegovoj neposrednoj vezi sa širim vojnim operacijama napada na Dubrovnik. Takođe, analizira se i kroz postojanje logora na prostoru bivše Jugoslavije, koji predstavljaju jednu od najtežih epizoda ratova devedesetih godina - naglasio je Vukanović.
On je ukazao da obrazovanje o ovom zločinu doprinosi jasnijem razumijevanju stanja u Crnoj Gori tokom 1991. godine, posebno kada je riječ o pogubnim posljedicama ratne propagande, ali i o teškom i dugotrajnom nasljeđu koje su logori ostavili u društvu.
Učesnici i učesnice vebinara ukazali su na neadekvatno stanje memorijalizacije i kulture sjećanja. Jedan od učesnika ocijenio je da je „memorijalni objekat u Morinju izrađen od plastičnog materijala, dok je betonska podloga neadekvatna, što ne doprinosi kvalitetnoj memorijalizaciji i očuvanju kulture sjećanja“.
Naglašena je i uloga države, kao i izostanak adekvatnog procesuiranja ratnih zločina, što je pravni problem na nacionalnom i međunarodnom nivou, te izazov za evropske integracije, ali istovremeno i dodatni razlog dubokih društvenih trauma.
- Marginalizovanje ove teme u javnom prostoru otežava proces memorijalizacije i suočavanja sa prošlošću - poručeno je tokom diskusije.
Otvoreno je i pitanje pravnih obaveza Crne Gore, uključujući isplatu značajnih reparacija, čiji se iznosi dodatno uvećavaju kroz naknade i oslobođenim licima, što predstavlja ozbiljan pravni i društveni izazov.
Tokom diskusije, jedno od pitanja bilo je i sve češće poređenje sa logorom „Lora“, pri čemu je Vukanović naglasio da takva poređenja nijesu opravdana.&nbsp;
- Odgovornost za procesuiranje zločina u Lori je na hrvatskim vlastima, dok je na Crnoj Gori da kroz institucionalne i diplomatske mehanizme insistira na pravdi tamo gdje smatra da ona nije zadovoljena. Neuspjeh u jednom slučaju ne može se koristiti za delegitimizaciju sudskih procesa u drugom, jer se radi o odvojenim postupcima, a obaveza svih je da se pravda za žrtve traži do kraja - zaključeno je u diskusiji.
Ovaj vebinar, koji je okupio 20 učesnika i učesnica, uglavnom mladih ljudi, predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama, konkreno sa fokusom na „Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj “Morinj”.
Naredni vebinar, kako je saopšteno iz CGO, planiran je za 16. februar i biće posvećen slučaju „Kaluđerski laz“. Predavač će biti Velija Murić, advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava.
Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO, EU ili UNDP.

„Morinj“ u fokusu vebinara o ratnim zločinima devedesetih: „Vojno i državno pitanje - odgovornost se ne može izbjeći“

Članice Ženskog kluba Skupštine Crne Gore najoštrije su osudile prijetnje, šovinističke poruke i govor mržnje upućene poslanici Socijalističke narodne partije Slađani Kaluđerović, ističući da takvi napadi predstavljaju nedopustiv udar na osnovna ljudska prava, slobodu mišljenja i demokratske vrijednosti.
U saopštenju se navodi da prijetnje protjerivanjem i napadi zbog iznošenja političkog stava predstavljaju ozbiljno ugrožavanje dostojanstva i bezbjednosti izabranih predstavnica građana, ali i opasan presedan u javnom prostoru.
– Pozivamo nadležne organe da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju odgovorne, kako bi se spriječilo dalje širenje mržnje, zastrašivanje i nasilje u javnom prostoru – poručile su članice Ženskog kluba.
Naglašavaju da se budućnost Crne Gore ne može graditi na mržnji i produbljivanju podjela, te da svako ima pravo na mišljenje i politički stav, ali da niko nema pravo da ugrožava dostojanstvo, bezbjednost i integritet drugog čovjeka.
Posebno su ukazale na zloupotrebu društvenih mreža, koje bi, kako navode, trebalo da budu prostor dijaloga i razmjene argumenata, a ne platforma za govor mržnje i takozvano junaštvo iza tastature.
– Vrijeme je da se takvoj praksi stane na kraj – poručuju iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.
Reakcija Ženskog kluba uslijedila je nakon što je Kaluđerović podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Maslovara iz Kotora, zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
U saopštenju SNP-a navodi se da je Maslovar poslanici Kaluđerović prijetio zbog njenog političkog stava da srpski jezik treba da bude službeni jezik, koji je, kako ističu, iznijela i kao stav te partije u jednom TV gostovanju.
U krivičnoj prijavi, Kaluđerović je navela da je Maslovar 3. februara na svom Facebook profilu, reagujući na njene izjave, između ostalog poručio – Ili ćete sjedjeti s mirom i poštovati državu Crnu Goru ili tutanj, pa pričajte srpski u Srbiji.

Camaj: Da zajedno nastavimo da gradimo još ljepšu i bolju Crnu Goru

Tagovi

Epstinova partnerka Gilejn Maksvel odbila da odgovara na pitanja američkog parlamenta

Legendarni Slovenac bijesan nakon ispadanja sa ZOI: Smjestili su me u štalu

„Morinj“ u fokusu vebinara o ratnim zločinima devedesetih: „Vojno i državno pitanje - odgovornost se ne može izbjeći“

Ženski klub Skupštine Crne Gore osudio prijetnje poslanici Slađani Kaluđerović

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO