Konstantin Kostjukov

Balet je umjetnost koja ne poznaje kompromis

Autorka teksta: Marina Strugar

Konstantin Kostjukov (Foto: Velija Hasanbegović)
Konstantin Kostjukov (Foto: Velija Hasanbegović)

Balet „Roxana, the Beauty of Montenegro“ premijerno je izveden 11. februara 1878. godine u Sankt Peterburgu, u koreografiji Mariusa Petipe, na muziku Ludwiga Minkusa. Nastao u vremenu velikih istorijskih previranja, inspirisan crnogorskom borbom i istorijskim trenutkom, ovaj balet danas ponovo dobija svoje mjesto u umjetničkom i kulturnom životu. Predstojeća premijera 16. novembra u 20 sati i gala veče Baletske škole „Princeza Ksenija“, pod nazivom „Roksana i druge priče“, donose susret sa nasljeđem velikog kompozitora Ludwiga Minkusa, čija se 200. godišnjica rođenja obilježava ove godine, u godini kada Crna Gora slavi i 20 godina nezavisnosti. Kako ističe Konstantin Kostjukov, posebno mjesto u programu zauzima „Marš kralja Nikole“, jedina numera koja se izvodi iz sačuvane partiture baleta „Roksana“, dok ostatak večeri čine najpopularnija djela iz Minkusovog opusa.

Iza ovog projekta stoji Konstantin Kostjukov, istaknuti baletski umjetnik, koreograf i pedagog, čiji je profesionalni put obilježen velikim scenama, bogatim iskustvom i dugogodišnjom posvećenošću baletskoj umjetnosti. Njegova saradnja sa Baletskom školom „Princeza Ksenija“ ostavila je značajan trag u razvoju baleta u Crnoj Gori, a njegov umjetnički rad i danas je posvećen očuvanju klasične baletske tradicije i stvaranju novih generacija igrača.

U razgovoru za naš portal govori o emocijama pred premijeru, istorijskom značaju „Roksane“, umjetničkoj odgovornosti prema nasljeđu velikih baletskih imena, ali i o položaju baleta u Crnoj Gori, izazovima pedagoškog rada i vrijednostima koje mladi igrači moraju usvojiti. Njegove riječi podsjećaju da je balet mnogo više od igre - to je životno opredjeljenje koje zahtijeva disciplinu, odricanje, strast i, prije svega, vjeru u umjetnost.

Portal ETV: Posebno je zanimljivo da je originalni balet „Roxana, the Beauty of Montenegro“ premijerno izveden 11. februara 1878. u Sankt Peterburgu, u koreografiji Mariusa Petipe, na muziku Ludwiga Minkusa. I sada, nakon toliko vremena, očekujemo premijeru i oživljavanje ovog baleta u izvođenju Baletske škole „Princeza Ksenija“. Kakve su Vaše emocije i očekivanja pred premijeru?

- Uvijek su veliki povodi razlog za veliku radost. Proslava jubileja – 200 godina od rođenja kompozitora Ludwiga Minkusa, koja se poklapa sa jubilejem 20 godina crnogorske nezavisnosti i veoma važnim susretom kompozitora i Crne Gore 1878. godine, kada je bila premijera baleta „Roksana, ljepotica Crne Gore“, čini ovu radost još snažnijom. Važno je naglasiti da od postojeće, preživjele partiture izvodimo „Marš kralja Nikole“, a ostalo su najpopularnije partiture iz opusa ovog kompozitora. Dakle, sam naziv predstave to jasno određuje – „Roksana i druge priče“.

Premijera 16. novembra u 20h i gala veče Baletske škole „Princeza Ksenija“, pod nazivom „Roksana i druge priče“



Portal ETV: „Roxana, ljepotica Crne Gore“ nastala je u vremenu kada je balet bio odraz duha epohe, a ovo djelo nosi crnogorski motiv. Koliko je za Vas kao umjetnika značajno vraćanje jednom takvom djelu i osjećate li posebnu odgovornost kada oživljavate baletsko nasljeđe koje na simboličan način povezuje rusku i crnogorsku kulturnu istoriju?

- Baletska umjetnost jeste eho ukupnih atmosfera i nerijetko se poklapa sa velikim istorijskim događajima. Ovaj balet tada je reflektovao istorijsku borbu crnogorskog naroda i bio inspiracija Ludwigu Minkusu i koreografu Mariusu Petipi. Ja sam u početnoj fazi dao osnovnu ideju i pridružio se u finalu samog projekta, dok je koleginica Antoaneta Alexieva postavila značajne djelove. Odgovornost je uvijek velika kada razmišljamo sa poštovanjem prema radu i stvaralaštvu velikih imena baletske umjetnosti i prožimanju kultura naša dva naroda.

Portal ETV: Koliko u „Roksani“ ima istorije, a koliko Vašeg ličnog umjetničkog rukopisa?

- „Roksana, ljepotica Crne Gore“, dakle, njena cjelovita partitura, tokom proteklog vijeka i po je nestala. Ostali su fragmenti. To je poziv za istraživače, muzikologe, da nastave da traže i, ako je uopšte moguće, razumiju gdje su otišli djelovi partiture, da li ih je Minkus ugradio u nove balete koje je stvarao? Postoji tvrdnja da je najpopularnija varijacija iz baleta „Don Kihot“, varijacija Kitri, u stvari varijacija naše Roksane. U svakom slučaju, nastavak gala večeri kreće se utvrđenim koreografskim rukopisom, sa ličnim intervencijama. Vidjećemo adagio iz baleta „Paquita“, dio baleta „Don Kihot“, ali ćemo i čuti i vidjeti jedan interesantan dokumentarni materijal koji osvjetljava istorijske momente i sveukupne razloge nastanka baleta „Roksana“.

Portal ETV: Klasični balet traži strpljenje, posvećenost i posebnu vrstu senzibiliteta. Vjerujete li da današnja publika još uvijek ima potrebu za tom vrstom ljepote i uzvišenosti? Koliko je danas teško očuvati kvalitet i tradiciju klasičnog baleta, a istovremeno ga približiti novim generacijama i savremenoj publici?

- Balet je preživio probu vremena i ostao vrlo cijenjena umjetnost. Publika to najbolje potvrđuje jer su svugdje u svijetu pozorišta puna. To je i slučaj sa Crnom Gorom – kad god je balet na repertoaru, publika do posljednjeg mjesta popuni teatar. Vrijeme jeste izazovno. Sama baletska praksa vrlo je ozbiljan i dugotrajan proces, ali i velika radost. Veliki rezultati traže velike žrtve. U ovom kontekstu kompromisa nema. Balet ima svoju leksiku, svoju estetiku i svoje posebno mjesto na svjetskoj sceni. I zato je preživio i dugo će živjeti.

Konstantin Kostjukov
Konstantin Kostjukov(Photo: Velija Hasanbegović)


Portal ETV: Kroz dugogodišnju saradnju sa Baletskom školom „Princeza Ksenija“ ostavili ste značajan trag u razvoju baletske umjetnosti u Crnoj Gori. Kako danas vidite crnogorsku baletsku scenu?

- Veliki potencijal nose učenici Baletske škole „Princeza Ksenija“. To je vidljivo i u sali na časovima i na sceni, takođe. Učenici nose ozbiljan repertoar godinama. Baletska scena se razvija sa jasnom strategijom i dobro promišljenim koracima, uz punu ekspertizu. Tome država treba da posveti pažnju. Nije dobro što samo Crna Gora u regionu nema svoju operu i balet. Vjerujem da će se to brzo desiti, kako talentovani učenici ne bi odlazili iz zemlje.

Portal ETV: Iza Vašeg dugog umjetničkog puta stoje različite scene, iskustva, uloge i susreti. Šta Vas danas pokreće? Da li ste uspjeli da sačuvate onu strast i ljubav prema igri, pokretu, stvaranju?

- Cijeli svoj život promovišem baletsku umjetnost i tako će i ostati. Prvo kao igrač, sada kao koreograf i pedagog. To je svojevrstan maraton koji trčim sa promišljenom snagom kako bih došao do cilja. Naravno, kao pobjednik. Misija traži potpunu posvećenost i pravilno odmjeravanje kreativnih snaga.

Veliki rezultati traže velike žrtve. U ovom kontekstu kompromisa nema. Balet ima svoju leksiku, svoju estetiku i svoje posebno mjesto na svjetskoj sceni. I zato je preživio i dugo će živjeti

Portal ETV: Umjetnički put često podrazumijeva mnogo žrtvovanja, odricanja, rada. Da li je bilo dosta trenutaka u kojima ste preispitivali sopstveni izbor i šta Vas je tada zadržalo na tom putu?

- Ja sam svoja životna određenja davno definisao i dalje nisam ni imao vremena za preispitivanja. Vrlo velika je bila i sada jeste angažovanost. Sada naročito, putujem sa kontinenta na kontinent, sa vrlo malim pauzama da udahnem.

Portal ETV: Balet je umjetnost u kojoj je tijelo osnovni instrument izražavanja, ali i instrument koji vremenom nosi tragove svega što je proživjelo. Ono pamti svaki pokret, napor, odricanje, ali i svaki trenutak ljepote na sceni. Kako danas, iz perspektive svog dugogodišnjeg iskustva, na to gledate?

- Da, svi mi baletski igrači vremenom osjetimo težinu svoje profesije, ali i njenu ljepotu. S tim saznanjem i ulazite u ovu profesiju. Intenzitet rada odmalena je veliki i sama igračka karijera završava se najkasnije do 40. godine. Onda, uz osjećaje koje tijelo pamti, nastavite da se dalje razigravate u dijelu koreografije i pune kreacije u baletskim salama.

Portal ETV: Šta je za Vas danas najveća lična pobjeda kao umjetnika?

- Mnogo je malih pobjeda, velikih scenskih izvođenja, nagrada, priznanja... dovelo do osjećanja jedne velike lične pobjede – da uprkos svim poteškoćama i danas stojite uzdignuto, na pijedestalu umjetničke pobjede. Zajedno sa svim mojim kolegama koji su ovu profesiju vrlo ozbiljno shvatili.

Portal ETV: Kao umjetnik i pedagog, šta smatrate najvažnijim što mladi baletski igrači bi trebalo da nauče – osim same tehnike i talenta?

- Trebalo bi da nauče lekciju da nema kompromisa kada je riječ o vjeri u ovu lijepu umjetnost. Da jasno sagledavaju upute svojih pedagoga i da nikada ne odustanu od uzvišenih ciljeva.

Programska šema

07:00 – 09:00
BUDILNIKEMISIJA
09:00 – 09:05
INFOINFORMATIVA
09:05 – 11:00
SREĆAN DANEMISIJA
11:00 – 11:05
INFOINFORMATIVA
11:05 – 13:00
JUTRO SA MAJOMEMISIJA
13:00 – 13:05
INFOINFORMATIVA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.