Adžović: Uloga ženskih mreža nije simbolična; Bjeković: Prepreke stigma i dominacija muškaraca na mjestima odlučivanja

Zapadni Balkan može ostvariti brži i održiviji razvoj samo ako žene budu ravnopravno uključene u donošenje odluka, upravljanje resursima i ekonomske tokove, poručeno je na završetku regionalnog dijaloga „Žene predvode: ekonomija, savezništva i budućnost integracija“.

Dvodnevni događaj organizovali su Ministarstvo evropskih poslova Crne Gore i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz finansijsku podršku Evropske unije, okupivši predstavnike i predstavnice institucija, međunarodnih organizacija, akademske i poslovne zajednice, civilnog društva i regionalnih partnera.

- Podaci predstavljeni tokom dijaloga ukazuju da žene na Zapadnom Balkanu i dalje snose nesrazmjeran teret neplaćenog kućnog rada, u prosjeku jedan do tri sata dnevno više u odnosu na muškarce, što ostaje jedna od ključnih prepreka njihovom punom ekonomskom učešću. Takođe, svako treće preduzeće u regionu kojim upravlja žena kao značajan izazov navodi ograničen pristup mentorstvu i poslovnim mrežama, što dodatno usporava rast ženskog preduzetništva i pristup tržištima - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova. 

Zato je, kako navode, drugi dan dijaloga bio usmjeren na odgovornost institucija, regionalna savezništva i međugeneracijsko liderstvo, uz fokus na načine za postizanje sistemskih promjena koje rodnu ravnopravnost ugrađuju u način donošenja odluka i raspodjele resursa.

Ministarka javnih radova, Majda Adžović, naglasila je značaj udruživanja žena.

- Uloga ženskih mreža nije simbolična, već predstavlja suštinski korektiv sistema. U praksi, to znači da one više nijesu samo prostor podrške, već i platforma za uticaj i promjenu – mjesto sa kojeg se aktivno oblikuju politike i procesi - kazala je Adžović.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković istakao je da društvena i ekonomska moć žena i dalje nije u skladu sa njihovim doprinosom društvu:

- Ključne prepreke ostaju stigma, predrasude i dominacija muškaraca na mjestima odlučivanja. Uloga države mora biti aktivna – kroz politike koje konkretno podstiču osnaživanje žena, posebno onih koje su najranjivije - poručio je Bjeković.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore, Jelenka Andrić, izjavila je da rodna ravnopravnost mora postati standard upravljanja.

- Pojedinačni lideri i liderke mogu pokrenuti promjene, ali suština je u izgradnji sistema koji ne zavisi od entuzijazma, već od jasne i trajne obaveze da se gradi ravnopravnije društvo za sve. Naš cilj je da rodna ravnopravnost u Skupštini Crne Gore ne ostane formalnost ili tema jednog odbora, već da postane obavezujući okvir za cijelu instituciju - poručila je Andrić.

Generalni direktor za koordinaciju finansijske pomoći EU u Ministarstvu evropskih poslova, Bojan Vujović, kazao je da je glavni zadatak da se reformska znanja pretvore u konkretna unapređenja:

- Jasno je da je pred svima nama zadatak da znanje pretočimo u konkretne odluke, politike i rezultate. Crna Gora je u prethodnom periodu napravila značajne iskorake u zakonodavnom i strateškom okviru u oblasti rodne ravnopravnosti i posvećeno će nastaviti da radi na njihovom unapređenju, uz jačanje regionalne saradnje i razmjenu znanja i iskustava sa partnerima u regionu - zaključio je Vujović.

Zamjenica stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori, Silke Holander, naglasila je da su partnerstva i savezništva ključ za prelazak sa političkih obaveza na mjerljive rezultate:

- Regionalna savezništva, mreže žena i partnerstva između sektora najbrži su put od obaveza ka stvarnim promjenama. UNDP će nastaviti da djeluje kao platforma za partnerstva i pokretač sistemskih promjena – povezujući politike, finansije i regionalnu saradnju kako bi današnji zaključci postali sjutrašnji zakoni, budžeti i mjerljivi rezultati - istakla je Holander.

Na panelima je ocijenjeno da nejednakosti koje pogađaju žene nijesu slučajne, već rezultat postojećih sistema, te da su potrebne dublje promjene u oblastima tržišta rada, obrazovanja, finansija i upravljanja. Istaknuto je i da napredak nije trajan bez ulaganja u nove generacije liderki i lidera, kao i da je povezivanje iskustva i novih pristupa ključno za održivost reformi.

Izvršna direktorica Agencije za rodnu ravnopravnost Kosova, Edi Gusia, predstavila je njihova iskustva, navodeći da su sistemske politike dale mjerljive rezultate, uključujući podršku kroz STEM stipendije za žene i značajan rast njihovog učešća u tim oblastima.

Poslanik Evropskog parlamenta, Marko Vešligaj, istakao je iskustva Evropske unije kao primjer dobre prakse u oblasti rodne ravnopravnosti. 

Poručio je da je neophodno obezbijediti stabilnu finansijsku podršku i jačati političku participaciju žena, kako bi one bile u centru, a ne na marginama procesa donošenja odluka i javnih politika.

Regionalna ekspertkinja za rodnu ravnopravnost, Sonja Lokar, ukazala je da održive promjene zahtijevaju snažno povezivanje institucionalnih reformi sa društvenim pokretima, naglašavajući da se procesi pokrenuti „odozgo“ mogu učvrstiti samo kroz pritisak i mobilizaciju „odozdo“.

- Zaključak dijaloga je da region ne može ostvariti puni razvojni potencijal bez punog uključivanja žena, te da su sistemske promjene, odgovornost i snažna regionalna saradnja ključni za ubrzanje tog procesa - ističe se u saopštenju. 

Dijalog je dio regionalnog programa “EU4GenderEquality” koji finansira Evropska komisija a zajednički sprovode UNDP i UN Women.