<article>Ministarstvo javnih radova raspisalo je otvoreni postupak javne nabavke za izvođenje radova na adaptaciji Internog odjeljenja u okviru Kliničko-bolničkog centra Kotor.Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 1,39 miliona eura, štopodrazumiejva građevinske radove u postojećem objektu zdravstvene ustanove.Cilj projekta je unapređenje uslova za liječenje pacijenata i rada zdravstvenog osoblja na Internom odjeljenju KBC Kotor, kroz adaptaciju postojećih prostora i infrastrukture.Minimalni garantni rok za izvedene radove je 24 mjeseca, dok je maksimalni 60 mjeseci, računajući od dana završnog izvještaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.Ponude za učešće u tenderu mogu se podnijeti do 22. januara 2026. godine.</article>

Ministarstvo javnih radova raspisalo je otvoreni postupak javne nabavke za izvođenje radova na adaptaciji Internog odjeljenja u okviru Kliničko-bolničkog centra Kotor.
Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 1,39 miliona eura, štopodrazumiejva građevinske radove u postojećem objektu zdravstvene ustanove.
Cilj projekta je unapređenje uslova za liječenje pacijenata i rada zdravstvenog osoblja na Internom odjeljenju KBC Kotor, kroz adaptaciju postojećih prostora i infrastrukture.
Minimalni garantni rok za izvedene radove je 24 mjeseca, dok je maksimalni 60 mjeseci, računajući od dana završnog izvještaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.
Ponude za učešće u tenderu mogu se podnijeti do 22. januara 2026. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kliničko-bolnički centar

Kotor

interno odjeljenje

Društvo

Adaptacija internog odjeljenja Kliničko-bolničkog centra Kotor za 1,39 miliona eura

Japan je preduzeo posljednji korak ka obnovi rada najveće nuklearne elektrane na svijetu što je prekretnica u povratku te zemlje nuklearnoj energiji poslije skoro 15 godina od katastrofe u Fukušimi, piše japanski list Džapen tajms (Japan Times).
Reaktori elektrane Kašivazaki-Karive, 220 kilometara sjeverozapadno od Tokija, bili su među ukupno 54 u Japanu koji su isključeni poslije zemljotresa i cunamija 2011. godine. Tada je teško oštećena elektrana Fukušima Jedan što je bila najveća nuklearna katastrofi od one u Černobilju 1986.
Skupština prefekture Nigata, u kojoj je elektrana Kašivazaki-Kariva, odobrila je plan za pokretanje reaktora uprkos protestu ispred njene zgrade.
Istraživanje javnog mnjenja koje je prefektura objavila u oktobru, pokazalo je da 60 odsto stanovnika ne smatra da postoje uslovi da elektrana ponovo proradi.
Kašivazaki-Kariva će biti prva nuklearna centrala kojom će upravljati „Tokijska električna kompanija za proizvodnju“(TEPCO) koja je upravljala propalom elektranom Fukušima, te je skoro 70 odsto anketiranih zabrinuto zbog toga što će ta firma biti angažovana u njihovoj prefekturi.
TEPCO razmatra ponovno aktiviranje prvog od sedam reaktora u toj elektrani već 20. januara što bi moglo da poveća snabdijevanje električnom energijom područje Tokija za svega dva odsto, procijenilo je Ministarstvo industrije.
Portparol te kompanije Masakacu Takata je kazao da je ta firma „čvrsto posvećena tome da se nikada ne ponovi takva nesreća kakva je bila u Fukušimi“.
Tepko se ove godine obavezao da će u prefekturu Nigata tokom narednih 10 godina uložiti 100 milijardi jena (oko 546 miliona eura), nastojeći da za to dobije podršku stanovništva.
Japan je poslije nesreće u Fukušimi ponovo pokrenuo 14 od 33 nuklearna reaktora koji su operativni, kako bi smanjio uvoz uglja i gasa.
U julu je preduzeće „Kansai Elektrik Pauer“, vodeći japanski operater nuklearne energije, saopštilo da će početi pripremu jednopg reaktora u zapadnom Japanu, prvog novod od katastrofe u Fukušimi.
Premijerka Sanae Takaiči je podržala ponovno pokretanje nuklearnih elektrana radi energetske sigurnosti i smanjenja rashoda za uvoz fosilnih goriva, od kojih se proizvodi 60 do 70 odsto struje u Japanu.
Japan je prošle godine na uvoz tečnog gasa i uglja potrošio 10,7 hiljada milijardi jena (5,8 milijardi eura), što čini desetinu ukupnih rashoda za uvoz.
Japan očekuje da će potražnja za strujom tokom naredne decenije porasti zbog razvoja ​​centara za obradu podataka koji koriste vještačku inteligenciju, a ona troši mnogo struje.
Da bi zadovoljio i energetske potrebe i obaveze u vezi sa dekarbonizacijom, Japan je odlučio da do 2040. godine udvostruči udio nuklearne energije u proizvodnji struje, sa 10 na 20 odsto.

Japan se sprema da ponovo pokrene najveću nuklearnu elektranu na svijetu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je Vladu Crne Gore, Glavni grad Podgoricu, Opštinu Zeta, predstavnike mještana Botuna, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih partnera ključnih za realizaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda da se sastanu u srijedu, u 15 sati, u zgradi Predsjednika u Podgorici.
On je, nakon sastanka sa predstavnicima mještana Botuna, pozvao sve na dijalog.&nbsp;
Milatović je saopštio da da su predstavnici mještana izrazili zabrinutost što se, i nakon jasno iskazane volje građana Zete na referendumu, i dalje insistira na realizaciji projekta na istoj lokaciji, uz podsjećanje na ranija javna obećanja svih predstavnika aktuelne vlasti. &nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2003196618242212181%3Ft%3DAUuCY7WngTom_IfnsZo6FQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Istovremeno, Milatović napominje da je Podgorici potrebno savremeno rješenje za prečišćavanje otpadnih voda.
- Moja obaveza i odgovornost kao Predsjednika Crne Gore je da saslušam sve strane i doprinesem iznalaženju rješenja, do kojeg se može doći jedino dijalogom. Zato pozivam Vladu Crne Gore, Glavni grad Podgoricu, Opštinu Zeta, predstavnike mještana Botuna, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih partnera ključnih za realizaciju ovog projekta, da se sastanemo već ove sedmice, u srijedu u 15 sati u zgradi Predsjednika, kako bismo došli do prihvatljivog rješenja. Posebno naglašavam, očuvanje mira i bezbjednost građana su apsolutni prioritet - poručio je Milatović u objavi na mreži X.

Milatović pozvao na razgovor u srijedu o kolektoru u Botunu

Predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda kazao je da je godina na izmaku jedna od najuspješnijih u istoriji crnogorskog rukometa, ističući velike uspjehe svih reprezentativnih selekcija i kontinuitet rezultata, ali i upozoravajući na ograničen budžet i lošu infrastrukturu kao ključne izazove.
- Kad se podvukla crta, ispada da imamo rezultatski jednu od najušpješnijih sezona u istoriji. Zanimljiva godina je bila, najjuspješnije kvalifikacije Muške rukometne reprezentacije, imali smo braraž za Svjetsko prvenstvo gdje su djevojke "oduvale" Portugal u dva meča, šesto mjesto juniorki na Evropskom prvenstvu za rukometašice do 19 godina u Podgorica... U avgustu smo imali Prvenstvo Evrope na kome smo osvojili bronzanu medalju. Spomenuo bih i kadete koji su se vratili u A diviziju - rekao je Kapisoda u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
On je istakao i odličan nastup i plasman Ženske rukometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Holandiji i Njemačkoj.
- Biti u top osam na svijetu je više nego odličan rezultat. Podmlađivanje je proces koji ne staje i teško je praviti rezultate dok traje taj ciklus - dodao je čelnik RSCG.
<h2>Zasluge trenerima i stručnim štabovima</h2>
Kapisoda je rekao da uspjeh ne pada sa neba, već su za njih zaslužni dugogodišnji procesi, planiranje, ističući da veliki dio posla odrade klubski treneri i stručni štabovi.
- Suština svega je rad u klubovima. Zaboravljamo često da spomenemo ljude koji rade sa svim igračima i igračicama i najveća zasluga pripada njima. Naši rukometaši mjesec-mjesec i po provedu igrajući u reprezentacijama, ali ostatak vremena provode u klubovima. Najveće zasluge pripadaju trenerima koji rade sa djecom po klubovima, zatim stručnim štabovima reprezentacija - istakao je Kapisoda.
On je najavio priključivanje A selekciji većeg broja mlađih rukometašica. On je istakao da se u Rukometnom savezu trude da povećaju bazu.
- Plan je da svako okupljanje reprezentacije uključivati igračice iz selekcija koje su imale uspješne nastupe ljetos. Mlađe igračice se moraju priključivati i ispratiti trend koji smo postavili samima sebi, a to su rezultati u kontinuitetu. Drago mi je što već imamo igračice priključene A timu, a od proljeća će ih biti veći broj. One su garancija za svijetlu budućnost. Imamo ograničenu bazu i moramo biti pažljivi prema svakoj igračici - naglasio je Kapisoda.
Generacija crnogorskih rukometašica rođenih 1990. godine i mlađe osvojila je ovog ljeta bronzu na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Koreji, a MVP priznanja ponijele su Martina Knežević i Natalija Lekić, dok je Maša Dubljević izabrana za najbolju golmanku prvenstva.
- Sigurno je to nešto jako važno. I Martina i Maša i Natalija su skrenule pažnju na sebe, zajedno sa svojim koleginicama. Ali presedan je da smo imali naše igračice za MVP i to potpuno zasluženo. Biti MVP Evropskog prvenstva nije mala stvar, naročito za ovako malu državu koja se bori sa mnogo većim silama nego što smo mi - istakao je Kapisoda.
<h2>"Momci će dati sve od sebe"</h2>
Govoreći o nastupu Muške rukometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu sljedeće godine, Kapisoda kaže da je teško prognozirati bilo što, naročito uzimajući u obzir činjenicu da ne možemo računati na sve igrače.
- Strašna je konkurencija na Evropskom prvenstvu za muškarce. Mi smo hendikepirani, dva golmana su u procesu rehabilitacije i neće igrati na Prvenstvu. Haris Suljević se isprofilisao kao prvi golman. Nijesu svi igrači u situaciji da su nosioci igre. Siguran sam da će momci dati sve od sebe. Imamo tešku grupu. Slovenija osvajala medalje, Farska Ostrva i Švajcarska su vrlo napredovale - objašnjava Kapisoda.
Crna Gora je ove godine bila domaćin dva prvenstva Evrope u mlađim kategorijama – za igračice do 17 i do 19 godina. Prvi put u istoriji evropskog rukometa jedna država u istoj godini organizovala dva šampionata Evrope u mlađim kategorijama. Kapisoda je podsjetio da će Rukometni savez i 2027. organizovati u Podgorici Evropsko prvenstvo za igračice do 17 godina.
<h2>Pomjeranje standarda u skromnim uslovima</h2>
Požalio se na ograničeni budžet, lošu infrastrukturu, ali i pohvalio saradnju Evropskom rukometnom federacijom (EHF) i Ministarstvo sporta i mladi.
- Gdje je ograničen budžet velika je to rabota, a imali smo vrlo uspješnu godinu. Sa svim aktivnostima pokazali smo u kom pravcu treba da se ide. Istakao bih izuzetnu saradnja sa EHF koja nas tretira slično kao i najveće rukometne sile. Nema pomoći države, kad organizujemo ta prvenstva nama je je najveća pomoć od EHF u smislu smještaja, sve ostale troškove snosimo sami. Ovo je peta godina zaredom kako nam je ukazana čast i obaveza da organizujemo prvenstvo Evrope za mlađe selekcije. Uspjeli smo i da pomjerimo standarde koji su postavljeni - istakao je Kapisoda.
Veliki problem, napominje, predstavljaju loši uslovi u Sportskom centru Morača, poručujući da je Podgorici hitno potrebna arena.
- Bilo je upitno i ovo ljeto jer smo imali informacije da se renovira krov Morače, koji je katastrofalan. To nama predstavlja velike probleme. U nedoumici smo do posljednjeg dana da li ćemo koristiti dvoranu ili tražiti alternativne dvorane kojih nema. Podgorica je jedini grad u regionu koja nema multifunkcionalnu dvoranu. Morača ne ispunjava osnovne standarde za seniorska prvenstva, počevši od površine terena. Da ne pričam o ostalim nedostacima. Nama je hitno potrebna arena - poručio je Kapisoda.
T.K.

Kapisoda: Jedna od najuspješnijih godina u istoriji crnogorskog rukometa, Podgorici hitno potrebna arena

Crnogorska policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin, potrvđeno je nezvanično našem portalu iz Uprave policije.
Kako pišu španski mediji, ubistvo se desilo danas poslijepodne, kada je muškarac sa tri hica pogođen u tijelo, s leđa, na ulici.
Žrtva je dobila kritične povrede od kojih je preminula, prenosi <a href="https://elcaso.elnacional.cat/es/noticias/herido-grave-en-tiroteo-en-medio-calle-en-castelldefels-mossos-busca-pistolero-se-ha-escapado_1529413102.html" target="_blank">ElKaso.com</a>.
Navode i da je riječ o muškarcu iz Istočne Evrope, te da će "vlasti morati da potvrde njegov identitet i utvrde njegov odnos sa napadačem, koji je pobjegao".
Katalonska policija pokrenula je potragu, uključujući i angažovanje policijskog helikoptera kako bi ga locirala.
Kako pišu mediji, podaci iz istrage ukazuju na to da bi napadač, kao i žrtva, mogli biti povezani s trgovinom drogom.&nbsp;
Vijesti pišu da je u Barseloni, prema njihovim saznanjima iz bezbjednosnog sektora, ubijen Podgoričanin, navodno pripadnik škaljarskog kriminalnog klana.
J. B.&nbsp;

Policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Adaptacija internog odjeljenja Kliničko-bolničkog centra Kotor za 1,39 miliona eura

Tagovi

Japan se sprema da ponovo pokrene najveću nuklearnu elektranu na svijetu

Milatović pozvao na razgovor u srijedu o kolektoru u Botunu

Kapisoda: Jedna od najuspješnijih godina u istoriji crnogorskog rukometa, Podgorici hitno potrebna arena

Policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin

PRATITE TVe UŽIVO