<article>U emisiji Vikend popodne Televizije E,  donosimo raznovrstan i sadržajan program. U prvom dijelu govorimo o književnosti i savremenom stvaralaštvu sa piscem, kao i šta su inspiracije i izazovi pisanja danas. Zatim se selimo u svijet tehnologije: razgovaramo sa profesorom informatike i njegovim učenikom o bavljenju robotikom, timskom radu i učešću na prestižnom takmičenju u borbi robota održanom u Abu Dabiju. U završnici emisije otvaramo važnu društvenu temu sa psihološkinjom koja ima iskustvo u liječenju zavisnosti. Govorimo o strahu od stigmatizacije i o tome da li se ljudi u našem društvu teže odlučuju da potraže pomoć.Naravno za kraj, pravimo ukusne i jednostavne recepte za opušteno vikend popodne sa Sandrom Manojlović!Emisiju uređuje i vodi Luka Piperović.Pratite nas od 17 sati na Televiziji E!</article>

U emisiji Vikend popodne Televizije E, &nbsp;donosimo raznovrstan i sadržajan program.&nbsp;
U prvom dijelu govorimo o književnosti i savremenom stvaralaštvu sa piscem, kao i šta su inspiracije i izazovi pisanja danas. Zatim se selimo u svijet tehnologije: razgovaramo sa profesorom informatike i njegovim učenikom o bavljenju robotikom, timskom radu i učešću na prestižnom takmičenju u borbi robota održanom u Abu Dabiju.&nbsp;
U završnici emisije otvaramo važnu društvenu temu sa psihološkinjom koja ima iskustvo u liječenju zavisnosti.&nbsp;
Govorimo o strahu od stigmatizacije i o tome da li se ljudi u našem društvu teže odlučuju da potraže pomoć.Naravno za kraj, pravimo ukusne i jednostavne recepte za opušteno vikend popodne sa Sandrom Manojlović!
Emisiju uređuje i vodi Luka Piperović.
Pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vikend popodne

Zanimljivosti

Vikend popodne na TV E: O savršemenom stvarlaštu, robotici, strahu od stigmatizacije...

U emisiji Vikend popodne Televizije E,  donosimo raznovrstan i sadržajan program. 
U prvom dijelu govorimo o književnosti i savremenom stvaralaštvu sa piscem, kao i šta su inspiracije i izazovi pisanja danas. Zatim se selimo u svijet tehnologije: razgovaramo sa profesorom informatike i njegovim učenikom o bavljenju robotikom, timskom radu i učešću na prestižnom takmičenju u borbi robota održanom u Abu Dabiju. 
U završnici emisije otvaramo važnu društvenu temu sa psihološkinjom koja ima iskustvo u liječenju zavisnosti. 
Govorimo o strahu od stigmatizacije i o tome da li se ljudi u našem društvu teže odlučuju da potraže pomoć.Naravno za kraj, pravimo ukusne i jednostavne recepte za opušteno vikend popodne sa Sandrom Manojlović!
Emisiju uređuje i vodi Luka Piperović.
Pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

Egipat i Sudan su danas pozdravili odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da posreduje u pregovorima sa Etiopijom koja je uzvodno od njih izgradila ogromnu branu na rijeci Nil što je razlog dugogodišnjeg spora.
Prošle godine je otvorena "Velika brana etiopske renesanse" (GERD) i najveća hidroelektrana u Africi, snage veće od 5.000 megavata čime je udvostručen proizvodni elektro-kapacitet Etiopije.
Egipat smatra da je podizanje te brane "teško kršenje međunarodnog prava" i "egzistencijalna prijetnja" jer ugrožava protok reke Nil ka njemu.
Predsjednik Egipta Abdel-Fatah el-Sisi objavio je na društvenim mrežama da "cijeni pažnju predsjednika Trampa centralnom značaju pitanja rijeke Nil za Egipat" i da je Kairo posvećen "ozbiljnoj i konstruktivnoj saradnji sa zemljama basena Nila, zasnovanoj na principima međunarodnog prava, na način koji ostvaruje zajedničke interese bez nanošenja štete bilo kojoj strani".
Predsjednik vladajućeg Suverenog savjeta Sudana Abdel-Fatah Burhan takođe je pozdravio Trampovu inicijativu kao "korak ka nalaženju održivih i zadovoljavajućih rješenja koja čuvaju prava svih".
Tramp je u petak na društvenim mrežama objavio pismo koje je poslao El-Sisiju o tome da je spreman da pokrene posredovanja da bi se, kako tvrdi, "odgovorno jednom zauvijek riješilo pitanje podjele vode Nila".
Vašington je u tim razgovorima posredovao i tokom Trampovog prvog mandata, što je propalo 2020. godine kada se Etiopija povukla, a pregovore je bez uspjeha nastavila Afrička unija.
Kairo i Kartum pozivaju na pravno obavezujuć sporazum o tome kako će se GERD, koji je na Plavom Nilu blizu granice Etiopije sa Sudanom, puniti i kako će se njime upravljati, dok Adis Abeba insistira na smjernicama.
Egipat čija je teritorija mahom pustinjska i sušna, zavisi od rijeke Nil kako bi vodom snabdjevao svoje rastuće stanovništvo od 110 miliona. Egipat strahuje da će etiopska brana drastično smanjiti dotok Nila, s potencijalno teškim posljedicama po njegovu poljoprivredu i druge sektore. El-Sisi je rekao da se udio Egipta u vodi Nila "ne može taknuti", mada se zalagao za rješavanje spora pregovorima.
Sudan želi koordinaciju rada i punjenja uzvodnog jezera GERD-a da bi se spriječile posljedice po njegova vještačka jezera.
Etiopija kaže da su njena brana i centrala, koje su koštale pet milijardi dolara, neophodne jer velika većina njenog stanovništva nema struju.
Spor se sada usredsređuje na to kako da se sprovodi godišnje punjenje jezera, koju će količinu vode Etiopija ispuštati nizvodnim susjedima ako dođe do višegodišnje suše i kojim će metodom tri države rješavati sporove o tome.

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

Najnoviji podaci koje je obradio tima Centra za građansko obrazovanje (CGO) ukazuju da je Vlada Milojka Spajića, od 1. novembra 2023. do 16. januara 2025. godine, imenovala 1.570, a razriješila 948 javnih funkcionera i funkcionerki, saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
&nbsp;Posebno zabrinjava, kako ističu, to što se većina ovih odluka donosi na elektronskim sjednicama, a odlučivanje o tome ko će upravljati ključnim institucijama i javnim resursima uglavnom se svodi na puku tehničku proceduru - bez kriterijuma, bez argumenata i bez odgovornosti.&nbsp;
- Ovakva praksa obesmišljava princip dobre uprave i ostavlja javnost bez odgovora ko i zašto upravlja ključnim institucijama. Podsjećamo da Crna Gora već ima najglomazniju Vladu i jednu od najskupljih i najneefikasnijih administracija. Umjesto racionalizacije, profesionalizacije i depolitizacije, nastavlja se masovno i netransparentno partijsko kadriranje, koje opterećuje budžet i urušava povjerenje u institucije, ali i ograničava potrebni razvoj države - navode u CGO.
Dodaju da "ceh ovakvog upravljanja plaćaju građani i građanke kroz neefikasne javne politike i osnovne usluge, izgubljene sudske sporove, brojne i neopravdane funkcionerske naknade, uz trajnu eroziju odgovornosti u državnoj upravi".

CGO: Vlada Spajića od 1. novembra 2023. do 16. januara 2025. imenovalo 1.570 funkcionera, razriješila njih 948

Pad indeksa i veći promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je saopšteno da će izvođač radova za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice biti konzorcijum Powerchina – Stecol – Pccd.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, oslabio je 1,1 odsto na 1.186,81 poen, a MONEX skoro jedan odsto na 18.545,48 bodova.
Promet je u odnosu na prošlosedmični bio 1,5 puta veći i iznosio je 21,72 hiljade eura.
Iz Monteputa je saopšteno da su izabrali izvođača radova nakon otvaranja finansijskih ponuda u okviru tendera za projektovanje i izvođenje radova na auto-putu Bar–Boljare, dionica Mateševo–Andrijevica.
- U skladu s tim, slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem – konzorcijumom Powerchina–Stecol–Pccd, u vrijednosti od 693,97 miliona eura, nakon čega će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru - navodi se u saopštenju.
Iz Monteputa je saopšteno da su otvorene tri od četiri pristigle ponude koje su se kvalifikovale za otvaranje finansijskog dijela ponuda, a koje su dostavili konzorcijum Cengiz-Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum Powerchina-Stecol – Pccd.
Akcije Elektroprivrede (EPCG) rasle su 4,3 odsto na 5,57 eura. Sedmicu je obilježila vijest da su se ta kompanija i Abu Dhabi Future Energy Company PJSC – Masdar, globalni lider u oblasti čiste energije, saglasili da razmotre osnivanje zajedničkog preduzeća za realizaciju velikih projekata obnovljive energije u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva je saopšteno da je potpisivanje okvirnog sporazuma održano tokom Abu Dhabi Sustainability Week 2026, u prisustvu ministra industrije i naprednih tehnologija UAE, predsjednika COP28 i predsjednika Upravnog odbora Masdara, Sultana Al Jabera, premijera Crne Gore Milojka Spajića, te ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, kao i viših predstavnika obje kompanije.
- U skladu sa uslovima sporazuma, Masdar i EPCG će razmotriti osnivanje zajedničkog preduzeća za razvoj, izgradnju, vlasništvo i upravljanje projektima čiste energije kroz niz tehnologija, uključujući solarnu fotonaponsku energiju, energiju vjetra, hidroenergiju, samostalne sisteme za skladištenje energije u baterijama, kao i hibridna rješenja - rekli su iz Ministarstva.
Cilj saradnje je, kako se dodaje, da podrži domaće energetske potrebe Crne Gore, uz istovremeno omogućavanje izvoza obnovljive električne energije na Balkan i u Jugoistočnu Evropu. Ovo uključuje korišćenje postojećeg podmorskog interkonektora Crne Gore sa Italijom, kao i njegovu potencijalnu ekspanziju.
Dionice Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Ulcinjska rivijera jačale su 8,4 odsto na 7,6 eura, a Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) 0,8 odsto na 1,2 eura.
Slabile su ove sedmice dionice Plantaža 14,1 odsto na 17,1 cent, Port of Adrie 6,4 odsto na 22 centa i Crnogorskog Telekoma neznatno na 2,3 eura.
Iz Ministarstva evropskih poslova je saopšteno da je Crna Gora ispunila više od polovine mjera predviđenih Reformskom agendom i očekuje da će, za ostvarene rezultate, našoj zemlji biti odobreno još oko 55 miliona eura iz Plana rasta.
Iz Ministarstva je saopšteno da je Vlada usvojila Treći polugodišnji izvještaj u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, koji je pripremilo Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa Ministarstvom finansija i drugim nadležnim institucijama.&nbsp;
Izvještaji se pripremaju radi praćenja realizacije Reformske agende Crne Gore za period od prošle do naredne godine, koja predstavlja ključni operativni mehanizam Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
Kako se navodi, riječ je o snažnom podsticaju sprovođenju reformi i jasnom signalu povjerenja Evropske unije u reformski proces koji Crna Gora sprovodi.
Odbor direktora Montenegroberze smijenio je krajem novembra prošle godine Milenu Vučinić sa mjesta izvršne direktorice, koja je na toj funkciji bila od 2019, i za vršioca dužnosti direktora imenovao Slavena Popovića.
To je Pobjedi potvrdio predsjednik Komisije za tržište kapitala, Željko Drinčić, ali i sama Vučinić koja je podgoričkom listu kazala da se to desilo nakon što je Komisiji, kao regulatornom tijelu, ukazala na nepravilnosti u funkcionisanju berze.
Da su od Vučinić dobili informacije da berza u, kako je naveo, čitavom nizu stvari ne radi po zakonu, Pobjedi je potvrdio i Drinčić, dodajući da je Komisija zbog toga i donijela rješenje kojim su izrečene mjere i dat rok da se poslovanje uskladi sa Zakonom o tržištu kapitala.
Osim mjere uslovnog oduzimanja odobrenja za rad, ukoliko ne preduzme sve pravne radnje za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti koju je Komisija izrekla lično Vučinić, i Odboru direktora su izrečene mjere i dat rok za ispravku.
- U međuvremenu je Odbor smijenio Vučinić sa mjesta direktorice i imenovao novog izvršnog direktora koji je 31. decembra prošle godine dobio saglasnost Komisije da može da obavlja tu funkciju - kazao je Drinčić.
Ukupan promet na Montenegroberzi u decembru je iznosio 4,85 miliona eura i bio je 700,6 odsto veći u odnosu na novembar.
- U poređenju sa decembrom 2024. godine, promet je veći 592,28 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 210,75 hiljada eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U decembru su, tokom 23 dana trgovanja, zaključene 144 transakcija.

Montenegroberza: Indeksi u crvenom

Ogromna nova raketa američke svemirske agencije NASA u subotu je prebačena na lansirnu rampu u okviru priprema za prvi oblet Mjeseca s astronautima nakon više od pola vijeka.
Povratno putovanje prema Zemlji moglo bi započeti već u februaru.
Raketa, visoka 98 metara, započela je kretanje u zoru iz zgrade za sastavljanje vozila u Svemirskom centru Kenedi brzinom od približno 1,6 kilometara na sat. Šest kilometara dug put do lansirne rampe trebao je trajati sve do sumraka.
Hiljade zaposlenih svemirskog centra i članova njihovih porodica okupili su se u hladnim jutarnjim satima kako bi svjedočili ovom dugo iščekivanom događaju, koji je godinama bio odgađan. Okupili su se ispred zgrade iz koje je izvezena raketa Sistem za svemirsko lansiranje (Space Launch System – SLS), objekta izgrađenog šezdesetih godina prošlog vijeka za potrebe raketa Saturn V, koje su tokom programa Apollo poslale 24 astronauta prema Mjesecu. Okupljene je predvodio novi administrator NASA-e Džared Ajzakman, zajedno sa sva četiri astronauta dodijeljena ovoj misiji.
Teška oko pet miliona kilograma, raketa SLS i kapsula Orion na njenom vrhu prevezene su do rampe na masivnom transporteru koji se koristio još u vrijeme programa Apollo i svemirskih šatlova, ali je dodatno ojačan zbog veće mase nove rakete.
Jedino dosadašnje lansiranje rakete SLS izvedeno je u novembru 2022. godine, kada je kapsula Orion, bez posade, poslana u orbitu oko Mjeseca.
- Ovaj put je osjećaj sasvim drugačiji, jer stavljamo posadu na raketu i vodimo je oko Mjeseca - rekao je Džon Honikat iz NASA-e uoči početka iznošenja rakete na rampu.
Oštećenja termičkog štita i drugi tehnički problemi zabilježeni na kapsuli tokom prve testne misije zahtijevali su detaljne analize i dodatna ispitivanja, što je dovelo do odgađanja prvog leta s posadom u okviru programa povratka na Mjesec.&nbsp;
Astronauti ovoga puta neće ulaziti u orbitu oko Mjeseca niti će na njemu sletjeti. Taj „veliki skok“ planiran je za treću misiju programa Artemis, koja bi trebalo da bude realizirana za nekoliko godina.
Posadu čine komandant Rid Vajzmen, pilot Viktor Glover i Kristina Koh, iskusni astronauti NASA-e s prethodnim svemirskim letovima, dok će im se na desetodnevnoj misiji pridružiti kanadski astronaut Džeremi Hansen, bivši borbeni pilot kojem će ovo biti prvi odlazak u svemir.
Oni će postati prvi ljudi koji su se uputili prema Mjesecu nakon misije Apollo 17 iz 1972. godine, kada su Džin Sernan i Haris Šmit zaključili poglavlje istorijskog programa slijetanja na Mjesec. Ukupno 12 astronauta hodalo je mjesečevom površinom, počevši od Nila Armstronga i Baza Oldrina 1969. godine.
NASA sada čeka da početkom februara na lansirnoj rampi obavi test punjenja rakete SLS gorivom, nakon čega će biti potvrđen tačan datum lansiranja. Zavisno od ishoda tog testa, biće definisan dalji put ka polijetanju, izjavila je direktorica lansiranja Čarli Blekvel-Tompson.
Svemirska agencija u prvoj polovini februara ima na raspolaganju svega pet dana mogućeg lansirnog prozora, nakon čega bi se termin pomjerio na mart.

Vikend popodne na TV E: O savršemenom stvarlaštu, robotici, strahu od stigmatizacije...

Tagovi

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

CGO: Vlada Spajića od 1. novembra 2023. do 16. januara 2025. imenovalo 1.570 funkcionera, razriješila njih 948

Montenegroberza: Indeksi u crvenom

NASA se sprema za prvo oblijetanje Mjeseca nakon pola vijeka: Lansiranje moguće već u februaru

PRATITE TVe UŽIVO