Nacionalni park Virunga, u istočnoj afričkoj državi Demokratskoj Republici Kongo, dobio je nove stanare, ali ne bilo kakve.
Mafuko, 22-godišnja gorila, rodila je blizance što je rijetka pojava među ovim ugroženim primatima.
Konzervatori su je 3. januara pronašli kako grli dva mladunčeta i svo troje izgledaju dobro i zdravo.
Samo jedan odsto planinskih gorila rodi blizance, mada tačni podaci nisu dostupni.
Virunga je u dijelu zemlje sklonom sukobima i najstariji je i najveći nacionalni park u Africi.
Osnovan je prije jednog vijeka kako bi se zaštitile planinske gorile, kojih je u divljini ostalo manje od 1.100.
Ove životinje uglavnom žive u Virungi i u nacionalnim parkovima u Ruandi i Ugandi, podaci su Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), koja sastavlja Crvenu listu ugroženih vrsta.
Posljednje rođenje blizanaca planinskih gorila u Nacionalnom parku Virunga bilo je u septembru 2020.
Mafuko je rodila blizance 2016. godine, ali su oboje uginuli u roku od sedam dana.
Mladunčići se u potpunosti oslanjaju na majke kada je riječ o brizi i kretanju.
Izuzetno su ranjivi u okruženjima gdje djeluju krivolovci i mnoge naoružane grupe.
Zvaničnici parka ukazuju da su uvedene dodatne mjere kontrole i zaštite kako bi se osiguralo preživljavanje blizanaca tokom ovog kritičnog perioda.
Čuvari će pažljivo pratiti mladu porodicu i pružiti podršku ukoliko zatreba.
Trudnoća gorile traje oko osam i po mjeseci i ženke obično rađaju jedno mladunče svake četvrte godine.
Gorila Mafuko je i sama imala dugu istoriju preživljavanja, ukazuju konzervatori Virunge.
Rođena 2003. godine u porodici Kabirizi, izgubila je majku zbog naoružanih napadača kada je imala četiri godine.
Pridružila se porodici Bageni sa 10 godina i do sada je bila trudna i porodila se pet puta.
Njeno najnovije potomstvo predstavlja značajan podsticaj naporima da se zaštiti ova ugrožena vrsta, ukazuju konzervatori u Virungi, koja je i na listi svjetske baštine agencije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Posljednjih deset godina se broj planinskih gorila u ovom nacionalnom parku polako povećavao zahvaljujući patrolama protiv krivolova i programima zajednice, koje podržavaju Evropska unija (EU) i UNESKO.
Zahvaljujući ovom uspjehu, koji su zabilježili IUCN i drugi partneri, ove životinjske vrste su sa „kritično ugroženih“ označene kao „ugrožene“ 2018.
Virunga se prostire na 7.800 kvadratnih kilometara i dom je zadivljujuće raznovrsnog pejzaža: od aktivnih vulkana i prostranih jezera do prašume i planina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zanimljivosti

Rijetka pojava u afričkom nacionalnom parku: Gorila rodila blizance

Menadžerka društvenih mreža Milena Mijušković poručila je da bi ljudi, naročito u danima nakon praznika, trebalo da se opuste, manje vremena provode na društvenim mrežama i više se posvete stvarnom životu. Gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, istakla je značaj uživanja u trenutku i odmaka od neprestanog „skrolovanja“.
- Ljudi bi trebalo da se opuste i uživaju u datom trenutku i da što manje skroluju u danima postpraznične euforije, uzeti knjigu, pogledati film i uživati u životu - rekla je Mijušković.
Prema njenim riječima, društvene mreže često stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti, zbog čega ljudi počinju da upoređuju sopstveni život sa onim što vide na ekranima.
- Često osoba u lijepom okruženju, pored voljenih ljudi u prijatnom atmosferi i ugleda interesantne priče i objave ljudi koji se nalaze na drugom kraju svijeta može pomisliti da je to što vidi savršeno i mnogo bolje od onoga što sama živi - navela je Mijušković.
Dodala je da se većina korisnika trudi da prazničnu i novogodišnju euforiju prikaže na društvenim mrežama na sebi svojstven način, ali da takvi pokušaji ne nailaze uvijek na željeni efekat.
Kako je istakla, upravo ta potreba da se upoređujemo sa drugima često dovodi do nezadovoljstva.
- Nije nekome nerealno da se spakuje danas i pođe na tri dana, odreći će se možda nekih drugih stvari. Taj momenat u kom svi mi volimo da zavirimo u živote drugih i da se tim tuđim afinitetima vodimo u svom životu, što nam na kraju dana i ne prija toliko - rekla je Mijušković.

Mijušković: Zavirujući u tuđe živote na mrežama, često zaboravimo da uživamo u sopstvenom

Kako prepoznati toksičnu pozitivu tokom praznika i koja feng shui pravila mogu učiniti 2026. godinu harmoničnijom i uspješnijom – neke su od tema današnje emisije "E uživo" na Televiziji E.
Tim povodom, gošća emisije je Milena Knežević, prvi feng shui master u Crnoj Gori, koja će govoriti o energiji prostora, ličnom balansu i praktičnim savjetima za novu godinu.
Iako su praznici najčešće asocijacija na odmor, džudistkinja Marija Kipa govoriće o značaju fizičke aktivnosti i kretanja za očuvanje zdravlja, ističući da je – kako i tema razgovora poručuje – zdravlje u pokretu.
Panelisti emisije osvrnuće se i na niz drugih aktuelnih i inspirativnih tema iz svakodnevnog života.
Emisiju "E uživo" gledajte na Televiziji E danas od 16 do 18 sati.

1250x600

1084x550

"E uživo": Tokšična pozitiva, feng shui za 2026. i zdravlje u pokretu

U emisiji „Budilnik“ na Televiziji E bavimo se aktuelnim temama koje su obilježile početak godine i otvorile ključna društvena pitanja.
Obilne padavine koje su ponovo pogodile Crnu Goru stavile su na test spremnost sistema i izazvale brojne probleme širom zemlje. Analiziramo koliko su institucije spremne da odgovore na krize i da li su naučene lekcije iz prethodnih iskustava.
Od reformi koje na papiru djeluju obećavajuće, do izazova koji se svakodnevno osjećaju u praksi – otvaramo pitanje stanja u pravosuđu i sagledavamo koji su bili najveći testovi sa kojima se ovaj sektor suočavao tokom 2025. godine.
Poseban fokus stavljamo i na položaj novinara, pitajući da li će 2026. godina donijeti veću bezbjednost i slobodu rada za one koji i dalje djeluju pod pritiscima i prijetnjama.
Na kraju, razgovaramo o ulozi građana – koliku su snagu pokazali tokom prethodne godine i da li su dovoljno uključeni u procese koji oblikuju društvo u kojem živimo.
„Budilnik“ – teme koje bude pitanja i otvaraju dijalog.

„Budilnik“: Sistem na ispitu, pravosuđe pod lupom i bezbjednost novinara

U emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E, koja se emituje od 9 do 11 sati, gledaoce očekuje praznična atmosfera ispunjena muzikom, pokretom i pozitivnom energijom.
Za dobar ritam i prepoznatljive zvuke pobrinuće se 4 Seasons Band, koji u studio donosi praznično raspoloženje, dok sa muzičarkom Đurđom Petrović Poljak razgovaramo o vezi muzike i praznika.
Posebnu energiju emisiji daće Sanja Kalezić, osnivačica Akademije plesa i instruktorka latino grupe, koja će govoriti o plesu kao izrazu radosti, slobode i životne energije.
Gledajte „Srećan dan“ – jutro uz muziku, pokret i dobro raspoloženje na Televiziji E.

Praznično izdanje emisije „Srećan dan“ u znaku muzike, plesa i dobre energije

Za Badnji dan predlažem posnu rusku salatu sa krapom i tunjevinom. Za pripemu ove šarene i ukusne posne salate neophodne namirnice su: marinirani krap, tunjevina, kukuruz, grašak, pasulj, spanać, maslinovo ulje, posni majonez, so, biber, limunov sok - rekao je u emisiji Srećan dan na Televiziji E kuvar Branko Radonjić.
Svake godine od malih nogu, kaže Radonjić, pomaže i u spremanju praznične trpeze u roditeljskoj kući, pa je ovog puta odlučio da jedan takav recept podijeli sa gledaocima emisije Srećan dan.
Za posnu salatu neophodne namirnice su, kaže Radonjić, marinirani krap, kukurus, spanać, kuvana tjestenina, grašak, pasulj, tunjevina, maslinovo ulje i posni majonez i limun.&nbsp;
- Za posni majonez je potrebno ulje, senf, so i biber, pažljivo mutiti dok se ne dobije homogena smjesa. Marinirani krap se sprema tako što ga očistimo, uklonimo krljušti i iznutrice, operemo i na kraju kuvamo 12 sati u dubokom ulju, na tihoj vatri, nakon toga je mariniran - rekao je Radonjić.
U posudu se dodaje prvo, kaže Radonjić, kukuruz, obareni na 90° pasulj i grašak u posoljenoj vodi, što su namirnice koje su korištene uvijek i u prošlosti, dodaje on, za spremanje trpeze, ranije je to bilo osnovno jelo.
- Začiniti biberom i maslinovim uljem, dodati posni majonez, dodati komadiće tunjevine, makarone (ovog puta su to fusili, a mogu po izboru bilo koji), dodaje se spanać prethodno posoljen, pobibereno, začinjen maslinovim uljem, ko voli može dodati aceto balsamico. Salatu servirati na velikom plitkom tanjiru, a sa strane dodati komade već pripremljenog mariniranog krapa, po želji posuti limunovim sokom - zaključio je Radonjić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq2wRQujv2YA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radonjić: Za Badnji dan predlažem posnu rusku salatu sa krapom i tunjevinom

Takmičenje IDJ Show, koje je ove sezone oborilo sve rekorde gledanosti, iznjedrilo je mlade zvijezde o kojima se ne prestaje pričati. Među njima posebno se izdvajaju Cetinjanin Danilo Ivanović i Kotlaja, takmičar iz Srbije, koji su publiku osvojili talentom, iskrenošću i emocijama koje ne ostavljaju ravnodušnim.
<h2>Danilo Ivanović: “Majku osjećam u svakom trenutku, kao da je tu i bodri me”</h2>
Mladi Danilo Ivanović pobrao je ogromne simpatije publike zahvaljujući snažnom vokalu i emotivnim interpretacijama. Ipak, jedan nastup posebno je obilježio njegov put u takmičenju — kada je u jednoj emisiji izveo pjesmu „Gdje ću sad, moja ružo“, posvećenu majci koju je izgubio sa samo 13 godina.
U intervjuu je otvoreno govorio o toj teškoj, ali iskrenoj emociji:
“Ja stvarno osjećam svoju majku u svakom mogućem trenutku. Šta god da radim, imam osjećaj kao da je tu i da me bodri. Jednostavno sam znao da tu pjesmu moram otpjevati za nju. Nije bilo lako, trebalo je snage, ali želio sam da taj nastup i tu pjesmu posvetim njoj.”
Posebno ga je, kako kaže, dotakao trenutak kada mu je nakon nastupa prišao mentor Relja:
“Kad sam vidio mog coacha Relju sa suzama u očima kako mi prilazi, taj pogled je bio dovoljan — ‘razumijem te’. Nisam osoba koja voli da plače, ali tada se nijesam mogao iskontrolisati.”
Danilo ističe da mu je najvažnije da nastavi da radi ono što voli, jer je to bila i posljednja poruka njegove majke:
“Rekla mi je da budem srećan u onome što radim. Dao sam joj obećanje da ću uspjeti u životu i siguran sam da ću ga ispuniti. Znam da je ponosna i da mi pomaže kroz sve ovo.”
<h2>Kotlaja o ljubavi u IDJ Showu: “Nije fejk — marketing je prerastao u nešto stvarno”</h2>
Pored Danilove emotivne priče, veliku pažnju javnosti privukao je i Kotlaja, koji je, osim jakog vokala i upečatljivog izgleda, osvojio i srca publike — a njegove obožavateljke ponosno nose naziv “Kotlajke”.
U IDJ Showu mu se dogodila i ljubav sa takmičarkom Anđelom Stojković, što je izazvalo brojne komentare i sumnje da je riječ o unaprijed isplaniranom marketingu.
Na to pitanje Kotlaja je po prvi put javno i ekskluzivno odgovorio:
“Mi smo i dalje u vezi i to nije fejk. Iskreno, na početku je to trebalo da bude marketing, ali je u međuvremenu preraslo u nešto više.”
Zanimljivo je da je upravo Danilo imao ključnu ulogu u njihovom zbližavanju:
“Danilo nas je najviše spojio, stalno je bio u fazonu ‘ajde, ajde, mora, mora’. Najviše smo se povezali poslije zajedničkog nastupa, a prije toga smo se samo bockali i muvakali.”
<h2>Prijateljstvo, emocije i planovi za budućnost</h2>
Danilo i Kotlaja su se sprijateljili tokom takmičenja, a nedavno je Kotlaja boravio nekoliko dana kod Danila u Crnoj Gori. Tom prilikom sreli smo ih u Budvi, gdje smo sumirali utiske nakon IDJ Showa, govorili o teškim trenucima, emotivnim situacijama i planovima koji ih čekaju u budućnosti.
Kompletan intervju pogledajte u linku ispod:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHyR-xxH2GVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Danilo Ivanović dirnuo region emotivnom ispoviješću, Kotlaja razbio sumnje o vezi

Crnogorski kompozitor i kantautor Momčilo Zeković Zeko objavio je novu pjesmu „Volio bih“, koja se nalazi na drugom disku dvostrukog CD izdanja „Džep sa tajnama 2“.&nbsp;
Kako je saopšteno, uz ovu pjesmu je predstavljen i prateći video spot namijenjen za emitovanje na TV stanicama i YouTube kanalu projekta „Džep sa tajnama“.
Pjesma „Volio bih – Zeko“ potpisana je autorski od strane Momčila Zekovića Zeka, koji je napisao tekst i muziku, dok je aranžman uradio Dejan Božović.
U snimanju pjesme učestvovali su i brojni gosti sa crnogorske muzičke scene – članovi bendova Akademija (Božo Gagović), Highway (Luka Vojvodić i Petar Tošić) i Neonoen (Marko Vukčević i Ilija Pejović).&nbsp;
Oni su, kako se dodaje u saopštenju, zajedno sa Dejanom Božovićem i Zekom, otpjevali prateće vokale.
Montažu video spota potpisuje Dejan Senić.
Pjesmu možete poslušati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTj8z35Sbzro&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Momčilo Zeković Zeko objavio novu pjesmu „Volio bih“

U novom izdanju emisije "Vikend popodne" na Televizija E gledaoce očekuju razgovori koji inspirišu i pozitivna energija.
Sa autorom filma o Ivanu Crnojeviću razgovaramo o tome koliko se način komunikacije promijenio u savremenoj, tehnološkoj eri i na koji su način audiovizuelni formati postali ogledalo našeg svakodnevnog izražavanja.
U nastavku emisije, sa psihološkinjom otvaramo važnu temu kako izaći iz negativnih obrazaca, pobijediti prokrastinaciju i konačno ispuniti obećanja koja dajemo sami sebi.
Donosimo i ličniju priču – razgovor sa voditeljkom o tome koliko su je dirljivi i značajni susreti i razgovori kroz novinarski posao oblikovali i na privatnom planu.
Za kraj, u vedroj atmosferi, pripremamo jednostavne i ukusne recepte sa Sandrom Manojlović.
Gledajte „Vikend popodne“ od 17 sati na Televiziji E.

"Vikend popodne": Komunikacija u digitalnom dobu, dobra energija i lični izazovi u fokusu

U emisiji Srećan dan na Televizija E bavimo se temama koje su bliske svakodnevici, ali često ostaju neizgovorene.
Govorimo o tome koliko nas perfekcionizam udaljava od istinskog uživanja u praznicima i zašto takozvani „idealni praznici“ nerijetko postaju izvor stresa. O pritisku savršenstva, realnim očekivanjima i načinima da se opustimo i budemo nježniji prema sebi govori psihološkinja Stela Burzanović.
U nastavku emisije osvrćemo se na trendove na društvenim mrežama u 2025. godini – šta se mijenja, šta ostaje isto i na koji način digitalni svijet oblikuje naše navike, ponašanja i očekivanja.
Za muzički dio emisije zadužena je Mirjana Vukanović Mike, koja donosi dobar ritam, pozitivnu energiju i lagan ulazak u novi dan.
„Srećan dan“ pratite od 9 do 11 sati.

„Srećan dan“: Kako se osloboditi perfekcionizma i koji trendovi nas očekuju u 2025.

Od „Don Bosco Centra“ u Podgorici do hiljada nastupa širom regiona i Evrope – tako izgleda put Dušana Đukića, žonglera i performera koji je slučajnu fascinaciju cirkusom pretvorio u ozbiljnu umjetničku karijeru. Prvi dodir sa žongliranjem imao je kao tinejdžer, a zahvaljujući mentorima i kasnijem profesionalnom usavršavanju, izgradio je prepoznatljiv scenski izraz na spoju savremenog cirkusa, fizičkog teatra i glume. Danas iza sebe ima na stotine nastupa, a scenu doživljava kao prostor komunikacije s publikom, u kojem tehnička vještina postaje sredstvo za pripovijedanje i otvaranje važnih tema. U razgovoru za Portal ETV, Đukić govori o svojim počecima, ulozi discipline i „kilometraže“ u razvoju izvođača, odnosu s publikom, ali i o tome gdje savremeni cirkus stoji u regionalnom kontekstu i kakvu budućnost želi Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1106" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Kako su izgledali Vaši prvi susreti sa žongliranjem i kada ste shvatili da to neće ostati samo prolazna fascinacija? ĐUKIĆ: Prvi susret sa žongliranjem, tačnije sa cirkusom, desio se u „Don Bosko Centru“ u Podgorici. Sasvim slučajno sam naišao na omladinski centar koji je u okviru svojih programa imao raznovrsne aktivnosti, među kojima je bio i cirkus. U tom trenutku odgovoran za program je bio Lindon Ljucović, a poslije je određeni period bio uključen i Martin Berišaj. Obojica su me na neki način usmjeravali u mojim prvim cirkuskim koracima. Do svoje osamnaeste godine nijesam bio svjestan da ću se time baviti i da će to postati moja profesija. Uvijek sam imao veliku želju da glumim i budem dio dramske umjetnosti, ali me je put odveo ka drugoj vrsti umjetnosti, veoma povezanoj s teatrom i dramskom umjetnošću. Nakon upisa na fakultet, shvatio sam da je to ono čime želim da se bavim i ono što želim da budem u životu. Uz podršku Don Bosko Centra Podgorica otišao sam u Sloveniju, gdje sam proveo godinu dana razvijajući svoje sposobnosti. Tada sam bio stoprocentno siguran da je to moj životni poziv.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515" data-rendition-name="original" width="400" height="286" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Sjećate li se trenutka ili okolnosti u kojima se prvi put javila ljubav prema žongliranju?&nbsp; ĐUKIĆ: Mogao bih reći da je prva ljubav prema cirkusu, odnosno žongliranju, nastala onog trenutka kada sam ušao u omladinski centar i vidio kako Lindon vozi monocikl i žonglira. To me je fasciniralo i rekao sam sebi da to želim da radim. Drugi važan trenutak bila je podrška koju sam dobio nakon prvog nastupa. Tada sam shvatio koliko mi znači kada me podržavaju ljudi koji možda slično razmišljaju ili jednostavno vide perspektivu u onome što radim. Nakon prvog nastupa osjećao sam se izvanredno – nikada ranije nijesam osjetio takav komfor i ljepotu u nekom prostoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Šta je u Vašem razvoju bilo presudnije – mentorstvo, samostalni rad ili iskustvo nastupa pred publikom? ĐUKIĆ: U mom razvoju veliku ulogu su imali mentorstvo, upornost i samostalni rad koji sam ulagao da bih dostigao nivo na kojem sam danas. Istovremeno uvijek vidim prostor za napredak i učenje. Na kraju, rekao bih da je najvažniji faktor tzv. “kilometraža” – broj pređenih nastupa i iskustava. U posljednjih osam godina imao sam više od hiljadu nastupa, što donosi posebno iskustvo i užitak, tako da je to postalo dio mene, moje persone i mog života. PORTAL ETV: Koliko je discipline i svakodnevnog rada potrebno da bi se postigao nivo na kojem ste danas? ĐUKIĆ: Veoma je važno raditi i vježbati svakog dana, uz određenu disciplinu koja će na kraju dati rezultate. Bilo da je riječ o scenskom pokretu, glumi, žongliranju, balansiranju na različitim rekvizitima ili isključivo psihičkoj ili fizičkoj pripremi – ključno je da svakodnevno radimo i budemo disciplinovani. PORTL ETV: U kom trenutku žongliranje, po Vašem mišljenju, prestaje biti vještina, a postaje umjetnički izraz? ĐUKIĆ: Cirkus je za mene uvijek bio način izražavanja – prostor kroz koji prikazujem različite priče i teme, kao i probleme u društvu i situacije koje me okružuju. Moj scenski prostor postaje i prostor svih ljudi koji dođu da gledaju predstavu. To je prostor u kojem se gubi stara zona komfora i stvara nova. Prostor u kojem ukazujemo na probleme u društvu i u nama samima, na one sa kojima možda izbjegavamo da se suočimo kada stanemo pred ogledalo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Kako se Vaš scenski izraz mijenjao tokom godina i šta je najviše uticalo na te promjene? ĐUKIĆ: Moj scenski izraz se mijenjao s iskustvom i, kako volim da kažem, s “kilometražom”. Ne želim da povlačim paralelu između svojih početnih i sadašnjih nastupa, jer smatram da je nemoguće dobiti realan rezultat poređenja. Uvijek radimo nešto novo i uvijek treba da radimo nešto novo. Trudim se da se previše ne osvrćem na ono što sam ranije radio, jer uvijek postoji prostor za napredak. Zadovoljan sam putem koji sam prošao i mjestom na kojem sam sada, uz težnju da stalno idem stepenicu više. PORTAL ETV: Koliko publika utiče na tok i energiju vašeg nastupa dok ste na sceni? ĐUKIĆ: Kao neko ko se bavi fizičkim teatrom i stalno radi sa živom publikom, smatram da je veoma važan kontakt sa publikom – koliko uspijem da doprem do njihovih srca i duše. Energija koja se stvara tokom nastupa izuzetno je važna. Zbog toga pažljivo osmišljavam nastupe od samog dolaska publike u teatar ili na ulicu, gdje se često održavaju moji nastupi. Već od prvog susreta publika ulazi u priču i postaje njen dio. Različite kulture i sredine donose različita iskustva, pa uvijek prije odlaska u inostranstvo nastojim da upoznam mentalitet i kulturu ljudi sa kojima ću raditi. PORTAL ETV: Kako vidite poziciju savremenog žongliranja i cirkuske umjetnosti danas, posebno u regionalnom kontekstu?&nbsp; ĐUKIĆ: Kada je riječ o regionalnom razvoju savremenog cirkusa i žongliranja, Crna Gora se trenutno nalazi otprilike u sredini. Zaostajemo za Hrvatskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, a posebno Slovenijom. Ipak, postoji pomak i razvoj, iako možda ne onoliko brzo koliko bih ja želio. Moja želja je da Crna Gora postane vodeća država u regionu u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa. Nadam se da će se situacija značajno promijeniti u narednih četiri do pet godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Šta biste voljeli da publika ponese sa sobom nakon vašeg nastupa – osim impresije same vještine? ĐUKIĆ: Kao što sam ranije pomenuo, ne želim da publika sa nastupa ponese samo utisak tehničke vještine. Želim da utičem na njen razvoj, da publika razumije i osjeti temu kojom se bavim i problem koji pokušavam da prikažem. Često kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu. Jedan od primjera je predstava “DATE”, rađena prošle godine i izvođena na internacionalnim festivalima, kroz koju sam želio da skrenem pažnju na majčinstvo i značaj žene u društvu. Uvijek pokušavam da na komičan ili sarkastičan način prikažem probleme naše okoline. Od publike želim da ponesu iskru energije i priče, te da se na kraju zapitaju: “Zašto?”, “Kako?” i “Zbog čega?”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>

Đukić: Kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu; Želim da Crna Gora predvodi u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa u regionu

Organizator očito očekuje da se Crnogorci ponovu žrtvuju za tuđe interese, ovoga puta ne na Mojkovcu, nego da se odupru ulasku zemlje u EU - kazali su iz Crnogorske stranke u osnivanju povodom obilježavanja Mojkovačke bitke 10. januara u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Kako navode u saopš'tenju, ovogodišnja manifestacija "organizuje se sa zadnjim namjerama".&nbsp;
- Cijelim naslovom manisfestacije "Da svak prizna Srbo-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu" organizator nemušto traži priznanje, očito od srpskih zvaničnika i srpske nauke, za uzaludnu crnogorsku žrtvu položenu na Mojkovcu, na Božić 1916. godine. Do te bitke srpska nauka i povjesničari ne drže; srpske trupe su već bila stigle u Skadar i luku San Đovni di Medua. Zato se u vezi nje s Crnogorcima izrugaju rečenicom: "Ko vas je terao da se bijete". Preoblikovan u lisicu s vučjom kožom organizator podlački podilazi etničkim Crnogorcima, jednačeći dva naroda složenicom Srbo-Crnogorci, tako i indirektno priznajući postojanje etničkih Crnogoraca - kazali su iz Crnogorske stranke u osnivanju.&nbsp;
Poznato je, kako navode, da je crnogorsku vojsku na Mojkovcu, planirano iz Beograda, namjerno žrtvovao načelnik Vrhovne komande crnogorske vojske, srpski pukovnik Pešić.&nbsp;
- Cilj im je bio da je potpuno unište u sudaru s premoćnim austorugarskim trupama, kao oružanu smetnju izlasku Srbije na more, ili bar zadrže, i spriječe da se na vrijeme povuče sa srpskom vojskom u Grčku. Junake s Mojkovca nijesu mogli uništiti, nego su crnogorsku vojsku spriječili da se na vrijeme povuče iz zemlje. Tako se u Solunu, kako se falio tom ličnom zaslugom isti Pešić, nijesu “našla dva kralja u oslobođenoj zemlji” - piše u saopštenju.&nbsp;
Posljedično, kako dodaju, 1918. godine, Crna Gora i Crnogorska pravoslavna crkva, lišene zaštite crnogorske vojske i vrhovnoga komadanta kralja Nikole, postale su plijen pohlepne beogradske oligarhije - anektirane su.&nbsp;
- Dovoljno nas je da se odupremo politici preoblikovanja povijesti, koja vodi preoblikovanju politike u korist stranih sila - poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Crnogorska stranka o obilježavanju Mojkovačke bitke u hramu Hristovog vaskrsenja: Ovogodišnja manifestacija organizuje se sa zadnjim namjerama

Saobraćaj na putevima Crne Gore se, i pored poboljšanja vremenskih uslova, i dalje odvija usporeno i otežano uz kraće ili duže prekide zbog sniježnog pokrivača, odrona na kolovozu i izlijevanja rijeka iz vodotoka, kazali su iz Uprave policije.&nbsp;
Sve ovo, kako ističu, uz prisustvo magle na pojedinim dionicama puteva, povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda, zbog čega savjetuju da se na put ne kreće bez izuzetne potrebe, uz pojačani oprez.
- Podsjećamo vozače na obaveznu upotrebu pneumatika za zimsku upotrebu, na vozilima koja učestvuju u saobraćaju na putu na kojem ima snijega, leda ili poledice, ili koji je obuhvaćen Naredbom o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila a čija je primjena počela 15. novembra 2025. godine - precizirali su u saopštenju.
Apeluju na vozače da strpljivom vožnjom prilagođenom uslovima na putu doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.

Saobraćajna policija vozačima savjetuje oprez zbog vremenskih uslova

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega u Beranama, 35 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako se navodi, na Žabljaku je jutros u sedam sati izmjereno 24 cm snijega, a u Pljevljima 19.
Visina sniježnog pokrivača u Kolašinu i Šavniku iznosi 13 cm, Rožajama 12, Gusinju osam i Plužinama šest.