<article>Volite je na instagramu, sada je i na TVE. Od danas, svakog poneđeljka u 20:00h, gledaćete satiričnu video (S)avetnicu. Ovo je autorski projekat glumice Marte Ćeranić.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKcRVDKgoGo8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Volite je na instagramu, sada je i na TVE. Od danas, svakog poneđeljka u 20:00h, gledaćete satiričnu video (S)avetnicu.&nbsp;
Ovo je autorski projekat glumice Marte Ćeranić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKcRVDKgoGo8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(S)avetnica

Zanimljivosti

(S)avetnica od danas na TV E

Volite je na instagramu, sada je i na TVE. Od danas, svakog poneđeljka u 20:00h, gledaćete satiričnu video (S)avetnicu. 
Ovo je autorski projekat glumice Marte Ćeranić.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKcRVDKgoGo8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Spasilačke ekipe u zapadnim djelovima Sjeverne Karoline užurbano pokušavaju da dođu do ljudi čija se sudbina još ne zna, tri dana pošto je uragan Helen razorio jugoistok Sjedinjenih Država. Broj žrtava oluje u šest država porastao je na 120, a milioni ljudi su ostali bez struje i nemaju pristup internetu, prenosi Glas Amerike.
U teško pogođenom planinskom okrugu Bamkoum u Sjevernoj Karolini, gdje se nalazi grad Ešvil, nastradalo je 35 osoba, saopštio je u ponedjeljak lokalni šerif. Zalihe vode i hrane su helikopterima i avionima dostavljene stanovnicima područja koja su ostala izolovana zbog poplava i nestanka struje, prenosi Glas Amerike.
Guverner Sjeverne Karoline Roj Kuper predvidio je da će broj žrtava rasti kako spasioci prilaze područjima izolovanim zbog srušenih puteva, oštećene infrastrukture i velikih poplava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGlasAmerikeVOA%2Fstatus%2F1840779446372139355%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1840779446372139355%7Ctwgr%5E101685afcae6bdc5e6347ce2c8cee3ef6d603009%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Više od dva miliona kuća i firmi u Floridi, Džordžiji, Sjevernoj i Južnoj Karolini u ponedjeljak nije imalo struju, prema podacima vebsajta PowerOutage.us.
Zvaničnici upozoravaju da će obnova i oporavak od velike materijalne štete poslije uragana biti teški i da će dugo trajati.
Američki predsjednik Džo Bajden u ponedjeljak je razgovarao sa guvernerima Džordžije i Sjeverne Karoline i obećao nastavak federalne pomoći za žrtve uragana „dok god je potrebno“.
- Nastavićemo da povećavamo resurse, uključujući hranu, vodu, komunikacije i opremu koja spasava živote. Bićemo tamo koliko god je potrebno da se posao završi - rekao je Bajden u Bijeloj kući i najavio da će kasnije ove nedjelje obići pogođena područja.&nbsp;
Dodao je da će možda „morati da zatraži“ da se Kongres vrati na specijalnu sjednicu kako bi usvojio paket dodatne pomoći za pogođene djelove zemlje.
Potpredsjednica Kamala Haris otkazala je planirane predizborne aktivnosti u Las Vegasu u Nevadi, i vraća se u Vašington ranije nego što je planirano da bi učestvovala u brifinzima u sjedištu Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA). Njen izborni štab najavio je da će Haris posjetiti region pogođen uraganom „čim to bude moguće, a da se ne poremete hitne spasilačke operacije“.
Prethodno je republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp kritikovao što nije više uključena u reagovanje na uragan i najavio da će posjetiti pogođeni region. On je posjetio Valdostu u Džordžiji, kako je saošteno, da bi se informisao o oluji i pomogao u distribuciji humanitarne pomoći. Tramp je takođe rekao da je razgovarao sa milijarderom Ilonom Maskom da se stanovnicima pogođenih djelova koji su ostali bez interneta omogući besplatni satelitski internet Starlink. Mask je ranije zvanično podržao Trampa kao kandidata na predsjedničkim izborima.
Uragan Helen udario je u obalu Floride u četvrtak uveče, izazvao višednevne pljuskove i uništio kuće koje su decenijama odolijevale nevremenima. Oluja je putovala ka sjeveru, a cijela naselja su zbrisana sa zemljom, dok su mnoge zajednice ostale bez vode i osnovnih potrepština.

Broj žrtava uragana Helen porastao na 120, dva miliona kuća bez struje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je ponovo priznao da se vojska Ukrajine suočava s "veoma, veoma teškom" situacijom pošto je protivvazdušna odbrana bila primorana da uništi više talasa ruskih dronova koji su napadali prijestonicu, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio državni praznik da ponovi zavjet da će ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini.
Poslije sastanka s najvišim komandantima, Zelenski je rekao da izvještaji od sektora fronta o njihovim kapacitetima, budućim kapacitetima i specifičnim zadacima pokazuju da je "situacija veoma, veoma teška".
- Sve što može da se uradi ove jeseni, sve što možemo da postignemo mora da se postigne - rekao je on u svom noćnom video obraćanju.
Zelenski je istakao važnost predstojećeg sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u američkoj vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj i naglasio potrebu da se ostvare dobici uoči skupa kako bi se uvjerili zapadni saveznici u sposobnost Ukrajine da ostvari dobitke na bojnom polju, prenio je Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
- To zavisi od svih u ukrajinskom timu. Sada moramo da radimo naporno koliko možemo prije Ramštajna - dodao je on, misleći na sastanak zakazan za 12. oktobar.
U pogledu bojnog polja, šef vojne administracije u Kijevu Sergej Popko rekao je da nije bilo štete pošto su "talasi" nadolazećih dronova uništeni tokom petočasovne vazdušne uzbune u gradu koja je počela oko jedan sat ujutru. Bio je to 10. ruski vazdušni napad na ukrajinsku prijestonicu ovog mjeseca.
Komandant vojne administracije u Kijevu Ruslan Kravčenko kasnije je rekao da su ostaci uništenih dronova pali u šest okruga, ali da su izazvali samo manju štetu.
Ukrajinske vojne vlasti saopštile su da su četiri osobe poginule, a još 37 je povrijeđeno u ruskim vazdušnim udarima u protekla 24 sata u oblastima Donjecka, Hersona, Harkiva, Dnjepropetrovska i Zaporožja.
Navele su da je Rusija tokom noći lansirala ukupno 73 jurišna drona i tri rakete, a da je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila 67 dronova i jednu raketu.
U Rusiji je Putin u ponedjeljak obećao da će ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini u video poruci koja se poklopila s godišnjicom jednostranog proglašenja 2022. aneksije četiri ukrajinska regiona koja djelimično kontrolišu ruske trupe.
Ujedinjene nacije su usvojile više rezolucija koje potvrđuju teritoriju i suverenitet Ukrajine otkako je Rusija izvršila invaziju i aneksiju Krima 2014. godine i pokrenula podršku separatistima u istočnoj Ukrajini osam godina prije nego što je opšta invazija počela u februaru 2022.
- Istina je na našoj strani. Svi zacrtani ciljevi će biti ostvareni - rekao je Putin u poruci.
Ruska vlada je u ponedjeljak objavila planove da poveća potrošnju na odbranu za oko 30 odsto 2025. godine, pošto se rat u Ukrajini – za koji je Kremlj u početku očekivao da će biti kratka, brza i pobjedonosna invazija – otegao na više od 30 mjeseci.
Nacrt ruskog budžeta ukazuje na to da Moskva planira da poveća potrošnju za odbranu sljedeće godine na 13,5 biliona rubalja (145 milijardi dolara), preusmjeravajući više resursa na rat u Ukrajini dok ekonomija zemlje i dalje posrće pod sankcijama Zapada.
Putin je takođe potpisao dekret o redovnom jesenjem regrutovanju muškaraca za obaveznu vojnu službu, pri čemu se očekuje da će se oko 133.000 muškaraca starosti od 18 do 30 godina pridružiti ruskim snagama. Putin ne želi da najavljuje dodatne, neregularne mobilizacije, plašeći se masovnog egzodusa muškaraca u druge zemlje slično onome što se dogodilo nakon njegovog dekreta u septembru 2022. u prvim mjesecima rata.
Zapadna vojna i druga podrška Ukrajini nastavljena je uprkos strahovima od "ukrajinskog zamora" među njenim pristalicama i upornim naporima Moskve da potkopa evropsko jedinstvo.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha otputovao je u ponedjeljak u Budimpeštu kako bi pokušao da ojača podršku Mađarske, koja, uprkos tome što je članica NATO-a i EU, ne podržava rat Ukrajine protiv Rusije.
Mađarski premijer Viktor Orban jedini je lider EU koji je održao bliske veze s Putinom poslije početka ruske invazije u februaru 2022. i nije pružio vojnu pomoć Ukrajini.
Tokom konferencije za novinare, Sibiha je odbacio opaske šefa mađarske diplomatije kolege Petera Sijarta, koji je izjavio da će Mađarska podržati svaku inicijativu kojom bi se postigao mir u Ukrajini, što je zabrinjavajući stav za Kijev, koji je odbacio inicijative Moskve koje bi zahtijevale predaju ukrajinske teritorije Rusiji.
Sibiha je rekao da se nada da će Budimpešta nastaviti da podržava "ukrajinske inicijative", koje pozivaju da Rusija ukloni sve trupe iz Ukrajine.

Zelenski naglašava potrebu za dobicima na bojnom polju pred sastanak sa saveznicima

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras u Beogradu da on i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović imaju "gotovo sve različito u svojim programima, planovima i idejama", ali da imaju "jednu zajedničku opsesiju - Srbiju".
- I jedan i drugi smo opsjednuti Srbijom on je mrzi, ja je volim, i nemam nikakav problem s tim. Ja ću nastaviti da volim svoju zemlju, on može da nastavi da je mrzi. Istovremeno ću poštovati Crnu Goru i narod u njoj, šta god on pjevao, koliko god mrzio Srbiju, ona će ići naprijed - rekao je Vučić novinarima na svečanosti povodom završetka radova na hotelu "The St. Regis Belgrade" u "Kuli Beograd" naselja "Beograd na vodi".
Tako je prokomentarisao snimak proslave pobjede Demokratske partije socijalista na lokalnim izborima u Podgorici u nedjelju uz stihove "Ne može nam niko ništa, jači smo od Srbije, mogu samo da nas mrze...".

Vučić o Đukanoviću: Koliko god on pjevao i mrzio Srbiju, Srbija će ići naprijed

Prva sredstva iz Programa za razvoj Zapadnog Balkana biće uplaćena svim državama regiona do kraja godine, osim možda za BiH, ako uskoro ne kompletira reformsku agendu - kazao je direktor Direktorata Evropske komisije za proširenje Gert Jan Kopman.
On je, poslije predstavljanja Plana razvoja regiona u Evropskom parlamentu, novinarima rekao da će Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, koje su najviše napredovale u reformama, postati članice Jedinstvene zone plaćanja EU (SEPA).
Kopman je dodao da svih šest država regiona, uključujući Srbiju, očekuju investicije iz EU, da rade na tome da napreduju u reformama i da se taj rad vidi.

Direktorat EK za proširenje: Do kraja godine prve isplate za Zapadni Balkan

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Nezakonito smijenjeni komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković uputio je dopis aktuelnoj gradonačenici Podgorice Oliveri Injac dan nakon vanrednih lokalnih izbora, u kom konstatuje da su građani juče rekli svoje, a da ona i njeno rukovođenje gradom neće ostati upamćeni ni po čemu dobrom.
Janković u dopisu, u koji je portal ETV imao uvid, konstatuje da je on ostao duže na fukciji komandira službe zaštite, nego što je ona provela u fotelji gradonačelnice Podgorice.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore dva puta je poništila rješenje Injac o smjeni Gorana Jankovića sa pozicije komandira podgoričke Službe zaštite i spasavanja, a u obrazloženju je navedeno da su nejasni razlozi ovakve odluke gradonačelnice.
- Poštovana, obraćam Vam se ovim putem da vidim da li ste došli danas na posao i kako Vam djeluje ovo sve što su građani rekli o Vama i Vašem radu i rukovođenju. Ipak, na kraju ostade da ćete ipak Vi ostati upamćeni po ničemu dobrom, a posebno ćete ostati upamćeni po dovođenju novog stila života u moju i našu Podgoricu, a to je pacovski kvartovi, titulu najprijavijeg, ili što kazemo mi Podgoričani "najglibavijeg" grada u regionu sa nepotizmom, zloupotrebama, zaposlenjem nepismenih starješina bez uslova, kupovina starih autobusa, saobraćajni haos, uništenje redovnog vodosnadbijevanja i raznim mahinacijama koje će se otkrivati u narednom periodu - naveo je Janković u dopisu upućenom Injac.
Takođe, Janković poručuje da je Injac neznanjem, nestručnošću i njoj znanim stilom rada sa još nekoliko ljudi unizila sve službe i organe grada o čemu su joj, kako ističe, na kraju juče građani rekli sve.&nbsp;
- Ono što treba da Vas zabrinjava jeste materijalna šteta koju ste proizveli lažnim i nezakonitim radnjama u postupku moje smjene gdje su stručna lica do sada utvrdila da šteta prelazi iznos od 25.000 (slovina: dvadeset pet hiljada) eura koje ćete objašnjavati nadležnima na koji način ste ih zloupotrebom položaja otuđili iz budžeta Glavnog grada! Pravda je spora ali dostižna - naglasio je Janković u dopisu.
Janković je upozorio Injac da još nije postupila po nalogu Komisije za žalbe i da pravi enormne troškove za budžet.
- Naravno, posebna tema će biti podnošenje lažnih krivičnih prijava od strane Vas i Slađane Anđušić, jedne od najnepismenijih pravnika u istoriji Crne Gore! | na kraju, ipak, duže ostadoh komandir, nego sto vi bijaste gradonačelnica! U iščekivanju primjene i poštovanje zakona, srdačan pozdrav. Zakoniti komandir Službe zaštite i spašavanja mr Goran Janković - zaključio je on u dopisu.
Janković je u Službu zaštite došao iz Komunalne policije 2019, a u mandatu je bio do 2025. godine. Mandat mu je prestao u oktobru, kada je gradonačelnica Injac donijela rješenje o njegovom razrješenju.
Krajem istog mjeseca, za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite Glavnog grada postavljen je Zdravko Blečić.
Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave utvrdila je da Blečić ne ispunjava uslove za komandira Službe zaštite i spasavanja i više puta je upozoravala Injac da ukloni nepravilnosti u ovom slučaju, što ona nije uradila.
Takođe, Upravna inspekcija MJU je u aprilu zabranila rad Blečiću, ali je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović mjesec kasnije poništio to rješenje.

Janković poručio Injac: Ipak duže ostadoh komandir nego Vi gradonačelnica

Dobri moji, e ovo je dobro!&nbsp; Imao je Nermin Abdić, kandidat za gradonačelnika Podgorice razloga da se baš tako obrati javnosti nakon što su bili poznati prvi preliminarni rezultati izbornog nadmetanja u Glavnom gradu, poslije informacije da je DPS osvojio 29,9 odsto glasova, odnosno čak 19 mandata. &nbsp; Ne da je dobro, nego je ispalo super-dobro za DPS. Prvi put od avgusta 2020. godine partija koju više ne predvodi Milo Đukanović, ni bilo ko od starijih partijskih kadrova, stranka koju je napustio bivši premijer Duško Marković, partija koju su već dvije godine preuzeli da vode ,,neki novi klinci“ - osjetila je opojni miris izborne pobjede.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Nermin Abdić konferencija za medije "> </figure>  Lista dr Abdića osvojila je sedam i po hiljada više, odnosno osam odsto glasova više. od Mujovićeve koalicije PES-Demokrate ili čak desetak odsto više u odnosu na listu srpskih stranaka koje je predvodila nositeljka liste iz Mandićeve NSD, Jelena Bojović Borovinić. Ne samo to: DPS ima tri puta veću podršku od saveza ,,Za bolju Podgoricu“ aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera, lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Možda vrhu DPS-a neće lako ići posao formiranja nove uprave Podgorice, moguće čak i da ne uspiju da se dogovore o podjeli kolača vlasti, možda se i nastave stare mantre o tome da DPS nema koalicioni kapacitet, ali niko neće moći osporiti ključnu političku činjenicu - da su ostvarili veliki come back. &nbsp; Stranka kojoj su predviđali sudbinu Dačićevog SPS-a u Srbiji, nakon odlaska Miloševića, partija koja je bila prepoznata po jakom liderstvu Đukanovića, koju su uporno kritikovali da nijesu napravili promjene, čak i kad je izmijenjena čitava rukovodeća struktura, juče je – rezultatima na izborima u Podgorici i Kotoru – pokazala i dokazala da je upravo DPS postala vjesnik političkih promjena u Crnoj Gori.&nbsp; A to je već – promjena političke igre.&nbsp; Visina uzleta opozicionog DPS-a pokazuje svu dubinu pada njihovih političkih oponenata - takozvane postavgustovske većine – saveza partija koje su, sve do jedne, stranke vlasti od konstitusanja Skupštine Crne Gore i formiranja ,,apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića.&nbsp; Rekonstruisana Vlada Milojka Spajića izglasana je u crnogorskom parlamentu sa 54 glasa od ukupno 81 poslanika, što će reći da je zadobila povjerenje fantastičnih 66,6 odsto glasova u Skupštini Crne Gore. Više od bilo koje vlade u istoriji crnogorskog višestranačja.&nbsp; Juče, na podgoričkim izborima ta parlametarna većina, koju predvodi lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, trbuhozborac Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, doživjela je istinski izborni krah.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7" data-rendition-name="original" width="1000" height="597" loading="lazy" alt='Press koalicije ,,Još jače"'> </figure>  Kad se saberu procenti stranaka nove parlamentarne većine, osvojili su povjerenje svega 43 odsto glasača: PES i Demokrate – 21,8%, ,,Za budućnost Podgorice“ – 20,2% i Bošnjačka stranka – 1,2%. Stranke parlamentarne većine iz državnog parlamenta koje tamo imaju 66,6%, u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće svega 45,76 odsto odborničkih mjesta! Podgorica čini trećinu izbornog tijela u Crnoj Gori, pa je jasno što ove brojke govore: parlamentarna većina na državnom nivou, poslije odmjeravanja snaga u Podgorici, izgubila je politički legitimitet.&nbsp; To ne znači da će Mandić i Spajić pokleknuti. Ne, boriće se da zadrže sve poluge vlasti, nudiće doskorašnjim političkim neprijateljima – Milatoviću i Abazoviću u Podgorici funkcije i sve što treba samo da bi o(p)stala izvršna vlast. Čak i po cijenu da se Spajićeva Vlada još jednom rekonstruiše i da joj se doda još koje ministarstvo, ako treba! To su ti ,,principi“ postavgustovske Crne Gore.&nbsp; Samo, izbori u Podgorici su otkrili novu političku realnost u Crnoj Gori.&nbsp; To su sinoć na svojoj koži osjetili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i bivši premijer Dritan Abazović. Dakle: Milatović, nosilac pobjedničke liste sa izbora u Podgorici 2022. godine i Abazović, lider Ure koja je osvojila prije dvije godine 6,4 odsto glasova, sada zajednički moraju da budu zadovoljni sa – nešto više od 10 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13" data-rendition-name="original" width="936" height="582" loading="lazy" alt="Milatović, Rakčević i Abazović na konferenciji za medije"> </figure>  Sinoć je Milatović dobrano narušio i vlastiti politički legitimitet. Čovjek koji je bio najzaslužniji da Pokret ,,Evropa sad“ osvoji najviše glasova na lokalnim izborima 2022, godine, mladi političar koji je na predsjedničkim izborima ,,svrgnuo“ starog političkog vuka Mila Đukanovića, svoje ime je stavio kao zaštitni znak koalicije u Podgorici.&nbsp; Zato je sada u ozbiljnom problemu gubljenja vlastitog političkog legitimiteta.&nbsp; Istini za volju, njegov ,,Pokret za Podgoricu“, kojem je ustupio predsjedničko ime liste, sada će biti – tas na vagi. Izgleda primamljivo, ali za predsjednika Milatovića koji je na predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova svih građana, ipak je sve to – ponižavajuće.&nbsp; I stavlja predsjednika pred težak izbor. Milatoviću i Abazoviću primamljiva ponuda već je stigla od Mujovićevog bloka, ali su upravo zbog toga na mukama. Ako se vrate u ,,zagrljaj“ Spajića i Mandića - pokazaće da su neprincipijelni kalkulanti; ukoliko prihvate poziv DPS-a sa kojim su srušili prethodnu vlast u Podgorici – biće optuženi da su izdali ,,principe avgustovske večine“. A što reći za savez PES-a i Demokrata? Lideri ove dvije stranke su i nosioci najznačajnijih pozicija u izvršnoj vlasti: Milojko Spajić je premijer, njegov partijski drug i ministar Mujović je nosilac liste, dok je Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade i kontroliše sektor bezbjednosti, a njegov partijski funkcioner Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, zadužen je za provjeru biračkih spiskova, ali i kontrolu granica.&nbsp; Iako su koristili položaje za funkcionersku kampanju, premda su uložili najviše u propagiranje koalicije na društvenim mrežama, teško da u PES-u i Demokratama mogu biti zadovoljni sinoćnjim rezultatom. Osim što će najvjerovatnije izgubiti mogućnost da kandiduju svog čovjeka za gradonačelnika Podgorice, moraće dobro da razmisle kako da zaustave pad političkog rejtinga.&nbsp; Jer, postizborna matematika govori o sunovratu njihove popularnosti. Prije dvije godine PES i Demokrate, ako saberemo njihove pojedinačne rezultate, osvojili su skoro 32 odsto glasova. Sinoć su se zaustavili na 21,8 odsto, što znači da su izgubili - trećinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="748" loading="lazy" alt='Konferencija za medije ,,Za budućnost Podgorice"'> </figure>  Naravno to nije smetalo ni Spajiću ni Bečiću da šalju optimističke poruke, da govore o pobjedi, iako će sada biti potpuno zavisni od koalicije Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp; I svi će, tobože, brinuti da se nastavi očuvanje avgustovske većine. Samo što ta ,,avgustovska većina“ odavno, još od rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, ne postoji, jer su u srpsko kolo u međuvremenu uletjeli Ibrahimovićeva Bošnjačka stranka i Đeljošajeva Albanska alternativa. &nbsp; Ali, baš je to istinska slika današnje Crne Gore. Preciznije: vlasti u današnjoj Crnoj Gori. Iako su pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, mada opozicija ima većinu, lideri stranaka parlamentarne većine glumili su sinoć pobjednike, sve u nadi da će nastaviti kao da se ništa značajnije nije dogodilo. Samo je falilo još da Dritan Abazović ponovi svoj usklik da je ,,ovo Crna Gora na koju se morate navići“.&nbsp; No, nakon izbora u Podgorici i Kotoru čini se da dolazi do promjena. Ne samo što je pokret ,,Preokret“ konačno ušao u parlament Podgorice, već zato što su građani odlučili da naprave politički preokret. Uspon DPS-a, Evropskog saveza i ulazak novih građanskih stranaka u parlament Glavnog grada pokazuje da dolazi do promjene političke igre.&nbsp; To je nova realnost na koju će morati da obrate pažnju Mandić, Spajić i ostala ekipa na vlasti: od 29. septembra mnogo toga će se mijenjati u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;

Drastičan pad Mandićeve parlamentarne većine

Više državno tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da ukine imunitet poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Marku Kovačeviću, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Predmet protiv Kovačevića je formiran zbog govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu. - Dana 31. jula 2024. godine na zapisniku o saslušanju osumnjičenog Marka Kovačevića na okolnosti označenog krivičnog djela, imenovani je ovog tužioca obavijestio da kao poslanik u Skupštini Crne Gore uživa imunitet, te s tim u vezi državnom tužiocu predočio poslaničku legitimaciju broj 82, sa rokom važenja od 15. aprila 2024. godine, te ukazao da se u konkretnom poziva na poslanički imunitet. S tim u vezi, a shodno članu 18 Zakonika o krivičnom postupku, te članu 247 stav 1 i 4 Zakonika o krivičnom postupku, obraćam vam se kao nadležnom organu, kako biste dali odobrenje za krivično gonjenje Marka Kovačevića - navodi se u dopisu Višeg tužilaštva upućenom Administrativnom odboru, a u koji je portal ETV imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636" data-rendition-name="original" width="1112" height="922" loading="lazy" alt="dopis tužilaštva administrativnom odboru"> </figure>  Kovačević je 13. juna, na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovcu, rekao da će se sa onima koji neće da budu braća, nego hoće “da liče na Turke”, ubuduće “postupati kao prema Turcima”. Prvi čovjek Nikšića je, nakon brojih reakcija i osuda, kazao da je na Grahovcu govorio o pomirenju i da "nije pominjao nijedan narod". - Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom - saopštio je on na Fejsbuku. Govor Kovačevića osudili su premijer Milojko Spajić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i nekoliko političkih partija. Partije vladajuće većine - Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i proruska Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nijesu se oglašavale. Klub odbornika Evropski tim za Nikšić podnio je ranije prijedlog za razrješenje predsjednika opštine Marka Kovačevića zbog, kako su naveli, izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, ali on nije prošao u lokalnom parlamentu. Kovačević je na čelo Nikšića, drugog po veličini grada u Crnoj Gori, došao maja 2021.

(S)avetnica od danas na TV E

Tagovi

Broj žrtava uragana Helen porastao na 120, dva miliona kuća bez struje

Zelenski naglašava potrebu za dobicima na bojnom polju pred sastanak sa saveznicima

Vučić o Đukanoviću: Koliko god on pjevao i mrzio Srbiju, Srbija će ići naprijed

Direktorat EK za proširenje: Do kraja godine prve isplate za Zapadni Balkan

PRATITE TVe UŽIVO