Ovog crnogorskog muzičkog genijalca semplovali su Jay-Z i Dr. Dre

Prije nekoliko godina YouTube mi je, zahvaljujući svom nepredvidivom algoritmu, preporučio jednu sjajnu fanki numeru. Prekinuo sam ono što sam u tom trenutku gledao, samo da provjerim o čemu je riječ, i ostao iskreno iznenađen.

Janko Nilović?

Nikada ranije nijesam čuo za to ime.

Ipak, pjesma je već tada imala veliki broj pregleda i mnoštvo pozitivnih komentara, ali nijedan na našem jeziku.

Nepoznat internet publici

Odmah sam pjesmu podijelio sa prijateljima za koje sam znao da će ih zainteresovati, a zatim počeo da istražujem ko je zapravo Janko Nilović. Gotovo da nijesam pronašao ništa, osim podatka da živi u Francuskoj. Čak ni među mojim prijateljima, uključujući one koji se dobro sjećaju početaka rok scene na prostoru bivše Jugoslavije, niko nije znao ko je on.

Jedino je bilo jasno da je još prije pedesetak godina objavio veliki broj izuzetno kvalitetnih kompozicija. Nijesam znao ni da li je živ, niti da li, osim porijekla, ima bilo kakvu vezu sa ovim prostorima.

Jedna njegova kompozicija ubrzo mi je pokazala da on veoma dobro zna odakle potiče.

Vrijeme da ga upozna i domaća javnost

Nilović je prezime karakteristično za Crnu Goru, ali ni u Crnoj Gori gotovo da nije bilo tekstova o njemu.

Na sreću, posljednjih godina pojedini autori ozbiljnije su se potrudili da istraže njegov život i predstave ga javnosti. Danas i Vikipedija sadrži solidan članak o njemu, iako još ima prostora za dopune.

Crnogorski podkast Momentum Radio Show prošle godine razgovarao je sa Nilovićem u predgrađu Pariza. U međuvremenu je i sam shvatio da danas gotovo da ne postojite ukoliko nijeste prisutni na internetu, pa je otvorio nalog na društvenoj mreži X, gdje često objavljuje zanimljivosti o svom stvaralaštvu i uspomenama iz bogate karijere.

Zahvaljujući tim izvorima danas je poznato mnogo više podataka o njegovom životu.

Rođen je 1941. godine u Istanbulu, gdje je njegov otac radio u francuskoj ambasadi. Majka mu je bila Grkinja, pa je od najranijeg djetinjstva govorio crnogorski, grčki, turski, ali i jezike svojih vršnjaka iz diplomatskih porodica.

Prvi instrument koji je vidio bile su očeve gusle. Najprije je učio violinu, koja mu se nije dopala, a zatim klavir kod jedne od najboljih turskih pijanistkinja toga vremena. Iako ga je podučavala klasičnoj muzici, mladi Nilović se zaljubio u tada popularni boogie-woogie i džez, na veliko nezadovoljstvo svoje profesorice. Osim klavira, savladao je i udaraljke.

Iz njegovog djetinjstva poznato je i da je, nakon prerane smrti oca, prestao da govori crnogorski jezik.

Oni koji su odrastali sedamdesetih godina možda se sjećaju muzike iz legendarne emisije Sesame Street. Malo ko zna da je upravo Nilović autor jednog dijela te muzike.

Muzika koju cijene muzičari

Postoje autori koji stvaraju za široku publiku i oni koji komponuju prvenstveno za druge muzičare. Na prijedlog tadašnjeg menadžera Nilović se opredijelio za drugu opciju.

Riječ je o tzv. library music, odnosno produkcijskoj muzici – instrumentalnim kompozicijama koje se koriste kao podloga u filmovima, televizijskim emisijama, radijskim programima, reklamama i drugim audiovizuelnim sadržajima.

Svako korišćenje takve muzike donosi autoru autorsku naknadu, koja često može biti mnogo veća nego što se pretpostavlja.

Za album Psyc Impressions iz 1972. godine Nilović kaže da mu je omogućio kupovinu kuće, dok su mu kasniji radovi donijeli i luksuzni Lamborghini.

Kao autor koji odlično poznaje klasičnu muziku, džez, latino zvuk, balkansku i romsku muziku, lako je odgovarao različitim zahtjevima producenata. Kako sam kaže, melodije često sanja, a čim se probudi zapisuje ih u note.

Njegovu muziku moguće je čuti i u francuskoj seriji Les Papillons Noirs (Crni leptiri), a korišćena je i u brojnim drugim filmskim i televizijskim ostvarenjima.

Nilović, Jay-Z i Gremi

Dolaskom ere hip-hopa produkcijska muzika dobila je novu vrijednost, jer su reperi počeli da koriste njene dijelove kao semplove.

Nilović je ispričao da ga je jednom prilikom lično pozvao Jay-Z kako bi zatražio dozvolu da koristi njegovu kompoziciju In the Space, snimljenu 1970. godine sa Dejvom Sakijem za album Psyc Impressions.

Dogovor je, kaže, postignut veoma brzo, a Jay-Z je bio krajnje korektan prema njemu. Rezultat te saradnje bila je pjesma D.O.A. (Death of Auto-Tune), koja je 2009. godine osvojila nagradu Gremi za najbolju rep izvedbu.

Još godinu ranije reper Danny! koristio je Nilovićevu kompoziciju Tapatapa, dok je legendarni Dr. Dre 2015. godine semplovao njegovu muziku na albumu Compton.

Na taj način i savremena hip-hop publika upoznala je stvaralaštvo ovog crnogorskog muzičkog genijalca.

Ne planira da stane

Nilović od 1960. godine živi i radi u Parizu. Prije nekoliko godina ostao je bez supruge, ali ni u poznim godinama nije prestao da komponuje. Prije dvije godine objavio je album Cosmos Giants.

Posjetio je i Livare, rodno mjesto svog oca, a planira da kupi kuću ili stan u Baru. Jedna od njegovih želja je i da ponovo usavrši crnogorski jezik.

Iako je zakoračio u devetu deceniju života, i dalje neumorno stvara. Na platformi Spotify ima više od 1,1 milion mjesečnih slušalaca, što predstavlja impresivan rezultat za autora produkcijske muzike.

Janko Nilović nije umjetnik kojeg ljudi prepoznaju na ulici. On je autor kojeg prepoznaju i cijene njegove kolege.

I dalje komponuje i svira istim žarom, ostavljajući utisak da će muziku stvarati do posljednjeg daha.

I, sudeći po svemu, nastaviće da to radi vrhunski.