Markovina: Svi smo mi ovdje povezaniji nego što inače mislimo da jesmo

Odrastao sam u jugoslovenskom kontekstu, ideološkom i životnom, dijelimo isto pamćenje, isti prostor, iako su ljudi još uvijek politički podijeljeni, traume su ogromne i neće se to skoro mijenjati - kazao je emisiji Jutro sa Majom, na Televiziji E pisac, istoričar, kolumnista, profesor i aktivista Dragan Markovina.

On je dugo radio emisiju „U kontru sa Markovinom“ koja se emitovala na programu O kanala, da bi nakon toga emisija poprimila drugu formu, trenutno možda najpopularniju, a to je podkast. 

Ogromna je popularnost podkasta, kaže Markovina, a da bi bio uspješan u toj formi moraš biti dobro pripremljen, da bi on ostao kao kvalitetno djelo, i zato se trudi da svaki podkast koji stvara bude nešto što će trajati, a ne nešto što je prolazno.

- Meni je bitno da to ostane kao portret čovjeka koji je gost. Htio sam da to ostane kao vječnost, iako ništa digitalno, vjerovatno, neće ostati za vječnost - rekao je Markovina.

U formi podkasta je snimio nekoliko stotina razgovora, a najvažniji kriterijum pri odabiru sagovornika je bio da ljudi sa kojima razgovara nijesu nacionalisti, da su prepoznati u kulturi, javnosti i u svemu što se radi na ovim prostorima.

Fenomen podkasta se može objasniti zato što ga većina i ne gleda, objašnjava Markovina, već se sluša, i to je pandan nekadašnjim ozbiljnim radio emisijama, jer je veća pažnje usmjerena ka slušanju, a ne gledanju.

Na pitanje da li i dalje svakodnevno čita knjige, kaže da se i njemu zbog svega što radi desi da za cijeli mjesec pročita tekdvije, tri knjige. 

- Ipak, sve češće sam na Korčuli i jednog ljeta sam za mjesec pročitao trideset jednu knjigu. Odem, samo plivam, cijeli dan sam na brodu i čitam. Kad čitaš osam - devet sati u toku dana, naravno da ćeš pročitati knjigu - istakao je Markovina.

Govoreći o svojoj knjizi „Programirani zaborav“ sagovornik emisije Jutro sa Majom kaže da je grad jedinstveni organizam u kome nešto preživi i poslije ratova, za razliku od sela, koja opuste i, kako kaže, zbog toga je počeo tražiti kontinuitet, te došao do saznanja da se u ovoj regiji živi u podijeljenim gradovima koji su bili, ili su još uvijek, podijeljeni na neki način.

- U knjizi je jedanaest gradova. Neki od njih su prije sto godina doživjeli lomove , neki u Drugom svjetskom ratu, neki i u ovome, neki danas nijesu podijeljeni, neki jesu... Svima su te podjele odredile današnju stvarnost, a svako ko u tim gradovima živi shvata da im je to određeno. To su Trst, Rijeka, Pula, Zadar, Knin, Mostar, Vukovar, Kosovska Mitrovica, Novi Travnik, Sarajevo i Beograd - naglasio je Markovina. 

Kako objašnjava, pokušao je prenijeti njihov odnos prema svom nasljeđu u dvadesetom vijeku koje je bilo, kako kaže, i tegobno i lijepo.

- Većina ljudi živi u nekom gradu, zna orjentire i mjesta koja su mu neophodna za život, a veze nemaju što je bilo prije pedeset godina, a kamoli još ranije,  pa mi je takav život nepojmljiv. Mislim da čovjek mora biti svjestan prostora u kome funkcioniše, ljudi koji su bili tu prije njega, jer to jedino ima smisla - zaključio je Markovina.

Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanaluTV E.