Menadžerka društvenih mreža Milena Mijušković poručila je da bi ljudi, naročito u danima nakon praznika, trebalo da se opuste, manje vremena provode na društvenim mrežama i više se posvete stvarnom životu. Gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, istakla je značaj uživanja u trenutku i odmaka od neprestanog „skrolovanja“.
- Ljudi bi trebalo da se opuste i uživaju u datom trenutku i da što manje skroluju u danima postpraznične euforije, uzeti knjigu, pogledati film i uživati u životu - rekla je Mijušković.
Prema njenim riječima, društvene mreže često stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti, zbog čega ljudi počinju da upoređuju sopstveni život sa onim što vide na ekranima.
- Često osoba u lijepom okruženju, pored voljenih ljudi u prijatnom atmosferi i ugleda interesantne priče i objave ljudi koji se nalaze na drugom kraju svijeta može pomisliti da je to što vidi savršeno i mnogo bolje od onoga što sama živi - navela je Mijušković.
Dodala je da se većina korisnika trudi da prazničnu i novogodišnju euforiju prikaže na društvenim mrežama na sebi svojstven način, ali da takvi pokušaji ne nailaze uvijek na željeni efekat.
Kako je istakla, upravo ta potreba da se upoređujemo sa drugima često dovodi do nezadovoljstva.
- Nije nekome nerealno da se spakuje danas i pođe na tri dana, odreći će se možda nekih drugih stvari. Taj momenat u kom svi mi volimo da zavirimo u živote drugih i da se tim tuđim afinitetima vodimo u svom životu, što nam na kraju dana i ne prija toliko - rekla je Mijušković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zanimljivosti

Mijušković: Zavirujući u tuđe živote na mrežama, često zaboravimo da uživamo u sopstvenom

Kako prepoznati toksičnu pozitivu tokom praznika i koja feng shui pravila mogu učiniti 2026. godinu harmoničnijom i uspješnijom – neke su od tema današnje emisije "E uživo" na Televiziji E.
Tim povodom, gošća emisije je Milena Knežević, prvi feng shui master u Crnoj Gori, koja će govoriti o energiji prostora, ličnom balansu i praktičnim savjetima za novu godinu.
Iako su praznici najčešće asocijacija na odmor, džudistkinja Marija Kipa govoriće o značaju fizičke aktivnosti i kretanja za očuvanje zdravlja, ističući da je – kako i tema razgovora poručuje – zdravlje u pokretu.
Panelisti emisije osvrnuće se i na niz drugih aktuelnih i inspirativnih tema iz svakodnevnog života.
Emisiju "E uživo" gledajte na Televiziji E danas od 16 do 18 sati.

1250x600

1084x550

"E uživo": Tokšična pozitiva, feng shui za 2026. i zdravlje u pokretu

U emisiji „Budilnik“ na Televiziji E bavimo se aktuelnim temama koje su obilježile početak godine i otvorile ključna društvena pitanja.
Obilne padavine koje su ponovo pogodile Crnu Goru stavile su na test spremnost sistema i izazvale brojne probleme širom zemlje. Analiziramo koliko su institucije spremne da odgovore na krize i da li su naučene lekcije iz prethodnih iskustava.
Od reformi koje na papiru djeluju obećavajuće, do izazova koji se svakodnevno osjećaju u praksi – otvaramo pitanje stanja u pravosuđu i sagledavamo koji su bili najveći testovi sa kojima se ovaj sektor suočavao tokom 2025. godine.
Poseban fokus stavljamo i na položaj novinara, pitajući da li će 2026. godina donijeti veću bezbjednost i slobodu rada za one koji i dalje djeluju pod pritiscima i prijetnjama.
Na kraju, razgovaramo o ulozi građana – koliku su snagu pokazali tokom prethodne godine i da li su dovoljno uključeni u procese koji oblikuju društvo u kojem živimo.
„Budilnik“ – teme koje bude pitanja i otvaraju dijalog.

„Budilnik“: Sistem na ispitu, pravosuđe pod lupom i bezbjednost novinara

U emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E, koja se emituje od 9 do 11 sati, gledaoce očekuje praznična atmosfera ispunjena muzikom, pokretom i pozitivnom energijom.
Za dobar ritam i prepoznatljive zvuke pobrinuće se 4 Seasons Band, koji u studio donosi praznično raspoloženje, dok sa muzičarkom Đurđom Petrović Poljak razgovaramo o vezi muzike i praznika.
Posebnu energiju emisiji daće Sanja Kalezić, osnivačica Akademije plesa i instruktorka latino grupe, koja će govoriti o plesu kao izrazu radosti, slobode i životne energije.
Gledajte „Srećan dan“ – jutro uz muziku, pokret i dobro raspoloženje na Televiziji E.

Praznično izdanje emisije „Srećan dan“ u znaku muzike, plesa i dobre energije

Za Badnji dan predlažem posnu rusku salatu sa krapom i tunjevinom. Za pripemu ove šarene i ukusne posne salate neophodne namirnice su: marinirani krap, tunjevina, kukuruz, grašak, pasulj, spanać, maslinovo ulje, posni majonez, so, biber, limunov sok - rekao je u emisiji Srećan dan na Televiziji E kuvar Branko Radonjić.
Svake godine od malih nogu, kaže Radonjić, pomaže i u spremanju praznične trpeze u roditeljskoj kući, pa je ovog puta odlučio da jedan takav recept podijeli sa gledaocima emisije Srećan dan.
Za posnu salatu neophodne namirnice su, kaže Radonjić, marinirani krap, kukurus, spanać, kuvana tjestenina, grašak, pasulj, tunjevina, maslinovo ulje i posni majonez i limun.&nbsp;
- Za posni majonez je potrebno ulje, senf, so i biber, pažljivo mutiti dok se ne dobije homogena smjesa. Marinirani krap se sprema tako što ga očistimo, uklonimo krljušti i iznutrice, operemo i na kraju kuvamo 12 sati u dubokom ulju, na tihoj vatri, nakon toga je mariniran - rekao je Radonjić.
U posudu se dodaje prvo, kaže Radonjić, kukuruz, obareni na 90° pasulj i grašak u posoljenoj vodi, što su namirnice koje su korištene uvijek i u prošlosti, dodaje on, za spremanje trpeze, ranije je to bilo osnovno jelo.
- Začiniti biberom i maslinovim uljem, dodati posni majonez, dodati komadiće tunjevine, makarone (ovog puta su to fusili, a mogu po izboru bilo koji), dodaje se spanać prethodno posoljen, pobibereno, začinjen maslinovim uljem, ko voli može dodati aceto balsamico. Salatu servirati na velikom plitkom tanjiru, a sa strane dodati komade već pripremljenog mariniranog krapa, po želji posuti limunovim sokom - zaključio je Radonjić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq2wRQujv2YA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radonjić: Za Badnji dan predlažem posnu rusku salatu sa krapom i tunjevinom

Takmičenje IDJ Show, koje je ove sezone oborilo sve rekorde gledanosti, iznjedrilo je mlade zvijezde o kojima se ne prestaje pričati. Među njima posebno se izdvajaju Cetinjanin Danilo Ivanović i Kotlaja, takmičar iz Srbije, koji su publiku osvojili talentom, iskrenošću i emocijama koje ne ostavljaju ravnodušnim.
<h2>Danilo Ivanović: “Majku osjećam u svakom trenutku, kao da je tu i bodri me”</h2>
Mladi Danilo Ivanović pobrao je ogromne simpatije publike zahvaljujući snažnom vokalu i emotivnim interpretacijama. Ipak, jedan nastup posebno je obilježio njegov put u takmičenju — kada je u jednoj emisiji izveo pjesmu „Gdje ću sad, moja ružo“, posvećenu majci koju je izgubio sa samo 13 godina.
U intervjuu je otvoreno govorio o toj teškoj, ali iskrenoj emociji:
“Ja stvarno osjećam svoju majku u svakom mogućem trenutku. Šta god da radim, imam osjećaj kao da je tu i da me bodri. Jednostavno sam znao da tu pjesmu moram otpjevati za nju. Nije bilo lako, trebalo je snage, ali želio sam da taj nastup i tu pjesmu posvetim njoj.”
Posebno ga je, kako kaže, dotakao trenutak kada mu je nakon nastupa prišao mentor Relja:
“Kad sam vidio mog coacha Relju sa suzama u očima kako mi prilazi, taj pogled je bio dovoljan — ‘razumijem te’. Nisam osoba koja voli da plače, ali tada se nijesam mogao iskontrolisati.”
Danilo ističe da mu je najvažnije da nastavi da radi ono što voli, jer je to bila i posljednja poruka njegove majke:
“Rekla mi je da budem srećan u onome što radim. Dao sam joj obećanje da ću uspjeti u životu i siguran sam da ću ga ispuniti. Znam da je ponosna i da mi pomaže kroz sve ovo.”
<h2>Kotlaja o ljubavi u IDJ Showu: “Nije fejk — marketing je prerastao u nešto stvarno”</h2>
Pored Danilove emotivne priče, veliku pažnju javnosti privukao je i Kotlaja, koji je, osim jakog vokala i upečatljivog izgleda, osvojio i srca publike — a njegove obožavateljke ponosno nose naziv “Kotlajke”.
U IDJ Showu mu se dogodila i ljubav sa takmičarkom Anđelom Stojković, što je izazvalo brojne komentare i sumnje da je riječ o unaprijed isplaniranom marketingu.
Na to pitanje Kotlaja je po prvi put javno i ekskluzivno odgovorio:
“Mi smo i dalje u vezi i to nije fejk. Iskreno, na početku je to trebalo da bude marketing, ali je u međuvremenu preraslo u nešto više.”
Zanimljivo je da je upravo Danilo imao ključnu ulogu u njihovom zbližavanju:
“Danilo nas je najviše spojio, stalno je bio u fazonu ‘ajde, ajde, mora, mora’. Najviše smo se povezali poslije zajedničkog nastupa, a prije toga smo se samo bockali i muvakali.”
<h2>Prijateljstvo, emocije i planovi za budućnost</h2>
Danilo i Kotlaja su se sprijateljili tokom takmičenja, a nedavno je Kotlaja boravio nekoliko dana kod Danila u Crnoj Gori. Tom prilikom sreli smo ih u Budvi, gdje smo sumirali utiske nakon IDJ Showa, govorili o teškim trenucima, emotivnim situacijama i planovima koji ih čekaju u budućnosti.
Kompletan intervju pogledajte u linku ispod:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHyR-xxH2GVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Danilo Ivanović dirnuo region emotivnom ispoviješću, Kotlaja razbio sumnje o vezi

Crnogorski kompozitor i kantautor Momčilo Zeković Zeko objavio je novu pjesmu „Volio bih“, koja se nalazi na drugom disku dvostrukog CD izdanja „Džep sa tajnama 2“.&nbsp;
Kako je saopšteno, uz ovu pjesmu je predstavljen i prateći video spot namijenjen za emitovanje na TV stanicama i YouTube kanalu projekta „Džep sa tajnama“.
Pjesma „Volio bih – Zeko“ potpisana je autorski od strane Momčila Zekovića Zeka, koji je napisao tekst i muziku, dok je aranžman uradio Dejan Božović.
U snimanju pjesme učestvovali su i brojni gosti sa crnogorske muzičke scene – članovi bendova Akademija (Božo Gagović), Highway (Luka Vojvodić i Petar Tošić) i Neonoen (Marko Vukčević i Ilija Pejović).&nbsp;
Oni su, kako se dodaje u saopštenju, zajedno sa Dejanom Božovićem i Zekom, otpjevali prateće vokale.
Montažu video spota potpisuje Dejan Senić.
Pjesmu možete poslušati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTj8z35Sbzro&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Momčilo Zeković Zeko objavio novu pjesmu „Volio bih“

U novom izdanju emisije "Vikend popodne" na Televizija E gledaoce očekuju razgovori koji inspirišu i pozitivna energija.
Sa autorom filma o Ivanu Crnojeviću razgovaramo o tome koliko se način komunikacije promijenio u savremenoj, tehnološkoj eri i na koji su način audiovizuelni formati postali ogledalo našeg svakodnevnog izražavanja.
U nastavku emisije, sa psihološkinjom otvaramo važnu temu kako izaći iz negativnih obrazaca, pobijediti prokrastinaciju i konačno ispuniti obećanja koja dajemo sami sebi.
Donosimo i ličniju priču – razgovor sa voditeljkom o tome koliko su je dirljivi i značajni susreti i razgovori kroz novinarski posao oblikovali i na privatnom planu.
Za kraj, u vedroj atmosferi, pripremamo jednostavne i ukusne recepte sa Sandrom Manojlović.
Gledajte „Vikend popodne“ od 17 sati na Televiziji E.

"Vikend popodne": Komunikacija u digitalnom dobu, dobra energija i lični izazovi u fokusu

U emisiji Srećan dan na Televizija E bavimo se temama koje su bliske svakodnevici, ali često ostaju neizgovorene.
Govorimo o tome koliko nas perfekcionizam udaljava od istinskog uživanja u praznicima i zašto takozvani „idealni praznici“ nerijetko postaju izvor stresa. O pritisku savršenstva, realnim očekivanjima i načinima da se opustimo i budemo nježniji prema sebi govori psihološkinja Stela Burzanović.
U nastavku emisije osvrćemo se na trendove na društvenim mrežama u 2025. godini – šta se mijenja, šta ostaje isto i na koji način digitalni svijet oblikuje naše navike, ponašanja i očekivanja.
Za muzički dio emisije zadužena je Mirjana Vukanović Mike, koja donosi dobar ritam, pozitivnu energiju i lagan ulazak u novi dan.
„Srećan dan“ pratite od 9 do 11 sati.

„Srećan dan“: Kako se osloboditi perfekcionizma i koji trendovi nas očekuju u 2025.

U emisiji "Budilnik" na Televizija E, podsjećamo na ključne događaje i izazove koji su obilježili 2025. godinu u Crnoj Gori.
Gledaoci će imati priliku da čuju analizu bezbjednosnih pitanja i odgovora institucija na aktuelne izazove, kao i osvrt na društveno-politička kretanja u Bijelom Polju. Poseban fokus biće stavljen na povjerenje kao najslabiju kariku krizne komunikacije u prethodnoj godini.
U emisiji donosimo i odgovore na pitanja koji su najveći ekonomski izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti u 2026. godini, kao i koliki je bio napredak države u tehnološkom smislu tokom 2025.
Pratite „Budilnik“ na Televiziji E.

„Budilnik“: Šta je obilježilo 2025. i koji izazovi čekaju Crnu Goru u 2026.

U napadu u kome su SAD zarobile Nikolasa Madura u Karakasu poginulo je 100 ljudi, objavio je venecuelanski ministar unutrašnjih poslova Diosdado Kabeljo.
Prema njegovim riječima u napadu su povrijeđeni i svrgnuti venecuelanski predsjednik i njegova supruga.
- Do sada, i naglašavam do sada, ima 100 mrtvih i sličan broj ranjenih. Napad na našu zemlju je bio užasan - &nbsp;rekao je Kabeljo u svojoj nedjeljnoj emisiji na javnoj televiziji, prenosi francuski Frans 24 na svom portalu.
On je rekao da je Madurovoj supruzi Siliji Flores povrijeđena glava i da je zadobila udarac u tijelo, a da je Maduro ranjen u nogu, dodajući da se na sreću oni oporavljaju.
Američki specijalci 3. januara upali su u Venecuelu i odveli predsjednika Madura sa suprugom u Njujork, gdje ga terete za organizovanje trgovine drogom.
Do sada je bilo javljeno da je tokom napada Karakas bombardovan, a da su poginula najmanje 24 venecuelanska vojnika.
Vlada Kube je ranije potvrdila da su u američkom napadu poginula 32 kubanska vojna i policijska službenika koji su radili u Venecueli.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodriges proglasila je juče sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike tamošnje vojske, koji su poginuli u američkom napadu na Karakas.

Ministar policije Venecuele: U napadu SAD poginulo 100 ljudi

Borbe su se juče pojačale u sjevernom sirijskom gradu Alepu, a desetine hiljada stanovnika su pobjegle iz dva pretežno etnički kurdske opštine kada je vojska naredila civilima da odu.
Evakuacije su se dogodile usred najsmrtonosnije runde novijeg nasilja između vladinih snaga i kurdskih boraca.
Sirijska vojska je dala ljudima rok do 15 sati da napuste opštine Šeik Maksud i Ahrafija, poslije čega će ih smatrati „zatvorenom vojnom zonom“. Kada je rok istekao, u te dvije opštine su se čule eksplozije.
Više od 46.000 ljudi je raseljeno odatle, po podacima Direkcije Alepa za socijalna pitanja i rad. Taj grad ima više od dva miliona stanovnika.
U sukobima i artiljeriskoj vatri juče je poginulo sedam ljudi u područjima koja kontrolišu Sirijske demokratske snage predvođene Kurdima uz podršku SAD i pet drugih u područjima koja kontrolišu snage vlade. Desetine ljudi su ranjene.
Sirijsko Ministarstvo informisanja saopštilo je da će vojska pokrenuti „ograničenu vojnu operaciju“ u Alepu, navodeći da je to odgovor na napade kurdskog SDF-a na djelove najvećeg grada u zemlji i nekadašnjeg trgovačkog centra koje drže vladine snage.
Ministarstvo je saopštilo da je u takvim napadima posljednjih mjeseci ubijeno više od 20 civila i ranjeno više od 150, a poginulo više od 25 vojnika.
SDF koji je optužio vladine snage za napad na civilna naselja i infrastrukturu i za nametanje „gušeće i potpune opsade“ kurdskim područjima, saopštio je danas da vladine snage koriste teško naoružanje za napad na naselja Šeik Maksud i Ahrafijeh. Dodalo je da kurdske snage pružaju „žestok otpor kako bi odbile“ napad i zaštitile naselja i njihove stanovnike.
Vojne operacije u Alepu „isključivo su usmjerene na očuvanje bezbjednosti, sprečavanje bilo kakve oružane aktivnosti u stambenim područjima i zaustavljanje njihove upotrebe kao sredstva pritiska na grad Alepo“ i „sprovode se uz punu posvećenost zaštiti civila, obezbjeđivanju njihove bezbjednosti i zaštiti njihove imovine“, navela je vlada u saopštenju koje je objavila državna novinska agencija SANA.
Najnoviji sukobi su do sada najsmrtonosniji između te dvije strane i dolaze u trenutku kada napori da se SDF spoje sa nacionalnom vojskom pokazuju mali napredak.
Dva pretežno kurdska naselja su posljednjih mjeseci bila poprišta povremenih sukoba. Prethodne runde borbi završene su sporazumima o primirju.
SDF ima desetine hiljada boraca i glavna je snaga koja će biti apsorbovana u sirijsku vojsku.
Rukovodstvo Sirije pod privremenim predsjednikom Ahmadom el Šaraom potpisalo je u martu sporazum sa SDF-om, koji kontroliše veliki dio sjeveroistoka, o spajanju sa sirijskom vojskom do kraja 2025. godine. Bilo je neslaganja oko toga kako će se to dogoditi. U aprilu su desetine boraca SDF-a napustile Šeik Maksud i Ahrafiju kao dio sporazuma.
Zvaničnici centralne vlade i SDF-a ponovo su se sastali u nedjelju u Damasku, ali su vladini zvaničnici rekli da nije postignut opipljiv napredak.
Neke od frakcija koje čine novu sirijsku vojsku, formiranu poslije pada bivšeg predsjednika Bašara al Asada u pobunjeničkoj ofanzivi u decembru 2024. godine, ranije su bile pobunjeničke grupe koje je podržavala Turska i koje imaju dugu istoriju sukoba sa kurdskim snagama.
SDF je godinama bio glavni partner SAD u Siriji u borbi protiv grupe Islamska država, ali Turska smatra SDF terorističkom organizacijom zbog njihove povezanosti sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK) koja je vodila dugotrajnu pobunu u Turskoj. Mirovni proces je sada u toku.
SDF i sirijska vlada su se međusobno optuživali da pokušavaju da osujete martovski sporazum.
Prokurdska Partija za jednakost i demokratiju naroda (DEM) u Turskoj je pozvala na prekid napada na kurdska naselja u Alepu, rekavši da su napadi prekršili martovski sporazum, te pozvala Tursku i druge države da podrže demokratizaciju u Siriji zahtijevajući obustavljanje vojnih operacija.

Stanovnici bježe iz grada Alepa dok eskaliraju sukobi vojske Sirije i snaga Kurda

SAD će se povući iz desetina međunarodnih organizacija, uključujući Fond Ujedinjenih nacija za populaciju (United Nations Population Fund - UNFPA) i sporazum UN kojim se uspostavljaju međunarodni pregovori o klimi (UNFCCC - osnova Pariskog sporazuma iz 2015).
Predsjednik Donald Tramp je u srijedu potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja podrška SAD za 66 organizacija, agencija i komisija. Dao je svojoj administraciji zadatak da preispita učešće i finansiranje svih međunarodnih organizacija, uključujući i one povezane sa Ujedinjenim nacijama, navodi se u saopštenju Bijele kuće na društvenim mrežama.
Većina meta su agencije, komisije i savjetodavni paneli povezani sa UN koji se fokusiraju na klimu, rad i druga pitanja koja je Trampova administracija kategorisala kao pitanja usmjerena na raznolikost stanovništva (diversity) i inicijative koje se tiču buđenja svijesti o raznim vrstama diskriminacije, prema djelimičnom spisku koji je dobio AP.
- Trampova administracija je utvrdila da su te institucije suvišne u svom obimu, loše upravljane, nepotrebne, rasipne, loše vođene, zarobljene interesima aktera koji promovišu sopstvene agende suprotne našim, ili predstavljaju prijetnju suverenitetu, slobodama i opštem prosperitetu naše nacije - navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
Trampova odluka da SAD napuste organizacije koje podstiču saradnju među zemljama u rješavanju globalnih izazova dolazi u trenutku kada je njegova administracija pokrenula vojne napore ili izdala prijetnje koje su uznemirile i saveznike i protivnike, uključujući zaribljavanje autokratskog lidera Venecuele Nikolasa Madura i nagovještavanje namjere da Danskoj uzme Grenland.
Administracija je prethodno obustavila podršku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Agenciji UN za palestinske izbjeglice (UNRWA), Savjetu UN za ljudska prava i agenciji UN za kulturu UNESKO jer je Vašington usvojio širi, "a la kart" pristup plaćanju svojih obaveza svjetskoj organizaciji, birajući koje operacije i agencije smatraju da su u skladu sa Trampovom agendom i one koje više ne služe interesima SAD.
- Mislim da je to kristalizacija američkog pristupa multilateralizmu, koji je "ili će biti kako ja hoću ili vi put pod noge". To je veoma jasna vizija želje za međunarodnom saradnjom pod uslovima samog Vašingtona - rekao je šef za poslove UN u Međunarodnoj kriznoj grupi Danijel Forti.&nbsp;
To je velika promjena u odnosu na način na koji su prethodne administracije - i republikanske i demokratske - postupale sa UN, i to je primoralo svjetsku organizaciju, koja već prolazi kroz sopstveno unutrašnje presipitivanje, da odgovori nizom smanjenja broja zaposlenih i programa.
Mnoge nezavisne nevladine agencije - neke koje rade sa Ujedinjenim nacijama - navele su zatvaranje mnogih projekata zbog odluke američke administracije prošle godine da smanji stranu pomoć preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Uprkos velikoj promjeni, američki zvaničnici, uključujući i samog Trampa, kažu da žele da novac poreskih obveznika usmjere na proširenje američkog uticaja u mnogim inicijativama UN koje postavljaju standarde, gdje postoji konkurencija sa Kinom, poput Međunarodne unije za telekomunikacije, Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada.
Povlačenje iz Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) najnoviji je pokušaj Trampa i njegovih saveznika da distanciraju SAD od međunarodnih organizacija fokusiranih na klimu i rješavanje klimatskih promjena.
UNFCCC, sporazum iz 1992. godine 198 zemalja o finansijskoj podršci aktivnostima u vezi sa klimatskim promjenama u zemljama u razvoju, osnovni je ugovor za značajan Pariski sporazum o klimi. Tramp, koji klimatske promjene naziva prevarom, povukao je SAD iz tog sporazuma ubrzo po povratku u Bijelu kuću.
Međutim, naučnici kažu da su klimatske promjene iza sve većeg broja smrtonosnih i skupih ekstremnih vremenskih uslova, uključujući poplave, suše, šumske požare, intenzivne padavine i opasne vrućine.
Povlačenje SAD moglo bi da omete svjetske napore za suzbijanje "gasova staklene bašte" koji zagrijavaju planetu jer "daje drugim zemljama izgovor da odlože svoje akcije i obaveze", rekao je klimatolog Univerziteta Stanford Rob Džekson, koji predsjedava Globalnim karbonskim projektom, grupom naučnika koji prate emisije ugljen-dioksida.
Takođe će biti teško postići značajan napredak u pogledu klimatskih promjena bez saradnje SAD, jednog od najvećih svjetskih emitera zagađenja i jedne od najvećih privreda svijeta, rekli su stručnjaci.
Agencija UN za stanovništvo koja podržava seksualno i reproduktivno zdravlje širom svijeta dugo je bila "gromobran" za republikansku opoziciju, a sam Tramp je smanjio finansiranje te agencije tokom svog prvog mandata. On i drugi republikanski zvaničnici su optužili tu agenciju da učestvuje u "praksi prisilnog abortusa" u zemljama poput Kine.
Kada je predsjednik Džozef Bajden stupio na dužnost u januaru 2021, on je obnovio finansiranje te agencije. Pregled Stejt departmenta sproveden sljedeće godine nije pronašao dokaze koji bi potkrijepili Trampove tvrdnje o "praksi prisilnog abortusa".
Ostale organizacije i agencije koje će SAD napustiti, su Sporazum o energiji bez ugljenika, Univerzitet Ujedinjenih nacija, Međunarodni savjetodavni komitet za pamuk, Međunarodna organizacija za tropsko drvo, Partnerstvo za atlantsku saradnju, Panamerički institut za geografiju i istoriju, Međunarodna federacija umjetničkih savjeta i agencija kulture i Međunarodna grupa za proučavanje olova i cinka.
Stejt department je saopštio da su u toku dodatne revizije agencija i organizacija iz kojih bi se SAD mogle povući.

SAD će napustiti desetine međunarodnih organizacija, povlačeći se iz globalne saradnje

Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>