Emisija: Na kraju dana - Veselin Radulović

Emisija: Na kraju dana - Uvodnik - 16.12.2025.

Informativna emisija: 24 sata - 16.12.2025.

Informativna emisija: 24 sata -  Emir Pilav

Emisija: E uživo - 16.12.2025.

Emisija: Mini 24 sata - 16.12.2025.

Marta Ćeranić

Emisija: Srećan dan - 16.12.2025.

Sanja Bulatović

Emisija: Budilnik 16.12.2025.

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet počeće danas raspravu o Prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu.
Na dnevnom redu dvodnevne sjednice je i Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kao i Nacrt programa ekonomskih reformi Crne Gore za period od naredne do 2028. godine.
Sjednica će se, kako je saopšteno iz Skupštine, održati u dva dijela.
&nbsp;Odbor će, prvog dana sjednice, razmatrati Prijedlog zakona o budžetu, a pored ovlašćenih predstavnika predlagača zakona, na sjednicu je pozvan po jedan predstavnik Centralne banke, Državne revizorske institucije, Privredne komore, Unije poslodavaca, Saveza sindikata, Unije slobodnih sindikata, Asocijacije menadžera Crne Gore, Zajednice opština, Crnogorskog udruženja poslodavaca, Američke privredne komore u Crnoj Gori, Savjeta stranih investitora, Fidelity Consulting-a, Instituta Alternativa i Društva statističara i demografa.
&nbsp;Odbor će drugog dana sjednice, sjutra, nastaviti raspravu o Prijedlogu zakona o budžetu za narednu godinu i o ostalim tačkama dnevnog reda, u prisustvu ovlašćenih predstavnika predlagača.
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, što je 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;

Odbor danas razmatra Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu

Premijer australijske savezne države Novi Južni Vels rekao je u srijedu da će se parlament sastati početkom naredne nedjelje kako bi hitno razmotrio opsežne reforme zakona o oružju i protestima, kao odgovor na najsmrtonosniju masovnu pucnjavu u Australiji u posljednje tri decenije.
Kris Mins, premijer savezne države Novi Južni Vels u kojoj se napad dogodio, rekao je na konferenciji za novinare da će se parlament sastati 22. decembra kako bi razmotrio „hitne“ reforme, među kojima su ograničavanje broja vatrenog oružja po osobi i otežavanje pristupa određenim vrstama sačmarica.
Vlada Novog Južnog Velsa takođe će razmotriti reforme koje bi otežale održavanje velikih uličnih protesta nakon terorističkih činova, kako bi se spriječile dalje tenzije.
- Pred nama je monumentalan zadatak. Ogromna je odgovornost ujediniti zajednicu. Mislim da nam je potrebno ljeto mira i zajedništva, a ne podjela - rekao je Mins.
Otac i sin osumnjičeni su za pucnjavu u nedjelju na Jevreje koji su slavili početak Hanuke na poznatoj plaži Bondi u Sidneju, u napadu koji je potresao naciju i pojačao strahove od rastućeg antisemitizma i nasilnog ekstremizma.
Policija je u utorak saopštila da su dvojica muškaraca prije napada boravila na Filipinima, kao i da je u napadu ubijeno 15 ljudi i da se vjeruje da je bio inspirisan Islamskom državom.
Poznato je da mreže povezane s Islamskom državom djeluju na Filipinima i da imaju određeni uticaj na jugu zemlje. Posljednjih godina svedene su na oslabljene ćelije koje deluju na južnom ostrvu Mindanao.
Sadžida Akrama (50) policija je ubila na terenu, dok se njegov 24-godišnji sin Naved u srijedu probudio iz kome nakon što ga je takođe ranila policija.
<h2>Optužnica uskoro protiv napadača</h2>
- Biće formalno optužen, ako već nije. Očekujem da će se to dogoditi u narednim satima - rekao je Entoni Albaneze u podkastu u srijedu ujutru.
Naveda Akrama je 2019. godine kratko istraživala australijska obavještajna agencija zbog navodnih veza sa Islamskom državom, ali u to vrijeme nije bilo dokaza da predstavlja prijetnju, rekao je Albaneze.
Naved će biti ispitan kada ljekovi prestanu da djeluju i kada bude prisutan advokat, rekao je šef policije Novog Južnog Velsa Mal Lenjon.
Policija je u međuvremenu saopštila da će podići optužnicu protiv Akrama kada njegovo zdravstveno stanje „bude prikladno“ za to.
<h2>Premijer pod pritiskom</h2>
Albaneze se suočava s kritikama da njegova vlada lijevog centra nije učinila dovoljno da spriječi širenje antisemitizma u Australiji tokom dvogodišnjeg rata između Izraela i Gaze, kao i da nije uspjela da spriječi masovnu pucnjavu.
- Sarađivaćemo sa jevrejskom zajednicom. Želimo da iskorijenimo antisemitizam iz našeg društva - rekao je Albaneze novinarima.
Među žrtvama su muškarac koji je preživio Holokaust, bračni par Boris i Sofija Gurman, koji su prvi prišli napadačima prije nego što su oni počeli da pucaju, kao i desetogodišnja djevojčica Matilda, prema navodima zvaničnika i medija.
Zdravstveni zvaničnici saopštili su u srijedu da se 22 ranjene osobe i dalje nalaze na liječenju u više bolnica u Sidneju.
U srijedu su se plivači okupili na najpopularnijoj plaži Bondi u Sidneju i održali minut ćutanja.

Novi Južni Vels mijenjaće zakon o oružju nakon masovne pucnjave u Sidneju

Naučnici sa Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić danas kreću na put kako bi se pridružili bugarskom istraživačkom brodu i međunarodnoj naučnoj misiji na Antarktiku. &nbsp;
Fokus njihovog rada biće istraživanje mikroplastike u morskoj vodi, sedimentu i priobalju Južnog okeana, kao i praćenje bioloških pokazatelja stanja morskih ekosistema u jednom od najudaljenijih i najočuvanijih dijelova svjetskog mora.
Saradnja IBM Kotor sa bugarskim kolegama traje već nekoliko godina, a prva značajnija etapa bila je prošlogodišnja misija dr Vesne Mačić, koja je postala prva crnogorska naučnica koja je boravila i istraživala Antarktik kao dio bugarske ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute na brodu „Sv. Kiril i Metodii“ i antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski”.
U martu ove godine, u okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, potpisan je Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta. Dokument su potpisali direktor IBM Kotor dr Mirko Đurović i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev, čime je formalizovan pristup crnogorskih naučnika antarktičkim istraživanjima i otvorena mogućnost za dugoročne zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka i obuke istraživača i studenata..
Kako ističe dr Aleksandar Joksimović, učešće u ovakvoj misiji predstavlja poseban izazov i priznanje.
- Za naučnika je zaista velika čast biti dio jedne svjetske, međunarodne ekspedicije. Ova saradnja se podigla na nivo država i omogućila nam da promovišemo naučnu zajednicu Crne Gore na velika vrata - kazao je Joksimović, dodajući da mu lično ova misija predstavlja krunu dosadašnje naučne karijere.
Antarktik je, podsjeća Joksimović, prostor intenzivnih međunarodnih istraživanja još od potpisivanja Sporazuma o Antarktiku 1961. godine.
- Danas u tim istraživanjima učestvuje 46 zemalja, postoji oko 80 istraživačkih ekspedicija i u ljetnjem periodu na Antarktiku boravi oko 4.000 naučnika. Iako je kontinent nenaseljen, istraživanja su pionirska i od izuzetnog značaja za razumijevanje globalnog stanja životne sredine - naveo je on.
Crnogorski naučnici će tokom cijele misije boraviti na brodu, dok se bazna istraživačka stanica Bugarske nalazi na ostrvu Livingston u Južnim Šetlandima.
- Naučnici koji se bave geomorfologijom, klimatologijom i kopnenim procesima biće stacionirani u stanici, dok ćemo koleginica Vesna i ja biti na brodu i pratiti njegovu rutu. Gdje god brod bude išao – ići ćemo i mi - objašnjava Joksimović, dodajući da će se na pojedinim lokacijama izlaziti na kopno gumenim čamcima radi uzorkovanja.
Govoreći o fokusu istraživanja, Joksimović ističe:
- Radićemo uzorkovanje mikroplastike sa površine morske vode, kao i analizu sedimenta i same vode u tom dijelu svjetskog mora i okeana. Takođe ćemo ispitivati eventualno prisustvo plastike na obalama, dok će dr Mačić nastaviti istraživanja organizama – priljepaka koje je uzorkovala i tokom prošlogodišnje misije - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, rezultati ovih istraživanja važni su ne samo za Antarktik, već i za razumijevanje stanja cjelokupnog svjetskog mora.
Boravak crnogorskih naučnika na Antarktiku finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, čime je, kako ističu iz Instituta, država dala snažnu podršku međunarodnoj vidljivosti i razvoju domaće nauke.
Dr Joksimović i dr Mačić danas ujutro polaze iz Podgorice, preko Istanbula i Santjaga de Čilea, do Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, gdje će se oko 20. decembra ukrcati na bugarski istraživački brod koji je prethodno isplovio iz Varne. Nakon prelaska Drejkovog prolaza, dolazak na Antarktik očekuje se krajem decembra, a misija će trajati do druge polovine februara, kada je planiran povratak i iskrcavanje u Argentini.
Bugarski istraživački brod, prema planu, na povratku sa Antarktika svratiće u Kotor 8. ili 9. aprila.
- To će biti lijepa prilika da obilježimo ekspediciju, srećan povratak broda i da zajedno sa kolegama iz drugih zemalja podijelimo utiske i rezultate rada - rekao je Joksimović.
Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju poseban značaj, jer upravo na tom, naizgled netaknutom prostoru, naučnici mogu sagledati razmjere zagađenja mora. Njeno prisustvo ili odsustvo predstavlja snažan pokazatelj stanja svjetskog okeana i uticaja čovjeka na globalne morske ekosisteme.

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Ministri spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha, Holandije David van Vil i Moldavije Mihaj Popsoj potpisali su juče u Hagu sporazum o osnivanju međunarodne Komisije za procjenu ratne štete u Ukrajini.
&nbsp;Potpisivanju sporazuma su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, holandski premijer Dik Shof, generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse i moldavska predsjednica Maja Sandu, prenosi Gardijan.
Zelenski je ranije u Hagu kazao da Rusija mora da snosi odgovornost za „zločin agresije”.
&nbsp;Zelenski se obratio i holandskom parlamentu, a uoči konferencije o osnivanju međunarodne komisije za potraživanja za Ukrajinu, koja će razmatrati zahtjeve za nadoknadu ratne štete i koja je dio međunarodnog mehanizma za obeštećenje.
Međunarodna Komisija za procjenu ratne štete u Ukrajini će procjenjivati i odlučivati o zahtjevima za reparacije, uključujući i svaki iznos koji treba da se isplati, a mehanizam reparacija koordinira Savjet Evrope sa sjedištem u Strazburu.
Osnivanje Komisije je, kako navodi Tanjug, uslijedilo nakon uspostavljanja takozvanog Registra štete, koji je već primio više od 80 hiljada zahtjeva za nadoknadu štete od pojedinaca ili organizacija iz Ukrajine.
Poslednji korak je osnivanje fonda za kompenzaciju, a još nije poznato kako će taj ključni dio procesa funkcionisati u praksi.
Lideri Evropske unije su pod pritiskom da postignu dogovor o tome šta da rade sa zamrznutom ruskom imovinom, o čemu će biti riječi na samitu koji počinje u četvrtak, kada će se razmatrati način da se finansira zajam Kijevu koji bi, prema predlogu, bio vraćen eventualnim ruskim reparacijama Ukrajini.

Potpisan sporazum o osnivanju Komisije za procjenu ratne štete u Ukrajini

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;