Informativna emisija: 24 sata - Saša Mujović

Emisija: Na kraju dana - Uvodnik - 04.02.2026.

Emisija: Na kraju dana - Nikola Janjušević

Informativna emisija: 24 sata - 04.02.2026.

Emisija: E uživo - 04.02.2026.

Emisija: Građanski ugao - 04.02.2026.

Najava: Građanski ugao - 04.02.2026.

Emisija: Srećan dan - 04.02.2026.

Emisija: Budilnik - 04.02.2026.

Emisija: Na kraju dana - Balša Božović

Žene u Iranu od sada mogu službeno dobiti vozačku dozvolu za upravljanje motociklima, prenijeli su lokalni mediji, čime je okončana višegodišnja pravna nejasnoća oko vožnje motocikala.
Dosadašnji zakon nije direktno zabranjivao ženama vožnju motocikala i skutera, ali u praksi su vlasti odbijale izdavati vozačke dozvole.
Zbog tog pravnog vakuuma žene su u saobraćajnim nesrećama često bile proglašavane odgovornima, čak i kada su bile žrtve.
Iranski prvi potpredsjednik Mohamad Reza Aref juče je potpisao odluku kojom se razjašnjavaju odredbe saobraćajnog zakonodavstva, a koju je iranska vlada odobrila krajem januara, prenosi novinska agencija Ilna.
Prema toj odluci, saobraćajna policija obavezna je "obezbijediti praktičnu obuku za kandidatkinje, organizovati ispit pod direktnim nadzorom policije te izdavati vozačke dozvole za motocikle ženama", navodi Ilna.
<h2>Trend kršenja pravila</h2>
Odluka je donesena nakon talasa protesta širom Irana, koji su isprva izbili zbog privrednih problema, a prošlog mjeseca prerasli su u masovne protuvladine demonstracije.
Teheran je priznao da je tokom nemira poginulo više od 3.000 ljudi, tvrdeći da su većina stradalih pripadnici bezbjednosnih snaga i slučajni prolaznici.
Organizacije za ljudska prava navode da je broj žrtava znatno veći te da bi stvarna brojka mogla dosezati desetine hiljada.
Od Islamske revolucije 1979. godine žene u Iranu suočene su s nizom društvenih ograničenja, a propisi o oblačenju predstavljali su poseban problem za one koje su vozile motocikle. Žene su u javnosti obavezne nositi maramu i široku odjeću, ali posljednjih godina sve ih više krši ta pravila, prenosi Index.
Trend kršenja pravila dodatno se ubrzao nakon smrti Mahse Amini 2022. godine, mlade Iranke koja je preminula u policijskom pritvoru nakon što je uhapšena zbog navodnog kršenja pravila oblačenja. Njena smrt podstakla masovne proteste širom Irana, koje su predvodile žene zahtijevajući veće slobode.

Iran formalno dozvolio ženama da voze motocikle

Nekoliko simpatizera nacističkog saradnika Milana Nedića, koji su se danas okupili u Beogradu, kako bi mu odali poštu, zaobišlo je policiju i pokušalo da priđe drugom, suprotnom skupu antifašista. Policija ih je spriječila i oni su privedeni, javlja N1 Beograd.
Na 80. godišnjicu od samoubistva Milana Nedića, u centru Beograda, ispred nekadašnjeg zatvora OZNA, okupili su se najprije antifašisti - na poziv zborova i plenuma tri fakulteta - uz poruku da neće dozvoliti da se prekraja istorija.
Sat kasnije, oko 20 sati, grupa muškaraca, uglavnom sa crnim kapuljačama i nerijetko identičnim maskama preko lica, pokušali su da priđu zgradi i odaju poštu saradniku okupatora.
Veliki broj pripadanika policije formirao je dva kordona, ne dozvoljavajući grupama da priđu jedna drugoj.
Oni su dobacivali međusobne uvrede i puštali pjesme.
Uprkos tome što je policija bila prisutna i u susjednim ulicama, oko 22 sata jedna grupa desničara pokušala je da se probije do mjesta gdje su stajali antifašisti.
U rukama su imali kaiše i teleskopske palice.
Nije jasno kako su uspjeli da priđu relativno blizu, s obzirom na jake policijske snage, ali prema nepotvrđenim informacijama, petorica su privedena.

U Beogradu privedeni simpatizeri nacističkog saradnika Milana Nedića

Vojni rashodi Rusije bili su u prethodnim godinama do 66 odsto viši nego što je prikazivao zvanični budžet za odbranu, prema analizi njemačke spoljne obavještajne službe BND.
Tako su, na primjer, građevinski projekti ministarstva odbrane, IT-projekti vojske ili socijalne naknade za pripadnike oružanih snaga bili navedeni ne u odbrambenom, već u drugim djelovima budžeta, utvrdila je njemačka služba u analizi koja traje duže vrijeme, prenosi dpa.
Ovo je, prema podacima BND-a, i zbog toga što se rusko tumačenje odbrambenih rashoda značajno razlikuje od definicije NATO. Pored toga, informacije o odbrambenim rashodima zvaničnih ruskih organa često se prikazuju iskrivljeno i zahtijevaju dodatno tumačenje.
Od početka rata protiv Ukrajine u februaru 2022. odbrambeni budžet Rusije je, prema podacima BND-a, svake godine značajno rastao.
Tako služba procjenjuje vojne rashode Rusije za prošlu godinu na oko 250 milijardi eura, što čini otprilike polovinu ukupnog budžeta. To bi odgovaralo udjelu od oko 10 odsto ruskog bruto domaćeg proizvoda.
Nasuprot tome, udio vojnih rashoda Rusije u 2022. iznosio je šest odsto BDP-a, naredne godine 6,7 odsto, a 2024. je porastao na 8,5.
BND ukazuje da Rusija novac za vojsku se ne koristi samo za rat protiv Ukrajine, već i za dodatnu izgradnju i proširenje vojnih kapaciteta, posebno u blizini istočnog krila NATO.
Brojke konkretno pokazuju da ruska prijetnja Evropi raste, ističe BND.

Njemački obavještajci: Moskva u vojsku ulaže više nego što zvanično prikazuje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da se uskoro očekuje razmjena ratnih zarobljenika, kao rezultat prvog kruga pregovora sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju, piše Ukrajinska pravda.&nbsp;
- Slijedi važan korak – uskoro očekujemo razmjenu ratnih zarobljenika. Moramo vratiti naše ljude kući - poručio je Zelenski u večernjem obraćanju.
Zelenski je kazao i da je primio izvještaj ukrajinske delegacije nakon sastanka u Abu Dabiju, na kojem su učestvovale i delegacije Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Ostvaren je i kontakt sa američkom stranom. O tome su me obavijestili Rustem Umerov, Kirilo Budanov i David Arahamija. Ostali su u kontaktu. Danas smo razmotrili privremene rezultate razgovora, a oni će biti nastavljeni sjutra - rekao je Zelenski.
Ova najava uslijedila je nakon što je Zelenski 30. januara izjavio da je Rusija obustavila razmjene ratnih zarobljenika, jer smatra da od njih nema nikakve koristi.