Emisija: Na kraju dana - Predrag Boljević

Informativna emisija: 24 sata - Marija Vesković

Emisija: Na kraju dana - Uvodnik - 13.02.2026.

Informativna emisija: 24 sata - 13.02.2026.

Emisija: E uživo - 13.02.2026.

Emisija: Linija života - Suzana Đurović - 13.02.2026.

Emisija: Srećan dan - 13.02.2026.

Emisija: Budilnik - 13.02.2026.

Najava: Linija života - 13.02.2026.

Emisija: Sjenke - Saša Marković - 12.02.2026.

U riječkoj luci dogodila se večeras pomorska nesreća u kojoj se teretni brod sudario sa brodom ‘‘Galeb‘‘, plovećom rezidencijom Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika i maršala nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Nesreća se dogodila dok je Galeb bio usidren na riječkom lukobranu, a tokom manevrisanja, u njega je udario teretni brod DENIZ AKAY, koji plovi pod zastavom Barbadosa i trebalo je da isplovi iz Rijeke ka Turskoj, prenosi Index.hr.
Kapetan: Najvjerovatnije otkazao pogonski sistem
Kapetan Lučke uprave Rijeka Darko Glažar saopštio je da je, prema prvim informacijama, turskom brodu najvjerovatnije otkazao pogonski sistem i da mu je odmah zabranjeno isplovljavanje iz luke dok se ne utvrde sve potrebne činjenice u ovom sudaru.
Takođe, prema prvim informacijama, niko nije povrijeđen, a šteta na oba broda biće naknadno utvrđena, navodi hrvatski portal.
Galeb ili Brod mira je bio školski brod Jugoslovenske ratne mornarice i rezidencijalna jahta koju je koristio predsjednik SFRJ Josip Broz Tito na svojim brojnim putovanjima i za ugošćivanje brojnih državnika i poznatih osoba.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1814927609125719&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Incident u Rijeci: Teretnjak udario u slavni Titov brod

Ministarka javnih radova Majda Adžović saopštila je da je projekat Velje brdo projekat ogromnih gabarita, te da iziskuje vrijeme. Međutim, najavjuje da će prva zgrada biti započeta tokom 2026. godine.
- U ovom trenutku paralelno su u toku četiri procesa na nivou Ministarstva javnih radova, kao i u saradnji sa Ministarstvom prostornog planiranja, gdje je u toku urbanističko-arhitektonski konkurs za prvi blok koji će obuhvatiti prvi set zgrada u okviru Veljeg brda - istakla je Adžović u emisiji Okvir na TVCG, prenosi <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/adzovic-prva-zgrada-u-projektu-velje-brdo-bice-zapoceta-ove-godine-nema-razmisljanja-o-vanrednim-izborima-5337418">Dan.&nbsp;</a>
Ona kaže i da je za realizaciju ovako ogromnog projekta potrebno primarno dovesti infrastrukturu.
- Uskoro možemo da očekujemo početak radova što se tiče same saobraćajnice, odnosno ovog dijela infrastrukture. Do 31. marta je rok za dostavljanje rješenja u odnosu na urbanističko-arhitektonski konkurs koji je Ministarstvo prostornog planiranja raspisalo. Neka dinamika koja je dogovorena na koordinacionom tijelu koje prati realizaciju projekta Velje brdo jeste da se komisiji, koja je zaista, sa aspekta same sadržine i članova koji je čine, a koja će ocjenjivati ova rješenja, gdje imate i eksperte iz Hrvatske i Srbije, ali naravno i domaće eksperte, tokom aprila omogući ocjenjivanje pristiglih rješenja, da bi Ministarstvo prostornog planiranja tokom maja Ministarstvu javnih radova dostavilo izabrano rješenje kako bismo mi pristupili raspisivanju tendera po principu 'projektuj i izgradi' za prvu zgradu u okviru bloka koji će biti osmišljen - kaže ona.
- Ono što mogu sa sigurnošću reći jeste da će prva zgrada biti započeta tokom 2026. godine. Paralelno teče proces izrade pravila za dodjelu tih prvih stanova i načina finansiranja. Tako da, imajući u vidu da dva procesa teku paralelno, mi zaista možemo očekivati da tokom 2026. godine, u odnosu na prvu zgradu koja će već biti započeta, imamo i sproveden proces u smislu dodjele tih stanova i, kako je kolega Slaven Radunović najavio, zaključivanje ugovora po principu "ključ u ruke" - kaže Adžović.
<h3>"Vlada stabilna, usmjerena na ulazak u EU"</h3>
Adžović kaže da je Vlada stabilna, i da je izlazak ministarke iz redova DNP-a i potpredsjendika Vlade Miluna Zogovića nije poljuljao.&nbsp;
- Vlada funkcioniše, kao što i sami vidite. Mislim da je, u smislu sveopšte atmosfere, prijeko potrebno da krenemo naprijed i taj dio nadgornjavanja prebacimo na teren projekata i onoga što je dobro za građane, kako bismo ostvarili svoju osnovnu funkciju, a to je da radimo u korist građana Crne Gore - rekla je ona.
Smatra da je ministrka saobraćaja Maja Vukićević radila sjajan posao.&nbsp;
- Što se same saradnje tiče, imajući u vidu da projekti iz oblasti saobraćaja zajedno sa projektima Ministarstva javnih radova čine kapitalni budžet Crne Gore, smatram da je ono što je učinila zaista veliko. Žao mi je što je odluka koja je donijeta, i način na koji je donijeta od strane gospodina Kneževića, dovela do toga da jednu takvu ministarku Vlada izgubi. Međutim, s druge strane, to je prije svega politička odluka i odluka je bila na samom Kneževiću - ocijenila je Adžović.
Nije htjela da govori o personalnim rješenjima za te pozicije, ali najavljuje da će Vlada brzo donijeti te odluke.
- Što se tiče budućih postavljenja, vjerujem da ćemo jako brzo imati i ta imena. Jednostavno, kao što sam i na samom startu rekla, posao neće nikog da čeka. U pravu ste da pokrivanje resora po principu koordinacije dosta može da uspori rad. A što se tiče imena i onoga što je u opticaju, kao što sam i na startu rekla, kako vjerujem u viziju premijera Spajića što se tiče same Vlade, tako vjerujem i u ovaj dio kadriranja. Svakako, koalicioni aranžman je tu. Tako da ono što vam mogu reći jeste da očekujemo da će to biti brzo. A što se imena tiče, ne bih licitirala - istakla je ona.
Adžović naglašava da je Vlada je stabilna.
- Što se tiče vanrednih izbora, apsolutno nema razmišljanja o tome na nivou Vlade. Usmjereni smo ka ulasku Crne Gore u EU i ispunjenje naših obaveza. Evo i danas imamo nastavak sjednice koja je otpočela juče na insistiranje premijera Milojka Spajića, kako bismo se apsolutno posvetili poglavljima. Tako da, što se nestabilnosti tiče, nema je. Što se tiče rada, ima ga i Vlada radi i nastavlja da radi - poručila je ministarka.&nbsp;
Crna Gora i SAD u pregovorima o G2G sporazumu, potpisivanje do kraja 2026.
Ministarka Adžović je kazala da neposredno prije susreta samog premijera sa sekretarom za finansije Sjedinjenih Američkih Država u Davosu, sekretar Marko Rubio dao je zeleno svjetlo i Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, te je proslijeđena nota sa saglasnošću vrha administracije SAD da Crna Gora i Sjedinjene Američke Države uđu u pregovaranje i, u krajnjem, potpisivanje međudržavnog sporazuma G2G između dvije zemlje.Adžović: Prva zgrada u projektu Velje brdo biće započeta ove godine, nema razmišljanja o vanrednim izborima
- U toj prvoj iteraciji, kroz notu dostavljenu od sekretara Rubija, dostavljen je i prvi nacrt sačinjen od strane Sjedinjenih Američkih Država, tako da je materijal koji je djelimično prisutan u javnosti upravo odluka koju je Vlada Crne Gore donijela da otpočne pregovore na bazi tog prvog nacrta. Taj prvi nacrt pokazao je interesovanje, prije svega američkih partnera, u odnosu na potencijalne projekte u Crnoj Gori. Oni obuhvataju Jadransko-jonski koridor, koji bi podrazumijevao Jadranski auto-put, izgradnju gasovoda, kao i optički kabl, ali i projekte u oblasti energetike sa fokusom na obnovljive izvore energije - istakla je Adžović.
Kako je navela, ono što je u javnosti prisutno jeste da je Vlada Crne Gore, kroz usvajanje informacije o interesovanju Sjedinjenih Američkih Država da se zaključi ovaj sporazum, ovlastila Ministarstvo javnih radova da vodi ove pregovore i mi ćemo već narednog petka imati prvi sastanak sa Stejt departmentom na ovu temu, kako bi razmijenili komentare i očekivanja u odnosu na sporazum.
- Dakle, ono što je prisutno jeste prvenstveno interesovanje američkih partnera, a na vaše pitanje da li se do kraja 2026. očekuje potpisivanje, mogu vam reći da, u odnosu na samo interesovanje američkih partnera, ukoliko bude išlo dosadašnjom dinamikom – da - istakla je Adžović.

Adžović: Prva zgrada u projektu Velje brdo biće započeta ove godine, nema razmišljanja o vanrednim izborima

Narodna stranka Bangladeša (BNP) proglasila je danas pobjedu na parlamentarnim izborima i obezbijedila sebi većinu u Narodnoj skupštini.
Pobjedu je na Iksu (X) saopštio medijski tim te stranke, dok je rivalska stranka Džamat-e-Islami izrazila zabrinutost zbog navodnog kašnjenja rezultata jučerašnjeg glasanja.
Izborna komisija još nije objavila konačan broj glasova, ali je nekoliko lokalnih medija izvijestilo da je BNP prešla cenzus od 151 mjesta potrebnog za većinu u parlamentu od 350 članova, što uključuje 50 rezervisanih mjesta za žene, koja su proporcionalno raspoređena među pobjedničkim strankama.
Na čelu BNP-a je šezdesetogodišnji Tarik Rahman, kandidat za premijera koji se vratio u Bangladeš u decembru nakon 17 godina provedenih u samoegzilu u Londonu i sin bivše premijerke Halede Zije.
Pobjedu su čestitale Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Daki, kao i zvaničnici Pakistana i Indije.
- SAD se raduju saradnji s vama na postizanju zajedničkih ciljeva prosperiteta i bezbjednosti za obje naše zemlje - napisao je u čestitki američki ambasador u Bangladešu Brent T. Kristensen.
Indija je pomogla Bangladešu da stekne nezavisnost od Pakistana kroz rat 1971. godine i imala je dobre odnose s tom zemljom tokom vlasti bivše premijerke Šeik Hasine, koja je, nakon masovnih srednjoškolskih i studentskih demonstracija u avgustu 2024. godine, pobjegla iz zemlje.
Na jučerašnjim izborima se za mjesta u parlamentu protiv BNP-a takmičila koalicija od 11 stranaka, predvođena islamističkom Džamat-e-Islami, koja je osvojila skoro 80 poslaničkih mjesta, prenose lokalne televizije.
Ta islamistička stranka se žalila na kašnjenja rezultata u nekoliko izbornih jedinica, kao i na, kako tvrdi, sumnjive gubitke u više dijelova zemlje.
Nacionalna građanska partija, koju su osnovali studentski lideri i koja se kasnije pridružila koaliciji pod Džamat-e-Islami, takođe je ostavila svoj trag, sa najmanje četiri osvojena mandata.
Jučerašnji izbori u Bangladešu bili su prvi od masovne studentske pobune u julu 2024. godine, nakon koje je premijerka Hasina pobjegla u Indiju.
Glasanje je održano uporedo s referendumom za političke reforme, koje uključuju ograničenje premijerskog mandata i jaču kontrolu izvršne vlasti.
BNP je ranije bojkotovala nekoliko izbora i optužila Hasininu vladu i njenu stranku Avami ligu za namještanje glasova i političku represiju.
Sukob Rahmanove i Hasinine stranke godinama je definisao politički život u Bangladešu, a Avami ligi je učešće na jučerašnjim izborima bilo zabranjeno.

Nacionalistička partija Bangladeša proglasila pobjedu na parlamentarnim izborima

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da će zapadne zemlje i dalje morati da se nose sa agresivnom Rusijom čak i ako se rat u Ukrajini riješi.
Makron je dodao da odgovor na okončanje rata ne znači popuštanje ruskim zahtjevima, već povećanje pritiska na Rusiju.
- Trebalo bi da pokažemo snagu i upornost prema Ukrajini - istakao je Makron na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti. Ovo je pravo vrijeme za smjelost. Ovo je pravo vrijeme za jaku Evropu - zaključio je francuski predsjednik.