Informativna emisija: 24 sata - Saša Mujović

Emisija: Na kraju dana - Uvodnik - 04.02.2026.

Emisija: Na kraju dana - Nikola Janjušević

Informativna emisija: 24 sata - 04.02.2026.

Emisija: E uživo - 04.02.2026.

Emisija: Građanski ugao - 04.02.2026.

Najava: Građanski ugao - 04.02.2026.

Emisija: Srećan dan - 04.02.2026.

Emisija: Budilnik - 04.02.2026.

Emisija: Na kraju dana - Balša Božović

Nekoliko simpatizera nacističkog saradnika Milana Nedića, koji su se danas okupili u Beogradu, kako bi mu odali poštu, zaobišlo je policiju i pokušalo da priđe drugom, suprotnom skupu antifašista. Policija ih je spriječila i oni su privedeni, javlja N1 Beograd.
Na 80. godišnjicu od samoubistva Milana Nedića, u centru Beograda, ispred nekadašnjeg zatvora OZNA, okupili su se najprije antifašisti - na poziv zborova i plenuma tri fakulteta - uz poruku da neće dozvoliti da se prekraja istorija.
Sat kasnije, oko 20 sati, grupa muškaraca, uglavnom sa crnim kapuljačama i nerijetko identičnim maskama preko lica, pokušali su da priđu zgradi i odaju poštu saradniku okupatora.
Veliki broj pripadanika policije formirao je dva kordona, ne dozvoljavajući grupama da priđu jedna drugoj.
Oni su dobacivali međusobne uvrede i puštali pjesme.
Uprkos tome što je policija bila prisutna i u susjednim ulicama, oko 22 sata jedna grupa desničara pokušala je da se probije do mjesta gdje su stajali antifašisti.
U rukama su imali kaiše i teleskopske palice.
Nije jasno kako su uspjeli da priđu relativno blizu, s obzirom na jake policijske snage, ali prema nepotvrđenim informacijama, petorica su privedena.

U Beogradu privedeni simpatizeri nacističkog saradnika Milana Nedića: Zaobišli policiju i naoružani palicama i kaiševima pokušali da priđu antifašistima

Vojni rashodi Rusije bili su u prethodnim godinama do 66 odsto viši nego što je prikazivao zvanični budžet za odbranu, prema analizi njemačke spoljne obavještajne službe BND.
Tako su, na primjer, građevinski projekti ministarstva odbrane, IT-projekti vojske ili socijalne naknade za pripadnike oružanih snaga bili navedeni ne u odbrambenom, već u drugim djelovima budžeta, utvrdila je njemačka služba u analizi koja traje duže vrijeme, prenosi dpa.
Ovo je, prema podacima BND-a, i zbog toga što se rusko tumačenje odbrambenih rashoda značajno razlikuje od definicije NATO. Pored toga, informacije o odbrambenim rashodima zvaničnih ruskih organa često se prikazuju iskrivljeno i zahtijevaju dodatno tumačenje.
Od početka rata protiv Ukrajine u februaru 2022. odbrambeni budžet Rusije je, prema podacima BND-a, svake godine značajno rastao.
Tako služba procjenjuje vojne rashode Rusije za prošlu godinu na oko 250 milijardi eura, što čini otprilike polovinu ukupnog budžeta. To bi odgovaralo udjelu od oko 10 odsto ruskog bruto domaćeg proizvoda.
Nasuprot tome, udio vojnih rashoda Rusije u 2022. iznosio je šest odsto BDP-a, naredne godine 6,7 odsto, a 2024. je porastao na 8,5.
BND ukazuje da Rusija novac za vojsku se ne koristi samo za rat protiv Ukrajine, već i za dodatnu izgradnju i proširenje vojnih kapaciteta, posebno u blizini istočnog krila NATO.
Brojke konkretno pokazuju da ruska prijetnja Evropi raste, ističe BND.

Njemački obavještajci: Moskva u vojsku ulaže više nego što zvanično prikazuje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da se uskoro očekuje razmjena ratnih zarobljenika, kao rezultat prvog kruga pregovora sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju, piše Ukrajinska pravda.&nbsp;
- Slijedi važan korak – uskoro očekujemo razmjenu ratnih zarobljenika. Moramo vratiti naše ljude kući - poručio je Zelenski u večernjem obraćanju.
Zelenski je kazao i da je primio izvještaj ukrajinske delegacije nakon sastanka u Abu Dabiju, na kojem su učestvovale i delegacije Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Ostvaren je i kontakt sa američkom stranom. O tome su me obavijestili Rustem Umerov, Kirilo Budanov i David Arahamija. Ostali su u kontaktu. Danas smo razmotrili privremene rezultate razgovora, a oni će biti nastavljeni sjutra - rekao je Zelenski.
Ova najava uslijedila je nakon što je Zelenski 30. januara izjavio da je Rusija obustavila razmjene ratnih zarobljenika, jer smatra da od njih nema nikakve koristi.

Zelenski: Uskoro razmjena zarobljenika s Rusijom

Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Japan saopštili su u srijedu da su uspostavili strateško partnerstvo s ciljem unapređenja snabdijevanja kritičnim mineralima, koji su od ključnog značaja za sektore poput automobilske industrije, odbrane i digitalnih tehnologija.
Cilj ovog partnerstva je da se „značajno unaprijede ekonomska i nacionalna bezbjednost kroz zajedničko jačanje otpornosti lanaca snabdijevanja kritičnim mineralima“, navodi se u zajedničkom saopštenju objavljenom nakon ministarskog sastanka u Vašingtonu.
- Razvojem ovog akcionog plana želimo da postavimo temelje za obavezujući multilateralni sporazum o kritičnim mineralima sa zemljama sličnih stavova - istakao je predstavnik Bijele kuće za trgovinu (USTR) Džejmison Grir.
Vašington je potom najavio i sličan akcioni plan sa Meksikom, sa gotovo identičnim instrumentima kao u sporazumu potpisanom sa Briselom i Tokijom.
Protokol o saradnji između SAD-a, EU-a i Japana usmjeren je na „identifikovanje oblasti saradnje radi podsticanja potražnje i diverzifikacije snabdijevanja“ za potpisnice, navodi se u saopštenju.
Glavni cilj je smanjenje globalne zavisnosti od Kine, koja u velikoj mjeri kontroliše snabdijevanje kritičnim mineralima neophodnim za brojne strateške sektore, piše Agence France-Presse.
Peking je tu prednost koristio kao sredstvo pregovaračkog pritiska ili prinude prema svojim ekonomskim partnerima, na primjer značajnim usporavanjem procesa odobravanja izvoza.
Među mjerama predviđenim ovim protokolom su podrška novim rudarskim projektima, kao i projektima rafinisanja, proizvodnje i reciklaže. Plan takođe predviđa ubrzavanje istraživanja i razvoja u tim oblastima, kao i „jačanje razmjene informacija o dostupnim zalihama“, navodi AFP.
Rojters je ranije u srijedu, pozivajući se na tri izvora, objavio da su Italija, Njemačka i Francuska usaglasile ubrzanje plana za stvaranje zaliha kritičnih sirovina.
Evropska unija je u decembru predstavila plan RESourceEU s ciljem smanjenja zavisnosti od Kine kada je riječ o ključnim sirovinama. Plan predviđa formiranje zajedničkih zaliha, kao i ograničenja izvoza reciklabilnog metalnog otpada i otpada koji sadrži rijetke minerale. Evropska komisija još nije objavila sve detalje tog plana.
Prema navodima tri izvora koji su u decembru učestvovali na sastanku sa zvaničnicima EU-a, Francuska bi trebalo da radi na finansiranju nabavke, Njemačka na upravljanju izvorima snabdijevanja, dok će Italija biti zadužena za skladištenje.
Italija i Njemačka su se i ranije obavezale na saradnju kako bi obezbijedile lance snabdijevanja sirovinama ključnim za njihove industrije, piše Rojters.