Relja Popović o novom životnom poglavlju,rastancima i albumu kojim je otvorio svaku sobu svog života

Švedska je u digitalizaciji mnogo odmakla, što znači da gotovina odavno više nije kralj. Bezgotovinsko plaćanje je za mnoge Šveđane praktično i ušteda vremena. No, ovo ima i nedostatke.
Ne samo da je sve manje gotovine u novčanicima stanovnika ove države, već je sve manje u finansijskoj infrastrukturi. To znači i uklanjanje bankomata dok je sve manje prodavnica koje primaju gotovinu. Naime, udio gotovine u plaćanju u Švedskoj iznosi jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove zemlje, što je jedna od najnižih stopa u svijetu. Švedska i Norveška su države s najmanjim udijelom gotovine u svijetu.
<h2>Digitalizacija</h2>
Bezgotovinsko plaćanje jeste praktičnije, ali raste zabrinutost da će se njime ugroziti socijalna pravda i sigurnost snabdijevanja. Shodno tome, u ovoj državi postoji inicijativa "Pobuna gotovine", kojom se traži zadržavanje gotovine kao jedne od mogućnosti plaćanja.
Bjorn Erikson, pokretač spomenute inicijative, odnosno osnivač istoimene organizacije, upozorio je da će dio društva biti marginaliziran digitalizacijom. To se odnosi na dio društva koji ne može ili ne želi koristiti bezgotovinsko plaćanje. Za Eriksona je to društveni problem.
- Isključujete ljude koji imaju poteškoće s tim. To mogu biti osobe s invaliditetom, žene koje žive s nasilnim muškarcima, koji prate njihov bankovni račun, ljudi koji se jednostavno ne mogu nositi s tim - stariji ili oni u ruralnim područjima, gdje nema signala - ukazao je Erikson.
On je među onima koji nisu u dilemi da li treba postojati više mogućnosti plaćanja.
<h2>Ranjivost digitalnih sistema plaćanja</h2>
Rast digitalizacije podrazumijeva i rast rizika. Opasnost od kibernetičkih napada ili tehničkih poremećaja se značajno povećala. Pojedini učesnici platnog sistema bivaju više puta meta kibernetičkih napada ili dogodi im se prekid rada sistema za bezgotovinsko plaćanje.
U Centralnoj banci Švedske (Riksbank) smatraju da postoje velike prijetnje po finansijski sektor, dijelom i zbog geopolitičkih napetosti. Švedski finansijski sistem jeste otporan, ali se mora stalno razvijati kako bi bio spreman za nove prijetnje.
Elin Ritola iz Riksbanka je podsjetila da vrijednost gotovine postaje očigledna u kriznim vremenima.
- Gotovina je funkcionalna čak i kada nema električne energije ili komunikacijski sistem ne radi. Manje je ranjiva usljed kibernetičkih napada i zbog toga je važna za sigurnosni poredak. Preporučujemo da kod kuće imate dovoljno gotovine za hranu ili lijekove za sedam dana - navela je Ritola.
I u Ministarstvu odbrane Švedske napominju na važnost gotovine u kriznim situacijama, kao dijela sveobuhvatne strategije za jačanje civilne odbrane.
<h2>Kako održati infrastrukturu za gotovinu</h2>
Dostupnost gotovine je odavno u ovoj zemlji političko pitanje. Vlada je u januaru prošle godine pokrenula tzv. Istragu o gotovini. Naime, istražna komisija je dobila zadatak dati prijedloge za zadržavanje infrastrukture za gotovinu i njeno prilagođavanje okolnostima.
Komisija je u decembru 2024. dala svoje preporuke, među kojima su obavezivanje trgovina osnovnih potrepština, što se odnosi i na trgovine hranom i ljekovima, da prihvataju gotovinu. Osim toga, banke bi trebalo da budu obavezne da garantuju preuzimanje i polaganje gotovine širom zemlje.
U tom kontekstu, u Centralnoj banci Švedske razvijaju elektronsku krunu, digitalni oblik gotovine, kojim se gotovina neće zamijeniti, već dopuniti. E-kruna bi bila dostupna, čak i u trenutku nestanka električne energije ili interneta. Trenutno se testira kao pilot projekat i još nije poznato kada će u potpunosti biti dostupna, objavio je njemački dnevnik tagesschau.

Švedska gotovo bez gotovine: Digitalizacija preuzima priman u plaćanju

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,58 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 3,58 miliona vozila

Iz Uprava policije saopšteno je da je, zaključno sa 30. septembrom 13.308 državljana Turske posjedovalo dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz ove države ima odobren stalni boravak.
Kako je saopšteno iz policije, sprovode intenzivne kontrole kretanja i zakonitosti boravka stranih državljana u Crnoj Gori. 
Tako je, za devet mjeseci ove godine, u odnosu na turske državljane, donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska, dok je zbog neprijavljenog boravka izdato 1.469 prekršajnih naloga. 
Donijeto je 237 rješenja o otkazu boravka, a zbog nezakonitog ulaska i boravka podnijeto je 790 prekršajnih prijava, odnosno izdato prekršajnih naloga.
U istom periodu donijeto je 40 rješenja o protjerivanju, a 42 osobe su prinudno udaljene iz Crne Gore. 
- Takođe, donijeto je 370 rješenja o dobrovoljnom povratku, dok je 26 stranih državljana smješteno u Prihvatilište za strance. U postupcima odobravanja i produženja privremenog boravka dato je 1.770 negativnih mišljenja, a podnijeto je i 1.025 inicijativa za prestanak dozvola za privremeni boravak - navedeno je u saopštenju policije.
U cilju zaštite unutrašnje bezbjednosti, iz UP poručuju da će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem redovnih i ciljano usmjerenih aktivnosti kontrole boravka stranaca, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i u saradnji sa drugim nadležnim organima, posebno u odnosu na strane državljane koji krše propise o pravu boravka u Crnoj Gori.

Do kraja septembra donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska turskim državljanima u CG, 42 osobe su prinudno udaljene

Vlada će nastaviti akciju „Limitirane cijene“, a odluka o tome biće usvojena na prvoj novembarskoj sjednici Vlade, kazao je za Portal ETV potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Fokus akcije, kako je istakao, biće na domaćim proizvodima.
Đeljošaj je najavio da će tokom naredne sedmice razgovarati sa trgovačkim lancima.&nbsp;
U izjavi za Portal ETV kazao je da je ovo nastavak akcije koja ima za cilj da pokaže brigu o građanima, očuva njihov standard, ali i da se poseban akcenat stavi na domaću proizvodnju i proizvođače, što donosi višestruke koristi za domaću ekonomiju.
Akcija „Limitirane cijene“ prethodno je završena u aprilu, a nakon šest mjeseci biće ponovo nastavljena.

Đeljošaj za Portal ETV: Vlada u novembru ponovo pokreće akciju „Limitirane cijene“

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je bio na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Relja Popović o novom životnom poglavlju,rastancima i albumu kojim je otvorio svaku sobu svog života

Švedska gotovo bez gotovine: Digitalizacija preuzima priman u plaćanju

Kroz Sozinu prošlo 3,58 miliona vozila

Do kraja septembra donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska turskim državljanima u CG, 42 osobe su prinudno udaljene

Đeljošaj za Portal ETV: Vlada u novembru ponovo pokreće akciju „Limitirane cijene“

PRATITE TVe UŽIVO