Emisija: Znak/Podznak - Verica Čuljković

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da će Izrael nastaviti s "bespoštednim napadima na Hezbolah, uključujući i Bejrut".
- Hoću da budem jasan nastavićemo bespoštedno da udaramo Hezbolah u svim djelovima Libana, uključujući u Bejrutu - rekao je Netanjahu tokom posjete vojnoj bazi koju je Hezbolah pogodio u nedjelju, ubivši četiri izraelska vojnika.
Poslije više mjeseci prekograničnih sukoba Izraela i proiranskog pokreta Hezbolah, saveznika palestinskog Hamasa, izraelska vojska je 23. septembra pojačala napade iz vazduha na Libani i kopnene operacije pokrenula 30. septembra.

Netanjahu: Izrael će nastaviti s bespoštednim napadima na Hezbolah

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da planira da se kandiduje za četvrti mandat, jer, kako je rekao, ima još posla, prenosi A2.
- Plan je da se kandidujem. Ali, do tada ima još vremena. Vjerujem da moram da se kandidujem, jer ima još posla - rekao je Rama i dodao da su u tri mandata, koliko je na čelu albanske vlade, urađene sjajne stvari, prenosi Kosovo online.
Prema njegovim riječima, Albanije nije bilo ni na mapi, a zemlja se pominjala u lošem kontekstu.
- Prevazišli smo broj od 10 miliona turista u zemlji u kojoj je turizam bio ideja i san, ali ne i stvarnost. Tu je borba protiv korupcije koja mora postati nepovratna. A, sa ciljem da se naša zastava zavijori u Briselu tokom ove decenije, vrijedi se kandidovati za još jedan mandat. A, tada će građani odlučiti - poručio je Rama.

Rama: Planiram da se kandidujem za četvrti mandata, ima još posla

Ukoliko bi se zakon poput zakona o civilnom sektoru i medijima pretvorio u neki zakon o stranim agenturama, kada govorimo o evropskim standardima, mislim da bi poglavlje 10 definitivno bilo problematično za zatvaranje, i da se decembarski plan koji ima Crna Gora onda ne bi ostvario, kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednica Crnogorske panevropske unije prof.dr. Gordana Đurović.
&nbsp;- S obzirom da je to više bilo neko testiranje javnosti, nego stvarno otvaranje procedure, izmjene i uvođenje nekog novog prijedloga zakona, sa odomaćenom praksom da poslanici predlažu zakone, bez skrininga da li se slažu s evropskim standardima i bez mišljenja Vlade, nadam se da će ta praksa biti značajno, značajno smanjena - kazala je Đurović
Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, nije se bilo teško odlučiti za Berlinski proces, podsjetila je ona, prvenstveno zbog, kako kaže, njegove inkluzivnosti i jačanja &nbsp;političkog dijaloga.
&nbsp;- Moramo se složiti da smo dobili nekoliko vrijednih projekata, svaka zemlja, u oblasti infrastrukture, energetike, životne sredine, komunalnog sektora, da smo dobili zelene koridore u pandemiji, slobodan roaming u regionu, da je bilo stvari koje su mogli da osjete obični građani, a ne samo visoke političke sastanke - rekla je Đurović.
&nbsp;Dosta toga je, prema njenom mišljenju, ostvareno Berlinskim procesom, i on se, kako dodaje, pokazao kao dobra međuvladina platforma, u kojoj se čuo glas mladih, glas biznisa, nauke, obrazovanja, civilnog društva, ali I da su se umrežile privredne komore.
&nbsp;- Njemačka diplomatija je uradila dobar posao zadnjih dana. To se pokazalo i nedavno deblokiranjem odluka u okviru zajedničkog komiteta CEFTA (Central European Free Trade Association), to je bilo veliko ograničenje saradnje. Našao se kompromis oko potpisivanja na relaciji Beograd - Priština, i tih važnih deset odluka su donijete, i time je CEFTA nastavila da bude ono što treba da bude, a to je međunarodni ugovor, kojim se reguliše ekonomska saradnja i trgovina, a Regionalni savjet za saradnju bi trebalo da bude neka važna karika u izvještavanju - istakla je Đurović.
Zapadni Balkan je složen unutrašnje-evropski region, smatra Đurović. Pored skepticizma, koji se osjećao prije mjesec ili dva, da se neće postići ono što se usaglasilo, smatra da se u mjeri mogućeg dosta toga postiglo.
Monitoring Evropske komisije u odnosu na Crnu Goru je konstantan, podsjeća ona i dodaje da će Crna Gora za dva dana dobiti zvaničnu potvrdu reformske agende, kao i izvještaj Evropske komisije.
Izvještaj Evropske komisije je, objašnjava Đurović, javan i transparentan, u momentu kad se objavi. Vjerovatno su ta očekivanja da Crna Gora zatvori četiri poglavlja, kako kaže provjerena i da Hrvatska u ovom momentu ne želi više “stavljati refleksije” na rezoluciju o genocide u jasenovcu koju je usvojio crnogorski parlament.
&nbsp;- Svi mi, pojedinačno, treba da razmišljamo kako da unaprijedimo ono što je napravljeno kao problem i kao šteta, što se nije trebalo usvajati, kako da unaprjeđujemo odnose sa Hrvatskom filigranski, svakodnevno, na različitim frontovima, u različitim formatima, i onda ukoliko ne bi bilo problema sa nijednom državom članicom, taj korpus zatvarajućih mjerila je ostvarljiv, posebno za poglavlja &nbsp;31 i 20, kao i 7, osjetljivost ostaje malo, meni lično kod poglavlja 10, vezano za slobodu medija, koja se naslanja na neke druge vrijednosti, koje se sad opet ovdje testiraju na našoj javnoj sceni. Bilo bi to veoma podsticajno za Crnu Goru, da ostvarimo taj cilj, i da po toj nekoj mapi puta same Evropske komisije krenemo dinamično u zatvaranje poglavlja - rekla je &nbsp;Đurović.
Crna Gora ima veliku Vladu, koja, prema njenom mišljenju, ima izazov sa koordinacijom, sa upravljanjem budžetom i javnim finansijama, ali i sa, kako kaže, koordinacijom platforme putovanja.
&nbsp;- U pregovaračkoj strukturi, sa ovako ambicioznom agendom, koordinacija predstavlja stvarno evropski izazov za našu Vladu i odmah i čitav korpus institucija, koje treba da sprovode propise i dokazuju da ne usvajamo samo zakone, nego ih i sprovodimo. S jedne strane, imamo veliko zapošljavanje, onda imamo izazov koordinacije, a sa druge strane imamo &nbsp;zahtjeve za pomoć i podršku od strane, posebno, sudstva i tužilaštva, da se predmeti gomilaju, da nema dovoljno izabranih sudija, i da će se to uskoro prikazati kroz mjerila, koja su vrlo konkretna - naglasila je Đurović.
Izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama su nedavno izvršene, radi, kako podsjeća, deblokiranja procesa koji dugo stagnira, te postoji nada da će se taj proces konačno uspješno okončati.
- Nije neophodno da bude samo jedan kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, i da on kao takav često &nbsp;bude neprihvatljiv za dovoljan broj u daljoj proceduri. Nadam se da ćemo to ispuniti, nijesam baš sigurna da li ćemo možda do decembra, ali nadam se da je to pitanje konačno rješivo, jer su se promijenila pravila i procedure - istakla je Đurović.
Neke reforme ne mogu da idu brzo, objašnjava ona, jer moraju da budu temeljitije, za razliku od nekih koje zahtjevaju, kako kaže, mnogo manje društvenih napora.
&nbsp;- Stvari su mjerljive, stvari se kvantifikuju, i sve ćemo manje moći govoriti o nekim ogromnim progresima, koji nijesu mjerljivi kroz Reformsku agendu u ključnim oblastima - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDPRBqQ_MjSw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa nije se bilo teško odlučiti

Sud u Moskvi osudio je francuskog istraživača Laurenta Vinatijera na tri godine zatvora jer je nezakonito prikupljao informacije o vojnim pitanjima.
Vinatijer, koji je uhapšen u Moskvi u junu, ranije je priznao krivicu, što je pripremilo teren za brzo suđenje bez detaljnog ispitivanja dokaza.
Pritvaranja na osnovu optužbi za špijuniranje i prikupljanje osjetljivih podataka postala su sve češća u otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Njegovo hapšenje uslijedilo je kada su se napetosti između Moskve i Pariza rasplamsale nakon komentara francuskog predsjednika Emanuela Makrona o mogućnosti raspoređivanja francuskih trupa u Ukrajini.
Ruske vlasti optužile su Vinatijera da se nije registrovao kao "strani agent" dok je prikupljao informacije o ruskim "vojnim i vojno-tehničkim aktivnostima" koje bi mogle biti iskorištene na štetu bezbjednosti zemlje.
Predsjedavajuća sutkinja Natalija Čeprasova je odbacila molbu odbrane Laurenta Vinatijera da bude novčano kažnjen umjesto zatvorske kazne. Njegov pravni tim najavio je žalbu.

Sud u Moskvi osudio francuskog istraživača na tri godine zatvora

U zgradi Višeg sudu u Podgorici danas se dogodio incident kada je iz toaleta sa prvog sprava propala wc šolja usred kancelarije gdje se nalazi krivična pisarnica, saznaje portal ETV. Srećom, prilikom ovog ekscesa nije bilo povrijeđenih, a nije poznato kolika je šteta pričinjena i da li je uništet sudski materijal. Takođe, prema saznanjima našeg portala, uslijed nevremena prokišnjavale su i kancelarije u Vrhovnom sudu koji se nalazi u istoj zgradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770" data-rendition-name="original" width="641" height="855" loading="lazy" alt="Viši sud"> <figcaption>Havarija u krivičnoj pisarnici(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, zgrada u kojoj se nalaze Viši, Vrhovni i Apelacioni sud nedavno je renovinara, očigledno ne i iznutra. Za adaptaciju zgrade, koja je počela prošlog ljeta, ugovoreno je nešto više od 1,3 miliona eura. Rekonstrukcija je bila dio projekta „Unaprijeđenje efikasnosti sudstva“ kojim su rekonstruisane i adaptirane i zgrade osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Beranama, kao i zgrada Osnovnog i Višeg suda u Bijelom Polju. Investitor je bila Uprava za kapitalne projekte, vrijednost radova iznosila je oko 3,5 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena kroz finasijsku podršku Evropske unije.

SKANDALOZNO: WC šolja sa prvog sprata Višeg suda propala u krivičnu pisarnicu

Ne postoji nikakva Republika Kosovo. Ne postoji po međunarodnom pravu, povelji Ujedinjenih nacija, po Rezoluciji 12 44. Ne smeta mi to što se radujete i što želite namjerno da provocirate govoreći "Republika Kosovo".. Zamislite da ja govorim "republika Gusinje" ili "republici Pljevlja" - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanje novinara Televizije E.
Novinar TV E mu je na to odgovorio da su to gradovi u Crnoj Gori, a Vučić mu je odbrusio: "nemoj da me prekidaš, malo se upristoji".
Ovo nije bio jedini potez Vučića koji je tokom konferencije na Samitu Brdo Brioni bio neprijatan.
<h2>"Srbija čuva svoju neutralnost - municiju izvozimo uz dozvole"</h2>
Na pitanje novinara Televizije E kako komentariše to što se na ukrajinskom ratištu našlo oružje srpske proizvodnje i je li to promjena u odnosu na njihov neutralni status, Vučić je rekao &nbsp;da njihove municije ima i na ruskoj strani, kao i ukrajinskoj, te da municiju izvoze uz dozvole.
- Mi ne izvozimo ništa ni u Ukrajinu ni u Rusiju. Ima i na ruskoj strani naše municije, kao što ima, pretpostavljajm i u Ukrajini.. Dok je ratova ima i u Sudanu, Siriji, Izraelu, na svakom mjestu gdje se ratuje.. Mi smo zemlja koja i dalje proizvodi mnogo municije, ali mi uvijek izvozimo dozvoljeno. Nekada je to Češka, Španija, ili neka druga zemja.. Da li će one da daju nekome tu municiju, to je njihova stvar a ne naša - dodao je on.
Rekao je da Srbija čuva svoju neutralnost, te da je to mala zemlja koja nije u NATO-u i koja sama sebe čuva.
- Srpski narod je volio da sam čuva svoju teritoriju i nebo - naveo je on.
Na pitanje o dvojim državljanstvima je rekao da nema pojma o čemu novinari pričaju.
- &nbsp;Da li bi Srbi iz regiona željeli da imaju državljastvo Srbije - vjerovatno bi. Nekima to smeta. To je vaša unutrašnja stvar. Dogovorite se vi ovdje. Ne smeta vam američko, albansko, samo vam smeta srpsko - rekao je Vučić.
<h2>Uskoro posjeta Srbima u Crnoj Gori</h2>
Uskoro će, kaže, posjetiti Srbe na teritoriji Crne Gore.
- Siguran sam da ćete podijeliti radost i oduševljenje kao što ste posjeti Zorana Milanovića njegovom narodu - dodao je on.
Što se tiče izbornog turizma, rekao je da su i u Beogradu govorili da je izborna krađa.
- Pa smo izašli na nove pa su svi izgubili sa duplom razlikom. I u BiH to govore pogotovo za Srebrenicu pa izgube ubjedljivije - naveo je Vučić.
Dodao je da NATO-u "smijem u lice da odgovori" - a ne nama.
- Što se tiče Svetozara Marovića, zamoliću vas da nam manje šaljete kavčane i škaljare, pa ćemo lako da se dogovorimo oko svih drugih pravnih procedura i svega drugog. Imali bismo oko 120 mrtvih manje u Beogradu da je manje bilo narko biznisa i svega drugog. Molim vas da uputite te ljude da im ne bude Beograd glavno mjesto njihovog djelovanja. Neka rade ovdje hvala bogu - tamo gdje su nastali. Kako god hoće i dokle im vi dozvolite - rekao je on.
<h2>Nije "imao pojma" ko učestvuje na izborima</h2>
Nije, tvrdi, imao pojma ko učestvuje na lokalnim izborima u Podgorici.&nbsp;
- Andrija Mandić i Milan Knežević su mi drugari koje pozanjem decenijama.. Čime smo se to umiješali u izbore? Niko se u beogradskim medijima time nije bavio - rekao je on iako je prethodno izjavio da u "Crnoj Gori ne znaju kako da naprave koaliciju i da zato neki misle da mogu da se iživljavaju nad Srbijom".
Svaki put kad se neko upliće to, prema njegovom mišljenju, radi Crna Gora.
- Ne pada mi na pamet da se miješam u unutrašnje stvari. Pravite koalicije kakve god hoćete. Ako se neko u našim odnosima ogriješio to nije Crna Gora. Srbija nikad ništa nije uradila ni strateški ni taktički protiv Crne Gore. Uopšte nas ne interesuju lokalni izbori u Podgorici. Jedino nas zanima da imamo poštovanje kakvo vi imate kod nas - naveo je Vučić.
Rekao je da pokušava da utiče na medije u Srbiji kada se bave prljavom kampanjom protiv političara u Crnoj Gori.
- Što se tiče nas sa političke scene mi to ne radimo i ne pada nam na pamet - dodao je on.
<h2>"Izbjegnuti" odgovor</h2>
Razgovarao je, kaže, sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
- I on je kao domaćin zamolio da mu vratim uslugu za vrijeme kad je boravio u Beogradu. Zato ću se ja, bez obzira na svoju namjeru da nekim političarima iz prošlosti, poput Mila Đukanovića, žestoko odgovorim - ostaviću ga ovog puta u prošlosti - rekao je Vučić.
Ocijenio je da je nekima "jedina municija da izgovore nešto protiv Vučić".
- Jer se drugom politikom i ne bave. Srbija je jedina tema i njen "vožd". To govori o nedostatku sopstvenih tema. Kako neki misle da je uvijek dovoljan razlog napasti predsjednika Srbije i Srbiju. Postaviću pitanje što je to Srbija učinila protiv Crne Gore? Je li Srbija uzela 14 odsto teritorije Crne Gore? Je li glasala za to? To se nije desilo. Srbija poštuje međunarodno-pravne norme, rezolucije i povelju Ujedinjenih nacija. Je l Crna Gora poštuje? Vi stalno nas optužujete za teritorijalne pretenzije što nas uopšte ne zanima. Sami ste donijeli odluku da odete od nas 2006. godine. Rekli smo u redu je: vaša slobodna volja. Jedino nijesmo očekivali da ćete dvije godine kasnije da priznate nezavisnost Kosova. I sad kao da se okrenemo budućnosti. Oćete to sjutra da kažete Ukrajincima u Dubrovniku - da se okrenu budućnosti? Šta ih briga za teritoriju.. Kao što je Srbije baš briga za to. Izgleda da ste se spremili da do posljednjeg metka branite Ukrajinu - a zato Srbiji može da se uzima teritorija i sve drugo. I opet ste vi ljuti na nas? A oko čega tačno? Je l srpska mafija ubija u Crnoj Gori ili je to obrnuto? Ili to niko ne smije da vas podsjeti i da vam kaže u lice? Kavači i Škaljari su odavde - a ne beogradske mjesne zajednice. Možete da vodite hajku protiv mene koliko god hoćete, ali činjenice ne mogu da se zaustave - rekao je Vučić.
On je na početku konferencije saopštio da je razgovarao sa svim liderima iz regiona - osim sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
- Mi ćemo da nastavimo da gradimo dobre odnose ali u njima nećemo da budemo džak za udaranje koji možete da mlatite kako stignete - a da vam niko ne odgovori - naveo je Vučić.

Vučić se obrušio na novinara TVE nakon pitanja o Kosovu: Ne prekidaj me, malo se upristoji

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Radnici i građevinske mašine kompanije Bemax stigli su jutros u Šavnik, gdje će narednih dana pomagati u sanaciji štete koja je nastala krajem prošle sedmice od poplava uzrokovanih velikim količinama kiše i nevremenom koje je pogodilo region.&nbsp;  <figure> <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20241007151020/95cf45ba98312a39708c3d75757c8d7025947b186f8120dfc9259af6e6e7cb2b.jpg" alt="" /> </figure>  Mada je predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić još u petak ujutro obavijestio nadležne državne institucije o situaciji u Šavniku, nikakva pomoć im nije upućena, već su opštinske službe i građani proteklih dana sami rješavali probleme. U međuvremenu su iz sela Komarnica evakuisali tridesetak mještana i deset turista koji su tu boravili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007121044_61a7236065c06cdd8124d92da1e2436324aa1fb9222dc54a4d817781580befec.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241007121044_61a7236065c06cdd8124d92da1e2436324aa1fb9222dc54a4d817781580befec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1163" loading="lazy" alt="Operativa Bemax-a stigla u Šavnik"> </figure>  &nbsp;Prema fotografijama koje je M portal dobio iz Šavnika, gotovo potpuno je uništen prilaz kanjonu Nevidio, gdje je opština počela da gradi ugostiteljski objekat. Ni na drugim mjestima u Šavniku koja su zahvaćena poplavama nije mnogo bolja situacija.  <figure> <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20241007151020/67108f212b5290aa18b93981e072ef0ee3307dd27cc9613683193b892eb2d2ab.jpg" alt="" /> </figure>  &nbsp;Bemax je prva privatna kompanija koja je pružila pomoć Opštini Šavnik, opštine Bar i Bijelo Polje su najavile finansijsku i pomoć u ljudstvu, a M portal nezvanično saznaje da Prijestonica Cetinje u komunikaciji sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem dogovara vidove pružanja pomoći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007151020_2b72da652a204ff20f3aad462e7f8181a82bfac7d7c3d42d9e1e064c89e79f03.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241007151020_2b72da652a204ff20f3aad462e7f8181a82bfac7d7c3d42d9e1e064c89e79f03" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Radovi Bemax-a u Šavniku"> </figure>  Bemax je prva privatna kompanija koja je pružila pomoć Opštini Šavnik, opštine Bar i Bijelo Polje su najavile finansijsku i pomoć u ljudstvu, a M portal nezvanično saznaje da Prijestonica Cetinje u komunikaciji sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem dogovara vidove pružanja pomoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH3zdxwcKNB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Od državnih institucija nije najavljena nikakva pomoć, a predstavnici MUP-a i Vojske Crne Gore najavili su da će danas "obići teren" u Šavniku.

Emisija: Znak/Podznak - Verica Čuljković

Netanjahu: Izrael će nastaviti s bespoštednim napadima na Hezbolah

Rama: Planiram da se kandidujem za četvrti mandata, ima još posla

Đurović: Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa nije se bilo teško odlučiti

Sud u Moskvi osudio francuskog istraživača na tri godine zatvora

PRATITE TVe UŽIVO