Emisija: Vikend uživo - 21.09.2024.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić bio je u radnoj posjeti ustanovama socijalne i dječje zaštite JU Centar „Ljubović“ i JU Zavod „Komanski most“, saopšteno je iz ovog Ministarstva.
Ovom prilikom Gutić je održao sastanak sa direktoricom JU Centra „Ljubović“ Ninom Delević i istakao opredjeljenje Ministarstva za unaprjeđenje kvaliteta života djece i omladine koja se nalaze u institucionalnom smještaju, kao i za podršku stručnom osoblju koje radi sa ovom ranjivom kategorijom.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, razgovarano je o aktuelnim izazovima sa kojima se ova ustanova suočava, uključujući potrebu za dodatnim kadrovskim i finansijskim resursima, modernizacijom infrastrukture i implementacijom novih programa podrške djeci i mladima.
U razgovoru sa direktoricom JU Zavoda „Komanski most“ Nedom Vukotić, ministar Gutić je poručio da će Ministarstvo u narednom periodu intenzivno raditi na jačanju kapaciteta ove i drugih ustanova sistema socijalne i dječje zaštite, sa posebnim fokusom na unapređenje uslova za djecu i omladinu sa teškoćama u razvoju i problemima u ponašanju.
On je posebno istakao da će podrška institucijama koje brinu o najranjivijim kategorijama djece ostati jedan od ključnih prioriteta Ministarstva koje izuzetno cijeni napore rukovodstva i zaposlenih u ovim ustanovama i izražava zahvalnost na njihovom predanom radu i zalaganju za dobrobit djece, te ponavlja svoju spremnost da u saradnji sa svim relevantnim akterima doprinese izgradnji društva koje pruža jednake šanse za svako dijete.
Sastancima su prisustvovale državna sekretarka Mersida Aljićević i v.d. direktorice Direktorata za razvoj i praćenje pružanja usluga Amela Orahovac.&nbsp;

Gutić: Podrška institucijama koje brinu o najranjivijim kategorijama djece među ključnim prioritetima

Pripadnici Uprave policije su od početka akcije "Petarda" do danas oduzeli 110.000 komada pirotehničkih sredstava raznih vrsta, namijenjenih nezakonitoj trgovini.
Iz Uprave policije su saopštili da su policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar" i Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“ &nbsp;juče u Podgorici i Nikšiću, oduzeli oko 18.000 komada pirotehničkih sredstava namijenjenih ilegalnoj trgovini.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su shodno planskim aktivnostima na teritoriji Glavnog grada, obilaskom lokaliteta i objekata, od M.N.(55) i A.B.(46) oduzeli oko 17.000 komada petardi i vatrometa različitih vrsta i proizvođača.
M.N. i A.B. su po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišeni slobode zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su sprovodeći mjere i radnje na oduzimanju pirotehnike, pregledom kioska koji koristi R.V.(50) iz Nikšića, pronašli preko 1000 komada petardi.
Postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću će se naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela.
Cilj akcije ,,Petarda“ je očuvanje bezbjednog ambijenta za građane i turiste u predstojećim danima praznika, kao i života, zdravlja, bezbjednosti ljudi i imovine, i sprječavanje nastanka povreda sa primarnim fokusom na zaštitu najranjivijih kategorija- djece i lica mlađe dobi.
- &nbsp;Uprava policije nastavlja sa pojačanim planskim mjerama i radnjama u odnosu na pronalazak pirotehničkih sredstava, identifikaciju i procesuiranje odgovornih lica i apeluje na roditelje, da u kontinuitetu vrše nadzor nad maloljetnim licima i istima ne omogućavaju pristup i nabavku pirotehničkih sredstava - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Oduzeto više od 110.000 komada pirotehničkih sredstava

U slučaju da se budžet za 2025. ne usvoji zbog blokade opozicije i nemogućnosti parlamenta da obavlja svoju Ustavom predviđenu dužnosti ušli bi u model privremenog finansiranja, što je nešto što opozicija vrlo olako prihvata kao jednu od legitimnih opcija, međutim, to je opcija koja pravi velike problemi državi Crnoj Gori - kazao je šef Poslaničkog kluba Poketa Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.
Čarapić je, na konferenciji za medije uoči zakazane sjednice Skupštine, rekao da bi neusvajanje budžeta zakočilo i sve reforme.
- Ukoliko ne usvojimo budžet sve reforme koje se tiču zarada i penzija, koje se moraju sprovesti, ali način finansiranja neće biti onaj predviđen budžetom, već bi se sprovodio iz depozita države Crne Gore koji su nedovoljni da pokriju ono što je predviđeno budžetom. Nedovoljni su i za pokrivanje dugova iz DPS perioda - &nbsp;istakao je Čarapić.
Sve su to stvari koje, kako je rekao, moraju da servisiraju, a morali bi to raditi iz depozita koji su nedovoljni za tako nešto.
- Sistem javnih finansija je mnogo značajnije ugrožen nego što to opozicija želi da prikaže. Jeste smak svijeta i smak javnih finansija - naglasio je Čarapić.
On je rekao da će se Planom rasta dobiti više od 380 miliona eura.
- Ova sredstva ne možemo iskoristiti na adekvatan način ukoliko nemamo redovno finansiranje. Privremeno finansiranje nije model koji može da sprovede ove reforme. Ukoliko ne usvojimo budžet džaba smo krečili kad su u pitanju nase EU integracije i džaba svi uspjesi kada je u pitanju Plan rasta s obzirom na to da nećemo imati efektivne mjere to da sprovedemo - istakao je Čarapić.
Prema njegovim riječima, blokada može da ostavi dalekosežne posljedice.
- Imamo čistu situaciju da zatvorimo Poglavlje 4, zakon o platnom prometu je u proceduri i ako ga ne usvojimo gotovo je izvjesno da neće biti zatvoreno poglavlje iako smo već postali član SEPA-e, a nećemo moći da efektuiramo to članstvo ako se ne usvoji zakon do kraja godine - istakao je Čarapić.
On je pozvao opoziciju da odustane od blokade ne samo zbog toga sto treba da se naprave krupni koraci kada su u pitanju reforme, već zato što je, kako je rekao, sami osnov zbog čega su pokrenuli blokadu - otpao.
- Ne postoji osnovna teza zbog čega smo u blokadi, Ustavni sud je to dokazao time što donosi odluke - penzionisanje sutkinje nije izazvalo poremećaje, a cjelokupna javnost saglasna je da je ona ispunila uslove za penziju - tvrdi Čarapić.
Adresirajući zahtjeve opozicije rekao je da je nemoguće poništiti odluku Ustavnog suda i vraćanje sutkinje Dragane Đuranović na to mjesto bi, smatra, postavilo pitanje zakonitosti.&nbsp;
Čarapić je rekao i da je izmjena Zakona o svojnom državljanstvu priča za malu djecu kojom plaše građane.
- Deplarisana je priča da to moramo ponovo da usaglašavamo, jer smo više puta rekli da će se tražiti konsenzus. Opozicija dobro zna da je rad na izbornoj reformi prije svega rad opozicije i ako dođe do blokade biće odgovorna opozicija. Drago mi je što su svjesni toga i pozivam ih da se vrate odboru - rekao je Čarapić.
On pita zašto bi posao koji su već završili sada odlagali.
- Procesi koji su u toku od integralnog je značaja za sve građane Crne Gore. Slika koju bi poslali eventualnim neuspjehom ostavila bi trajne posljedice na rejting Crne Gore - kod finansijskih insitucija i EU partnera, da bi se cjelokupnu rejting ugrozio - ocijenio je Čarapić.
To bi, navodi on, bila odgovornost opozicije, a ne parlamentarne većine. Vjeruje, kako kaže, da postoje stvari koje građani ne bi oprostili i da bi kriza stvorena u parlamentu izazvala realne društvene probleme i tenzije u samom društvu.&nbsp;
- To je apel koji upućujem - da se sa ovim prekine. Znamo koje vrijednosti branimo, tako da bi i naša odbrana bila izdignuta na veći nivo u slučaju blokade parlamenta. &nbsp;Pozivam ih da poslušaju glas razuma i nastavimo sa radom - poručio je Čarapić.
<h2>Nedović: Zahtjevi opozicije kao da ja sad tražim čarobnu lampu</h2>
Na pitanje ima li smisla poziv jer je opozicija rekla da neće odustati od blokade u slučaju da se ne ponisti razrješenje sutkinje Đuranović, poslanica PES-a Jelena Nedović odgovara da se taj zahtjev graniči sa nemogućim.
- Traženje da se poništi nešto što je Andrija Mandić konstatovao u plenumu, što se granici sa nemogućim. Ako nam traži neko nešto nemogućr to znači da oni ne žele da budu konstukrivni već da zaustave Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji. Ako bi željeli da banlizujemo - to je kao da ja sad tražim čarobnu lampu da mi neko donese i da mi se ispune želje. To je nemoguće. To bi bilo kršenje Ustava - kazala je Nedović.
Ako opozicija nastavi sa blokadom, Nedović kaže da su na raspolaganju poslovničke mogućnosti koje omogućavaju funkcionisanje Skupštine.&nbsp;
- Iako je opozicija bila destruktivna i nekonstruktivna po pitanju zahtjeva parlamentarna većina nije reagovala kao oni, nikome nije zafalila dlaka s glave. Oni su ti koji su unijeli dimnu bombu, izazivali scene u parlamentu, onemogućavali premijeru da razgovora sa medijima... Parlamentarna većina na to nije dala nikakav odgovor. Pustili smo ih da iskažu svoje stavove, ali postoji razlika kada su oni bili na vlasti - da su pritvarali lica koji su iskazivali buntove, fizički se obračunavali sa građanima... Možda žele da tako reagujemo prema njima, ali do toga neće doći - naglasila je Nedović.&nbsp;
Nedović kaže da su oni civilizovana parlamentarna većina, te da će iskoristiti mehanizme koji su im na raspolaganju.
- Prvi je ljudski apel ka opoziciji da djeluju u društvenom interesu, ostali su propisani Poslovnikom. Naš stav će da bude da idemo u cjelosti s redovnim radom - rekla je ona.
Na pitanje da li je PES-u prihvatljiva namjera izmjena Zakona o državnim službenicima kako bi se visoki kadar mogao zaposliti i s bečelor diplomom, Nedović je rekla da će razmotiriti taj prijedlog.
- Imajući u vidu goruće stvari u parlamentu, nismo imali priliku to da razmotrimo - zaključila je Nedović.

Čarapić: Ukoliko ne usvojimo budžet džaba smo krečili kad su u pitanju nase EU integracije

Bjelopoljcu koji je godinama seksualno zlostavljao svoju maloljetnu ćerku određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je počinio produženo krivično djelo silovanje. Odluku je donio sudija za istrage Višeg suda u Bijelom Polju.
Kako je Portalu ETV potvrđeno u Višem sudu u Bijelom Polju, njemu je pritvor određen po tri osnova – opasnosti od ponavljanja djela, uticaja na svjedoke i zbog postojanja teških okolnosti djela.
On je, kako smo objavili, godinama seksualno zlostavljao kćerku. Iako niko nije slutio što se dešava istina je postala jasna kada je školska drugarica primijetila ogrebotine na rukama žrtve ovog stravičnog događaja. Kada je prijeteljica počela da postavlja konkretna pitanja djevojčica je otkrila da je planirala sebi da oduzme život, ne otkrivajući zbog čega.
Drugarica je ta saznanja odmah podijelila sa nastavnicom, a ona je odmah obavijestila direktoricu škole koja je razgovarala sa djevojčicom. Ona je direktorici ispričala stravične detalje o seksualnom nasilju kojem je bila izložena šest godina.
Djevojčica je uz podršku direktorice i službenika policije smještena na sigurno mjesto dok istraga traje.
Iz izvora bliskih porodici saopšteno je da je otac djevojčice koji je imao problem sa alkoholizmom, sve priznao, a navode i da je djevojčica godinama živjela sa njim.

Ocu zbog silovanja maloljetne kćerke određen pritvor do 30 dana

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Emisija: Vikend uživo - 21.09.2024.

Gutić: Podrška institucijama koje brinu o najranjivijim kategorijama djece među ključnim prioritetima

Oduzeto više od 110.000 komada pirotehničkih sredstava

Čarapić: Ukoliko ne usvojimo budžet džaba smo krečili kad su u pitanju nase EU integracije

Ocu zbog silovanja maloljetne kćerke određen pritvor do 30 dana

PRATITE TVe UŽIVO