Emisija: Jutro sa Majom - 14.09.2024.

Duboko smo zabrinuti za sudbinu i budućnost Crne Gore, koju su u svoje ruke uzeli neki kreatori one političke prošlosti koja nas je i otjerala po bijelom svijetu – saopštili su danas iz Evropske platforme dijaspore Crne Gore iz Njemačke (Hanover).
Ti novokreatori društvene zbilje, potpomonguti nekim političkim strukturama manje brojnih naroda, prije svega Bošnjačke stranke, kako ističu saopštenju, duboko su zgazili u samo biće one Crne Gore koju smo 2006. godine ukrasili naljepšom jelkom demokratije, samostalnosti, nezavisnosti i na njen vrh stavili našu multietičnost i našu multikulturalnost.
- I vi, gospodo, vladajuća većino, sada taj uzvišeni ukras sa vrha te jelke želite da polomite, jer vam se čini krhko. Mislite da sve što ima ljepotu da je krhko. Tako ste shvatili i našu Crnu Goru. Razočaraćemo vas i dokazati da ćete se sa nje polomiti. Svi vi, „novoprijatelji“ koji ste se udružili da Crnoj Gori oduzmete njene ukrase neće moći. Neće moći. Drugovi četnici i vi koji ih pratite po(četnici) na tom putu - doći ćete jednog trenutka do Zidanog mosta, duhom, ne tijelom. Taj vaš duh uništavanja Crne Gore biće tu zaustavljen - poručuju iz ovog udruženja naše dijaspore u Njemačkoj, uz konstataciju da iako su daleko od Crne Gore, njihov duh je u crnogorskim kršima, moru, planinama, njenom nebu i njenoj duhovnosti.
Ističu da, iako nijesu u Crnoj Gori, da neće odustati od borbe za očuvanje domovine i njenih referendumskih vrijednosti.
- Zbog tih vrijednosti smo odlučili da na prostoru Njemačke osnujemo udruženje „Patriote Njemačke za Crnu Goru“. Odlučili smo da našu Crnu Goru branimo ujedinjeni i bez ikakvog interesa. Nama Crna Gora nije krava muzara, nama je ona duša prošarana njenim planinama i morima. Mi svoj patriotizam ne naplaćujemo. Mi svoju ljubav prema zemlji ćemo pokazati kroz našu pomoć u investicijama i humanizmu, kad god joj to bude potrebno. Mi na taj način stvaramo zdravo društvo za naše potomke, našu porodicu i prijatelje, kojima je sveti krš crnogorski najuzvišenija vrijednost – naglašavju u saopštenju.
Osnivačka skupština udruženja „Patriote Njemačke za Crnu Goru“, dodaju oni, biće održana odmah poslije novogodišnjih praznika u Hamburgu.
- Cilj osnivanja ovog patriotskog udruženja je odbrana onih vrijednosti koje je kao civilizovana država Crna Gora baštinila nekoliko zadnjih vijekova – ističu oni.
Poručuju da će se organizacija boriti za građansku Crnu Goru, za njenu multinacionalnost, multivjerski duh, multikulturalnost i za njene antifašističke temelje.
- Snažno ćemo se suprotstaviti „vojvodičanstvu i mandićanstvu“ moderne i proevropske Crne Gore, članice NATO saveza. Naš jedini cilj je da Crnu Goru otmemo iz ruku onih koji žele da je vrate u vremena nekakvih kosovskih bojeva i nekakvih imaginarnih japanskih ratova. Crna Gora mora biti odbranjena od takvih iluzija i vraćena svim njenim građanima – piše u saopštenju njemačke diajspore, uz poziv ljudima dobre volje da ih podrže u „odbrani Crne Gore od zagrljaja mandićevsko-spajićevske političke ujdurme“.
Objašnjavaju da su odlučili da ujedine snage, jer je „Crna Gora u raljama fašizma i četnicizma“.
- Naš je jedini sveti cilj odbraniti našu domovinu od retrogradnosti politika jedne zaostale političke ideologije, koja je, nažalost, danas politička elita Crne Gore – zaključili su u saopštenju.

Nama Crna Gora nije „krava muzara“, mi patriotizam ne naplaćujemo

Vlada će sjutra uputiti zahtjev Skupštini Crne Gore da se vanredna sjednica održi 21. januara - kazao je ministar bez portfelja zadužen za odnose sa parlamentom Milutin Butorović.
On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da žali zbog činjenice da Budžet usljed opstrukcija opozicije nije usvojen na vrijeme.&nbsp;
- Već sjutra ćemo uputiti zahtjev Skupštini kako bismo pokušali da obezbijedimo usvajanje budžeta tokom januara, jer je to jedini način da se garantuje isplata uvećanih penzija i srazmjernih penzija - poručio je Butorović.
Osim Zakona o budžetu Vlada će, kako je najavio, predložiti parlamentu da se u dnevni red vanredne sjednice uvrste između ostalog i prateći zakoni koji se tiču srazmjernih penzija i nastavka evropskog puta Crne Gore.
- Naš prijedlog će biti da se sjednica održi 21. januara i vjerujemo u konstruktivan odnos opozicije kako bi se ovaj najvažniji Zakon za našu državu usvojio na zadovoljstvo svih naših građana, posebno penzionera - zaključio je Butorović.

Butorović: Vlada podnosi zahtjev Skupštini da o budžetu raspravlja 21. januara

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj podnijeli su krivične prijave protiv dva Ulcinjana nakon što je utvrđeno da je B. T. (27) slučajno ranio sugrađanina tako što je pucanjem u vazduh, usljed nestručnog rukovanja, metak rikošetirao i završio u stopalo A. B. (28).
Kako se navodi u saopštenju, policijski službenici obavijestila je Hitna medicinska pomoć Ulcinj da je radi ukazivanja ljekarske pomoći zbog povreda zadobijenih vatrenim oružjem njihovim prostorijama pristupio A. B. (27) iz Ulcinja, za kojeg je utvrđeno da je zadobio laku tjelesnu povredu u predjelu stopala.
- Preduzimanjem mjera i radnji na utvrđivanju svih okolnosti ovog događaja, policijski službenici su došli do saznanja da je do upotrebe vatrenog oružja došlo ispred jednog plažnog bara na Velikoj plaži u Ulcinju, gdje se u tom momentu održavalo privatno porodično veselje, te da je oružje kojim je A. B. zadobio povrede, u vlasništvu B. T. (27) iz Ulcinja - navodi se u saopštenju.
Prikupljenim obavještenjem od njih policijski službenici su došli do saznanja da je do ranjavanja došlo tako što je B. T. na ovom veselju sa sobom ponio dva pištolja marke Glock, za koje posjeduje odobrenje za držanje, te da je upotrebom vatrenog oružja - pucanjem u vazduh, usljed nestručnog rukovanja, došlo do ispaljenja projektila u betonsku površinu, nakon čega je rikošetirani projektil pogodio oštećenog A. B. u stopalo.
- Policijski službenici su od oštećenog A. B. oduzeli pištolj marke ,,Walther” u ilegalnom posjedu. Sa događajem je upoznat postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, po čijem su nalogu policijski službenici protiv B. T. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, dok je protiv oštećenog A. B. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - precizirali su iz Uprave policije.
Uprava policije apeluje na građane da tokom organizovanja proslava, priredbi i ostalih događaja ne koriste vatreno oružje kao ni pirotehnička sredstva, zbog opasnosti od samopovrijeđivanja i nanošenja povreda opasnih po život drugima, kao i da osobe koje posjeduju oružje poštuju odredbe Zakona o oružju koje se odnose na nabavku, držanje, nošenje i prenošenje oružja sa ciljem odgovornog i zakonitog rukovanja njima.

Ulcinj: Osumnjičen da je šenlučio na porodičnom veselju i slučajno ranio sugrađanina u stopalo

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović od početka godine realizovao je brojne vanjskopolitičke aktivnosti u okviru zvaničnih i radnih posjeta, učešća na samitima, konferencijama i drugim međunarodnim okupljanjima visokog formata, sa ciljem promocije naše zemlje i ubrzanja njenog evropskog puta, saopšteno je iz njegovog Kabineta.
U godini za nama, kako se navodi u saopštenju, realizovane su brojne posjete na visokom nivou, uključujući zvanične posjete Kraljevini Holandiji, Austriji, Vatikanu, Rumuniji, Kipru i Turskoj.&nbsp;
- Susret sa holandskim kraljem Viljemom- Aleksanderom kao i posjeta Austriji, na poziv predsjednika te zemlje Aleksandera Van der Belena, prvi su od obnove nezavisnosti Crne Gore, čime je otvoreno novo poglavlje u odnosima sa tim državama, a Crna Gora predstavljena kao značajan partner na međunarodnoj sceni - istaknuto je u saopštenju.
Među značajnijim posjetama je i ona Sjedinjenim Američkim državama, tokom koje se predsjednik Milatović sreo s brojnim uticajnim senatorima, kongresmenima i specijalnim savjetnikom američkog predsjednika.&nbsp;
- Teme razgovora bile su jačanje bilateralnih odnosa s akcentom na strateško partnerstvo između Crne Gore i SAD-a. On je, kao najmlađi šef države članice Alijanse, otvorio i NATO samit mladih na Floridi - navodi se u saopštenju.
Međudržavni odnosi osnaženi su i posjetama visokih zvaničnika našoj zemlji, pa je Predsjednik Milatović u prijestonici Cetinju ugostio ugledne goste, poput premijera Irske i predsjednika Slovenije, Rumunije, Bugarske, Sjeverne Makedonije, kao i predsjednika Evropske banke za obnovu i razvoj.
- Učestvovao je i na samitima Evropske političke zajednice u Londonu i Budimpešti, kao i samitu lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana u Briselu, gdje je u razgovorima sa najvišim evropskim zvaničnicima promovisao glavni vanjskopolitički prioritet države- članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine - rekli su iz Kabineta predsjednika.
Kraj godine bio je prilika za susrete sa novim rukovodstvom EU, predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, visokom predstavnicom za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku EU Kajom Kalas i komesarkom za proširenje Martom Kos.&nbsp;
- Kredibilno članstvo Crne Gore u NATO alijansi bilo je tema razgovora sa novim generalnim sekretarom Alijanse Markom Ruteom. Nakon prošlogodišnjih zvaničnih posjeta državama regiona Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, predsjednik Milatović je krajem oktobra boravio i u posjeti Bosni i Hercegovini, što je nastavak njegove posvećenosti dobrosusjedskoj saradnji- ključnom preduslovu na putu države ka EU. Kruna diplomatske aktivnosti u cilju jačanja dobrosusjedskih odnosa bila je organizacija samita Brdo Brioni procesa čiji je domaćin bio predsjednik Milatović. Ovogodišnji Samit uspješno je u Tivtu okupio lidere zemalja Zapadnog Balkana, čime se Crna Gora dodatno pozicionirala kao važan i pozdan regionalni akter - navodi se u saopštenju.
Poruke mira i podrške Ukrajini poslate su sa samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa u Tirani i Dubrovniku, kao i Mirovnog samita za Ukrajinu u švajcarskom Burgenštoku.
Predsjednik Milatović prisustvovao je i samitu Inicijative tri mora u Viljnusu, gdje je Crna Gora učestvovala po prvi put, kao i samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Skoplju na kome je redovan učesnik.&nbsp;
- Na taj način, učešćem u mirovnim incijativama, potvrđena je posvećenost Crne Gore kao odgovorne članice međunarodne zajednice, uspostavljanju mira i bezbjednosti u svijetu. Na poziv predsjednika Azerbejdžana predsjednik Milatović govorio je na samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29 u Bakuu gdje je istakao posvećenost naše zemlje održivom razvoju i borbi protiv klimatskih promjena - navodi se u saopštenju.
Godinu je obilježilo i učešće na vodećim forumima u oblasti politike EU, bezbjednosti i ekonomije - jubilarnoj 60. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, GLOBSEC forumu u Pragu, Evropskom forumu Alpbah u Austriji i Delfi ekonomskom forumu u Grčkoj.&nbsp;
- Predsjednik Milatović posjetio je i Savjet Evrope u Strazburu, Evropski sud za ljudska prava, a na poziv predsjednika Francuske Emanuela Makrona prisustvovao je svečanom otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, gdje je bodrio crnogorske sportiste koji su učestvovali na tom takmičenju - rekli su iz Kabineta predsjednika.

Milatović u 2024. nastavio snažne vanjskopolitičke aktivnosti sa ciljem ubrzanja evropskog puta Crne Gore

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Emisija: Jutro sa Majom - 14.09.2024.

Nama Crna Gora nije „krava muzara“, mi patriotizam ne naplaćujemo

Butorović: Vlada podnosi zahtjev Skupštini da o budžetu raspravlja 21. januara

Ulcinj: Osumnjičen da je šenlučio na porodičnom veselju i slučajno ranio sugrađanina u stopalo

Milatović u 2024. nastavio snažne vanjskopolitičke aktivnosti sa ciljem ubrzanja evropskog puta Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO