Emisija: E uživo - 17.12.2025.

Hrvatska Vlada formirala je komisiju za povrat školskog broda Jadran i sukcesiju vojne imovine, što je, kako su istakli, jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 31, koje je Hrvatska našoj zemlji blokirala u decembru prošle godine.
Hrvatski politički analitičar Davor Đenero za Antenu M ističe da je komisija koju je osnovala hrvatska Vlada za povrat školskog broda Jadran izrazito ozbiljno sastavljena.
„U njoj je najbolja hrvatska međunarodna pravnica, trenutno državna sekretarka zadužena za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova, ali i glavna pravna savjetnica Ministarstva vanjskih poslova, gospođa Metelko Zgombić. Tu je na primjer i jedan vrlo iskusan državni službenik iz Ministarstva odbrane, koji se godinama bavi sukcesijom vojne imovine i izrazito je ozbiljan ekspert u tom području“, kaže Đenero.
Sagovornik Antene M naglašava da se ne radi o nekakvom političkom, nego vrlo ozbiljno sastavljenom stručnom tijelu.
Očito je, kako navodi, da Hrvatska nije zadovoljna onim što je postignuto u bilateralnim razgovorima, koje je, podvlači Đenero, u dobroj vjeri sa crnogorske strane, u ime Ministarstva vanjskih poslova vodio savjetnik ministra Ranko Krivokapić.
„Uprkos tome što je u tim razgovorima očito bilo napretka, evidentno je da bez sprovođenja načela vladavine prava i poštovanja načela sukcesije kada je u pitanju vojna imovina, dakle školski brod Jadran, Hrvatska ne misli popustiti pri povlačenju svoje rezerve vezane za poglavlje o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici“, ukazuje Đenero.
Govoreći o pet zatvorenih poglavlja, Đenero naglašava da trebamo biti svjesni da je ono što se dešavalo u Briselu prethodnih dana prilično neugodan signal za Crnu Goru.
„Kao što je evidentno da ministar odbrane Krapović, za razliku od ministra vanjskih poslova sistemski opstruira pregovore vezane za vojni aspekt integracije Crne Gore u EU, isto tako je očito da ministar poljoprivrede koji, gle čuda, dolazi iz koalicije Za budućnost Crne Gore, dakle DF-a, preciznije iz Socijalističke narodne partije šteti zatvaranju poglavlja o poljoprivredi i ribarstvu, koja su sa pozicije proračuna EU izrazito važna i osjetljiva“, izričit je hrvatski analitičar.
Budući da je ovo zatvaranje poglavlja ionako privremeno, Đenero ukazuje da je bilo moguće postići to da se francuska rezerva trenutno povuče i da izgleda kao da je zatvoreno svih pet poglavlja, iako, kako pojašnjava, zapravo nije tako, jer treba otkloniti nedostatke u crnogorskom pravnom sistemu, vezane za poljoprivredu i ribarstvo.
„To treba uraditi što prije, u toku naredne godine“, ističe Đenero.
Očito je, upozorava sagovornik Antene M da će Crna Gora sa ovakvom administracijom, sa ovakvim opstrukcijama iznutra, vrlo teško iduće godine moći zatvoriti čak 20 pregovaračkih poglavlja.
„Problem sa Hrvatskom nije bilateralni problem. To je problem vezan za poštovanje načela vladavine prava. Crna Gora mora promijeniti svoj današnji prilično lagodan odnos prema pristupnim pregovorima i ako želi iduće godine zaključiti pristupne pregovore, mora im se posvetiti puno ozbiljnije, sa puno ozbiljnijim ljudima nego do sada, i isključiti iz tih pregovora sve one za koje je moguće unaprijed znati da su skloni opstrukciji pristupnog procesa“, zaključuje Đenero.

Đenero: Bez poštovanja vladavine prava i sukcesije vojne imovine Hrvatska neće povući blokadu poglavlja 31

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je sinoć u Briselu da su Crna Gora i Albanija ostvarile impresivan napredak u procesu evropskih integracija, koji treba da inspiriše ostale partnere sa Zapadnog Balkana.
Nakon samita Evropske unije i Zapadnog Balkana, na kojem Srbija prvi put nije učestvovala, Fon der Lajen je u pisanoj izjavi navela da je „proširenje EU, prvi put u više od deset godina, postalo realna mogućnost“.
„Želim da pohvalim ogroman napredak Albanije i Crne Gore. Impresivno je ono što su postigle. Njihov napredak je impresivan izvor inspiracije za ostale partnere sa Zapadnog Balkana i šalje snažnu poruku svijetu o atraktivnosti evropske ponude. To je ponuda solidarnosti, mogućnosti i stabilnosti. Da bismo tu ponudu pretvorili u stvarnost, intenzivno radimo na postepenoj integraciji“, navela je Fon der Lajen.
Ona je navela da tome služi i Plan rasta za Zapadni Balkan, zahvaljujući kojem su zemlje tog regiona više integrisane u EU nego bilo koji partner u procesu proširenja ranije.
„Samo ulaganje ne može da generiše održivi rast. A reforme bez resursa ne mogu biti u potpunosti sprovedene. Zato Plan rasta kombinuje to dvoje: reforme za otključavanje resursa i resurse koji omogućavaju reforme. Sa tom kombinacijom, region ima određene koristi od integracije čak i prije punopravnog članstva. Jer je jaz u razvoju između Zapadnog Balkana i EU predugo ograničavao ulaganja, stvaranje radnih mjesta i mogućnosti. Plan rasta se direktno bavi tim, uz šest milijardi eura ulaganja. I sada imamo šest ambicioznih reformskih agendi“, dodala je.
Predsjednica Evropske komisije ukazala je da se već vide prvi konkretni rezultati i da se očekuje da Zapadni Balkan naredne godine ostvari rast od oko tri odsto, koji „odražava povjerenje u evropsku budućnost regiona, uticaj reformi i koristi od bliže ekonomske integracije sa EU“.
„A biće još toga. Integrisali smo naše partnere u Jedinstvenu zonu plaćanja u eurima (SEPA). To bi moglo da uštedi preduzećima i građanima do 500 miliona eura godišnje. Takođe štedimo vrijeme kroz naše ‘zelene trake’, koje će ojačati lance snabdijevanja, poboljšati logistiku i skratiti vrijeme tranzita do 80 odsto. Uz Plan rasta, ekonomija regiona može da se udvostruči u narednoj deceniji“, navela je.
Dodala je da je investicioni plan do sada mobilisao 18 milijardi eura, uključujući šest milijardi eura grantova EU, te da se širom regiona realizuje više od 68 projekata za finansiranje ključne infrastrukture u saobraćaju, energetici, digitalnoj povezanosti i zaštiti životne sredine.
„Te investicije čine region konkurentnijim i bolje povezanim sa Jedinstvenim tržištem EU. Kao primjer možemo uzeti vještačku inteligenciju: uspostavljamo mrežu fabrika vještačke inteligencije širom EU i otvaramo ih za Zapadni Balkan, sa ‘antenama’ fabrika vještačke inteligencije u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. To će omogućiti kompanijama iz cijelog regiona da se povežu sa tim fabrikama i dobiju pristup evropskoj infrastrukturi vještačke inteligencije“, ukazala je Fon der Lajen.
Navela je da sve to privlači privatne investicije i dodala da su tokom investicionih konferencija EU u Albaniji i Crnoj Gori obezbijeđene investicione deklaracije privatnih investitora u vrijednosti većoj od četiri milijarde eura.
Fon der Lajen je izrazila zadovoljstvo što može da saopšti da se EU kreće ka ukidanju kaznenih mjera za Kosovo, nakon mirne tranzicije vlasti u lokalnim samoupravama na sjeveru poslije nedavnih lokalnih izbora, navodeći da je u planu 216 miliona eura finansijske pomoći, od čega će 205 miliona biti isplaćeno početkom naredne godine.
Ona je navela i da je Zajedničko regionalno tržište „najbrži put ka konkurentnosti, najdirektniji most ka Jedinstvenom tržištu EU i najjasniji dokaz da region može da djeluje kao jedna cjelina“.

Fon der Lajen: Impresivan napredak Crne Gore i Albanije, snažna poruka svijetu o atraktivnosti evropske ponude

Policija je nasrnula na crnogorsku inteligenciju koja je mirno protestvovala zbog brukanja države, koja je odlučila da svoju najveću nagradu dodijeli za knjigu koja nije postojala, i zbog toga je krenuo progon 35 intelektualaca, 35 slobodnih ljudi – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politikolog i član STEGA Alek Barović.
STEGA je pozvala slobodne građane, poručuje Barović, intelektualce i ljude kojima sloboda nešto znači, da u petak, 19. decembra, na Dan oslobođenja Podgorice, dođu na Goricu i da zajedno sa članovima STEGA-e polože vijenac na spomen-kosturnicu Partizanu-borcu.
– Pozivam ih i da čuju par riječi svojih sugrađana, sunarodnika, slobodnih ljudi koji će se obratiti i koji će pokušati da na neki način probude svijest među crnogorskim građanima, koji su u najvećoj mjeri uspavani, a pogotovo jer smo vidjeli da vlast pokušava i sprovodi u djelo progon slobodne misli. Smatram da je dužnost svakog građanina Crne Gore, svakog građanina svijeta, u onom trenutku kada neko ugrozi njegovu slobodu, da na to reaguje onako kako se od slobodnog građanina i očekuje – rekao je Barović.
Kaže da se današnji vlastodršci izdaju za velike vjernike, pa je čudno kako ne poimaju da je Bog čovjeku dao slobodu kao najveći i najsvetiji dar, te ih, kako dodaje, onda ne bi trebalo da čudi ni ono što ljudi rade na Gorici.
Podsjeća da će se ponoviti paradoksalna situacija i da će doći delegacije predsjednika Crne Gore i gradonačelnika Podgorice, koji će položiti vijence na spomenik onima koji su bili oslobodioci, a u suštini baštine potpuno suprotne ideje – ideje protiv kojih su se partizani borili.
– Taj događaj koji je najavljen u petak značajan je iz dva segmenta. Prvi je, naravno, Dan oslobođenja i polaganje vijenca – tamo će doći i neke druge delegacije. Vjerujem da će doći i predsjednik države i gradonačelnik Glavnog grada, koji će takođe položiti vijence. Međutim, praksa je pokazala da tim ljudima te tekovine i ideje, za koje su živote dali oni koji počivaju na Gorici, nijesu bliske, već naprotiv – bliske su im ideje protiv kojih su se borili oni sa Gorice. Drugi razlog je upravo ovih 35 ljudi. Gorica je simbol slobode, a postala je i simbol otpora onoga dana kada je policija nasrnula na crnogorsku inteligenciju koja je mirno protestvovala zbog brukanja ove države, koja je odlučila da svoju najveću nagradu dodijeli za knjigu koja nije postojala, i zbog čega je krenuo progon 35 intelektualaca, 35 slobodnih ljudi. Drugi razlog za dolazak je upravo podrška tim ljudima – da pokažemo da smo i mi ti. Dodajte i nas na taj spisak, i mi smo tih 35 – zaključio je Barović.

Barović: Gorica je simbol slobode, a postala je i simbol otpora onoga dana kada je policija nasrnula na crnogorsku inteligenciju

Sedma sjednica Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini zakazana je za danas, a na dnevnom redu je jedanaest tačaka.
Pred poslanicima će se naći Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. Godinu, kao I Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. Godinu.
Raspravljaće se, pored ostalog, i o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Predlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima te Predlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je I Predlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Predlog odluke o otvaranju Parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o predlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.
Početak sjednice zakazan je za 13.00 časova.

Poslanici danas o budžetu za narednu godinu, zaduživanju i formiranju Anketnog odbora za Možuru

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Žalbe bespredmetne, pritvor ukinut pravosnažnom odlukom suda

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

Emisija: E uživo - 17.12.2025.

Đenero: Bez poštovanja vladavine prava i sukcesije vojne imovine Hrvatska neće povući blokadu poglavlja 31

Fon der Lajen: Impresivan napredak Crne Gore i Albanije, snažna poruka svijetu o atraktivnosti evropske ponude

Barović: Gorica je simbol slobode, a postala je i simbol otpora onoga dana kada je policija nasrnula na crnogorsku inteligenciju

Poslanici danas o budžetu za narednu godinu, zaduživanju i formiranju Anketnog odbora za Možuru

PRATITE TVe UŽIVO