Emisija: E glam - Željko Šašić, Ivana Nikolić, Jadranka Barjaktarović

Proruski premijer Mađarske Viktor Orban već dugo predstavlja problem za Ukrajinu. Sada je situacija kritična, piše Evropska pravda, prenosi Danas.rs.
Za manje od godinu dana održavaju se izbori u Mađarskoj. Vladajuća stranka Fides pokrenula je svoju kampanju, fokusiranu na Ukrajinu.
Mađarska državna propaganda promoviše narativ da će pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji uništiti mađarsku državu. Tako je Orban, koji blokira približavanje Ukrajine EU, jedini koji može „spasiti“ Mađarsku.
Sve odluke o proširenju EU, čak i tehničke, zahtijevaju konsenzus. Mađarski veto je zaustavilo planirani početak pristupnih pregovora, i Orban može blokirati Ukrajinu koliko god želi.
Plan „B“ za Ukrajinu
Prvi pravni koraci u okviru ovog plana već su prošle nedjelje preduzeti od strane Ukrajine i EU, iako obje strane radije ne govore o tome javno.
Međutim, glavni dio „Plana B“, koji Brisel naziva „paralelnim pregovorima“, tek predstoji. Vjerovatno će početi tek u avgustu ili septembru, kada svi napori da se ubijedi Orban budu iscrpljeni.
Ovaj plan je daleko od savršenog, a neki izvori Evropske pravde ga čak nazivaju opasnim. Na primjer, nema garancije da će preostalih 26 zemalja članica EU ostati na strani Ukrajine nakon što se izoluje Mađarska.
Postoji i rizik da Mađarska pokrene pravni spor na sudu protiv ovog procesa. Najvažnije je da „paralelni pregovori“ ne bi imali iste pravne implikacije kao standardni pristupni proces. Zbog toga su mnoge diplomate, i u Ukrajini i u EU, trenutno skeptični prema ovoj ideji.
Ipak, ukoliko Mađarska nastavi sa vetom, ovaj „Plan B“ bi mogao postati nužno rezervno rješenje.
Evropska pravda razgovarala je sa više od deset zvaničnika iz EU, država članica i Ukrajine koji su otkrili detalje, izazove i prednosti „Plana B“ na putu Ukrajine ka EU.
Da li je ključ u rukama Mađarske?
Šefica evropske spoljne politike Kaja Kalas posjetila je 9.maja ukrajinski grad Lavov. Odgovarajući na pitanje Evropske pravde priznala je da se EU priprema na nastavak mađarskog veta i radi na planu da ga zaobiđe.
„EU radi na Plan B u slučaju da Plan A ne uspe, ali neću otkriti detalje. Proces je još u toku“, izjavila je.
Ovo je u suprotnosti sa zvaničnim stavom Brisela i nekoliko evropskih prestonica, gdje je stav da se proširenje EU sprovodi po principu jednoglasnosti i nema prostora za kompromis.
„Ne postoji Plan B za jednoglasnost“, čvrsto je rekao jedan diplomata iz jedne od ključnih zemalja članica EU za Evropsku Pravdu.
„Prema EU ugovorima, pregovori o pristupanju Evropskoj uniji zahtijevaju jasnu i nedvosmislenu podršku svih 27 država članica EU za svaki ključni korak u procesu“.
„Neki tehnički procesi ili diskusije mogu se odvijati“, dodao je predstavnik iz druge evropske zemlje, „ali sa pravnog aspekta, oni ništa ne znače“.
Evropska komisija vidi način da zaobiđe Mađarsku, ali vjeruje da to može učiniti bez ugrožavanja autoriteta država članica.
Prema izvorima Evropske Pravde, ideja o „Planu B“ potekla je iz Generalnog direktorata Evropske komisije za pregovore o susjedstvu i proširenju.
Isprva je Ukrajina odbacila tu ideju jer je imala ozbiljne nedostatke. Kasnije je, po inicijativi jedne od država članica EU, predlog revidiran. Trenutno je u fazi razmatranja, ali još nije odobren.
Plan za spas evropske integracije Ukrajine
„Plan B“ može biti aktiviran tek kada postane jasno svima da se Orban neće povući i da će nastaviti da blokira put Ukrajine ka EU bar do mađarskih izbora u aprilu 2026. godine. Ukoliko se to nastavi, EU naginje ka razdvajanju „paketa“ Ukrajine i Moldavije i pokretanju pristupnih pregovora samo sa Moldavijom.
Razlog za to su parlamentarni izbori u Moldaviji u septembru. Ako Moldavija ostane blokirana, to bi garantovalo poraz vladajuće partije PAS, koja je svoju kampanju gradila na obećanju brzog pristupanja EU. Zemlje EU su zainteresovane da pomognu Moldaviji da zadrži proevropsku vladu.
Brz i odlučan potez Moldavije ka pristupanju EU, dok Ukrajina ostaje blokirana, ne bi samo frustrirao Ukrajince. To bi poslalo poruku da je „Brisel odlučio da ostavi Ukrajinu po strani“. Ovu priču bi pojačali skeptici i ruski propagandisti. To bi dodatno usporilo reforme u Ukrajini, pa čak moglo i da poništi neke od njih, što bi na kraju još više usporilo pristupni proces zemlje.
Brisel razumije da da bi spriječio takve posljedice, mora Ukrajini ponuditi neku vrstu kompenzacije. Tako je nastao „Plan B“.
Ideja je da se iskoristi fleksibilnost unutar pravnog okvira EU kako bi se odobrili svi mogući tehnički i pravni koraci bez pristanka Mađarske. A u oblastima gdje je potrebna jednoglasnost, 26 država članica EU bi vodilo „paralelne pregovore“ sa Ukrajinom, idealno sinhronizovane sa pregovorima Moldavije, kako bi se održao izgled da zemlje i dalje napreduju kao paket.
Bez Mađarske formalni pristupni pregovori sa Ukrajinom ne mogu biti otvoreni. Međutim, moguće je donijeti zvaničnu izjavu koju potpisuje 26 država EU, kojom se potvrđuje da je Ukrajina završila pripremne radove i da je čitava EU, osim Mađarske, spremna da vodi pregovore sa Kijevom o odgovarajućim poglavljima.
Vođenje „paralelnih pregovora“ omogućilo bi Ukrajini da ima plan prioriteta reformi koji podržava EU, čak i ako Mađarska nije uključena, i da te reforme provede kroz parlament.
To bi takođe pomoglo da se suprotstave argumentima evroskeptika.
Prvi koraci pod „Planom B“
Važno je naglasiti: ovaj plan ima ozbiljne mane. Stoga se može sprovesti samo ako Orbanov veto ostane na snazi i dovede do razdvajanja Ukrajine i Moldavije na pregovaračkom putu.
Međutim, pripremni koraci za ovaj plan su već započeti.
Ovog mjeseca ukrajinska vlada je odobrila tri „putokaza“ koja pokrivaju vladavinu prava, reformu javne uprave i funkcionisanje demokratskih institucija. Dokumenti su poslati u Brisel i Varšavu (jer Poljska trenutno predsjedava EU). Moldavija je preduzela iste korake.
Ovaj potez je u suprotnosti sa procedurama za proširenje EU. Prije nego što je preduzela ovaj korak, Kijev je trebalo da dobije pismeni poziv od Savjeta EU sa jasno utvrđenim kriterijumima (to je bila procedura za sve druge kandidate – na primjer, Srbiju).
Mađarska blokira ovaj poziv već nekoliko mjeseci.
Zato se Kijev dogovorio sa Briselom: pošto ne možemo da prevaziđemo mađarski veto, pravimo se da on ne postoji.
Kako bi ojačala poziciju Ukrajine, Poljska je kao predsjedavajuća potvrdila da nema jna takvo odstupanje od procedure.
Ministar za EU poslove Poljske, Adam Slapka 14. maja je stigao je u Kijev i javno potvrdio da je „Ukrajina tehnički spremna da otvori prvi klaster“, i da je mađarski veto jedina preostala prepreka.
Još nekoliko faza može da se nastavi ignorišući Orbanov stav. Na primjer, Evropska komisija planira da pripremi Izvještaj o proceni početnih kriterijuma. Ali sve je to i dalje tehnički i pripremni posao.
Skriveni rizici „Plana B“
Iako je ideja o „paralelnim pregovorima“ potekla od Evropske komisije, sada je mnogi u Briselu dočekuju sa skepsom, smatrajući da je ideja pregovaranja bez Mađarske previše revolucionarna.
Štaviše, EU i dalje pokušava da ubijedi Orbána da na predstojećem samitu EU 26–27. juna odloži svoje prigovore. To znači da još uvijek postoji nada za „Plan A“. Kijev takođe drži do te nade.
„Mogućnost nastavka pregovora sa Ukrajinom uz odobrenje 26, a ne 27 članica, djeluje neubjedljivo“, objasnio je jedan diplomata EU iz jedne od ključnih država članica. „Takav model nema praktičnog smisla. Potrebna je jednoglasna podrška.“
Ako mađarski blokada potraje, EU će najvjerovatnije morati da se vrati na „Plan B“. Jednostavno, nema drugih opcija. Ne činjenje ništa i zamrzavanje pregovaračkog procesa sa Ukrajinom svakako nije najbolji izbor.
Jedan od značajnih problema je što nije zagarantovano da će „Plan B“ izolovati Mađarsku i da će preostalih 26 država jedinstveno podržati Kijev.
Spor između Ukrajine i Mađarske nije jedinstven u Evropi. Sjeverna Makedonija, druga kandidatska zemlja, i dalje je blokirana zbog spora sa Bugarskom.
Da li bi Bugarska bila spremna da stvori presedan i potkopa svoj vlastiti veto? Da li će slične zabrinutosti nastati kod drugih članica EU? Da li bi Austrija pristala na specijalan postupak za Ukrajinu, a ne za Sjevernu Makedoniju, koju tradicionalno podržava?
Drugi, manji rizik je da će Mađarska gotovo sigurno osporiti „paralelne pregovore“ na sudu. Međutim, Sud EU radi sporo, i odluka donijeta za nekoliko godina može biti prekasna, čak i ako sud utvrdi kršenje pravila.
Treći rizik je to što „Plan B“ pretpostavlja da će režim Viktora Orbana na kraju izgubiti vlast u Mađarskoj. A šta ako se to ne dogodi?

Plan B za Ukrajinu: Kako se Brisel priprema da zaobiđe veto Mađarske

Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica, OBNOR-a 1941 – 1945 Zete, danas su položili cvijeće na spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR Crne Gore Radojica Radojevic, potpredsjednik Aleksanadar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.
Nakon polaganja cvijeća Radojević je između ostalog istakao da su danas na ovom časnom mjestu da zajedno obilježe ovaj svijetli dan 25. maj, kada je Josip Broz Tito rođen u Kumrovcu u hrvatskom Zagorju maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obelježavan je 25. maj, i to kao “Dan mladosti”.
“Manifestaciju „Dan mladosti” održavamo tradicionalno ovdje u Podgorici, ovog puta organizovali smo posjetu ovom Spomeniku i položili smo cvijeće. Čast mi da vas sve skupa pozdravim u ime SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica i zahvalim Vam se na prisustvu da zajedno obilježimo ovaj značajan datum 
iz naše istorijske prošlosti”, kazao je Radojević.
Tito je, podsjetio je on, simbol jednog vremena u kojem su postizani izvanredni ekonomski, socijalni, društveni i kulturni rezultati koji danas ni iz bliza nijesu takvi kao što su nekad bili.
“Josip Broz Tito, je bio neprikosnoveni vođa i predsjednik Saveza komunista Jugoslavije, maršal, vrhovni komandant i doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, države stvarane u moru krvi tokom 20. vijeka. Bio je lider jugoslovenskih komunista, ličnost koja je obilježila jedan istorijski period na balkanskim prostorima. Tito je predvodio narodnooslobodilački pokret koji je oslobodio Jugoslaviju u Drugom svetskon ratu 1945. i od tada, do smrti, bio je na čelu i države i Komunističke partije/ da posjetim u ovom periodu se navršilo 106. godina od kada je nastala KPJ”, kazao je on.
Bio je prvi predsjednik i osnivač SUBNOR-a SFRJ, umro je 4. maja 1980. godine u Kliničkom centru u Ljubljani. Tito je sahranjen u Beogradu 8. maja, na pogrebnoj svečanosti kakvu svijet u dotadašnjoj modernoj istoriji nije vidio. Četiri dana kasnije u Beograd je, na sahranu doživotnog jugoslovenskog predsjednika, došlo oko 700.000 ljudi, među 
kojima 209 državnih i partijskih delegacija iz 128 zemalja. To je bio najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.
Posljednju poštu Titu, koji je bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, tada su odali 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika skupština. Iz svijeta podijeljenog po hladnoratovskim linijama, došli su državnici iz oba bloka.
“Danas živimo u vremenu kada pojednci i grupe pokušavaju negirati lik i djelo druga Tita i nasu slavnu antifačističku prošlost, kada je fašizam uzeo maha, kada se pokušavaju veličati one ideje onih koji su bili na strani zla i nepravde, kada fašizam, to najveće zlo čovječanstva ubija ljude u cijelom svijetu. U tom smislu izražavamo neslaganje sa svim onim grupama i pojedincima koji ovih dana veličaju oživotvorivanje revanšizma i fašizma. Na ovaj svijetli praznik, želim da opomenem one protogoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju ovog naroda i da se kane svega onog što vrijadja naša antifašistička osjećanja, kao i svim onim grupama i pojednincima koji negiraju lik i djelo druga Tita, trobojku sa petokrakom a time i naš NOP”, istakao je Radojević.
Prema njegovim riječima Titovo ime ćemo pamtiti kao simbol jugoslovenskog socijalističkog samoupravljanja, nezavisnosti Jugoslavije, ljubavi i jedinstva svih nacionalnosti u zemlji, a takođe kao simbol politike nesvrstavanja.
“Više od 60 godina borbenog iskustva druga Tita, predstavlja ga i kao nepokolebljivog borca u međunarodnom komunističkom pokretu i istaknutog branioca nezavisnosti, suvereniteta i svjetskog mira… Ostavio je dubok istorijski trag kao veliki revolucionar i borac za socijalizam”, zaključio je Radojević.
Na današnjem skupu govorio je i predsjednik Udruženja vojnih penzionera Glavnog Grada pukovnik Pavle Bandović.

Povodom Dana mladosti položen vijenac na Titov spomenik

Njemačka tehnološka kompanija Kontron pronašla je pravnu rupu koja joj je omogućila da i nakon uvođenja najnovijeg paketa sankcija Evropske unije zbog ruske invazije na Ukrajinu, nastavi izvoz svojih proizvoda u Rusiju, piše Politiko, prenosi N1.
Prema navodima istrage, između jula i novembra 2023. godine, Kontronova slovenačka podružnica poslala je čak 49 pošiljki u vrijednosti većoj od 3,5 miliona eura ruskoj kompaniji. Iako su u tom periodu već bile na snazi evropske sankcije, roba je najprije otpremljena u Kazahstan, bliskog ruskog saveznika, da bi potom bila preusmjerena ka Moskvi, navodi Politiko.
Kompanija se u zvaničnoj izjavi branila tvrdnjom da je nakon donošenja 11. paketa sankcija u junu 2023. prekinula izvoz novih proizvoda, te da su sve isporuke obavljene isključivo prema postojećim dozvolama i u skladu sa važećim propisima EU.
Prema otkriću Politika, tehnologija koja je poslata uključuje proizvode sa dvostrukom namjenom, konkretno sistem SI3000 koji omogućava nadzor i presretanje komunikacija.
Iako ni Evropska komisija ni njemačka Carinska uprava zasad nisu pokrenule formalnu istragu protiv Kontrona, slučaj ponovo otkriva kako Kremlj koristi posredničke kanale i savezničke zemlje kako bi došao do ključne tehnologije uprkos međunarodnim ograničenjima, čime se nastavlja brutalna agresija na Ukrajinu koja traje već tri godine, navodi se u tekstu Politika.
Iako je Kontron prethodnih godina najavljivao povlačenje sa ruskog tržišta i izražavao osudu ruske invazije, poslovanje u Rusiji nije u potpunosti prekinuto. Kompanija još uvijek posluje preko svoje podružnice Iskra Technologies, koja je pod sankcijama EU od decembra 2024. godine, zbog čega je i broj zaposlenih smanjen sa 600 na 240.
Prema podacima Politika, Kontron još uvijek posjeduje 48,4 odsto udjela u toj firmi, i to preko slovenačkog ogranka Kontron d.o.o. Iskra Technologies je odigrala ključnu ulogu u Putinovom planu da smanji zavisnost od zapadnih dobavljača, djelujući kao posrednik za slanje tehnološke opreme u Rusiju.
Zanimljivo je da je ta kompanija u junu nagrađena ruskom nagradom za tehnološku samostalnost u sektoru telekomunikacija, a već narednog mjeseca uložila je 500.000 dolara u širenje proizvodnje rutera za Rostelecom, vodećeg državnog operatera.
Oštre reakcije njemačkih političara nisu izostale. Član Zelenih, Konstantin fon Notc, pozvao je na detaljnu istragu i sankcije za sve evropske firme koje nastavljaju saradnju sa Rusijom putem zaobilaznih puteva. Njegov kolega iz CDU-a, Roderih Kizeveter, istakao je kako je upravo gubitak pristupa zapadnoj tehnologiji bio jedan od najsnažnijih udaraca za rusku ratnu industriju.

Politiko: Njemačka kompanija preko Slovenije snabdijevala Rusiju opremom za vojne svrhe

Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) naredio je Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) da ukloni kameru, nezakonito postavljenu od strane N.N. lica, koja je snimala javnu površinu sa betonskog stuba na Kakarickoj gori u Podgorici.
U postupku nadzora nije utvrđeno ko je postavio kameru bez odobrenja AZLP-a, ali je Savjet naložio da kameru ukloni CEDIS, s obzirom da se nalazi na njegovom stubu.
To nije prvi slučaj da je Agencija za zaštitu ličnih podataka utvrdila nezakonito snimanje javnih površina u Crnoj Gori. Više takvih primjera zabilježeno je ranijih godina, posebno u Kotoru i Podgorici.
Agencija je primila inicijativu Podgoričanina koji je tražio utvrđivanje zakonitosti obrade ličnih podataka – instaliranje video-nadzora (kamera) na stubu CEDIS-a koji se nalazi na ulazu u stambeni objekat, na adresi Kakaricka gora b.b. Podgorica.
U nadzoru je utvrđeno da je na lokaciji Kakaricka gora b.b. postavljena jedna rotirajuća kamera, koja je fizički okrenuta ka javnoj površini. U odluci se konstatuje da AZLP, kao nadzorni organ, nije izdala saglasnost za uvođenje video-nadzora javne površine na toj lokaciji, shodno članu 28, stav 1, tačka 2a Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koja je obavezna za ovaj način automatske obrade ličnih podataka. Ukazuju da nije dostavljeno ni obavještenje o vođenju evidencije zbirke ličnih podataka – video-nadzor, što je suprotno članu 40a, stav 1 tog zakona.
– Naređuje se Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu – CEDIS d.o.o. Podgorica da u roku od osam dana od dana prijema ovog rješenja fizički ukloni kameru sa betonskog stuba koja vrši video-nadzor javne površine na teritoriji glavnog grada Podgorica, Kakaricka gora b.b. (Detaljan putokaz do lokacije gdje je postavljena predmetna kamera: Iz pravca naselja Konik, od objekta HDL "Laković", preko mosta na Ribnici, Ulicom Ratnih veterana, pored marketa "Ivija", na raskrsnici kod auto-otpada skrenuti desno, zatim se prolazi pored table na kojoj je ispisano pečenjara "Javorje", zatim se dolazi do drugog betonskog stuba CEDIS-a sa desne strane od znaka pečenjare, koji se nalazi na ulazu u dvorište XX) – navodi se u rješenju koje potpisuje predsjednik Savjeta Željko Rutović.
To rješenje Savjeta donijeto je nakon što je CEDIS podnio prigovor na zapisnik o izvršenom nadzoru. U prigovoru je, između ostalog, ukazano da je nadzor izvršen bez prisustva njihovog ovlašćenog predstavnika, da se iz zapisnika ne može zaključiti na koji način je u postupku vršenja nadzora nesporno utvrđeno da je predmetni stub u vlasništvu CEDIS-a, da oni nisu rukovaoci zbirke ličnih podataka, te da u konkretnom slučaju nisu ni subjekat nadzora u smislu odredbi Zakona o inspekcijskom nadzoru.
Iz CEDIS-a tvrde da nisu postavili kameru, niti su bili u obavezi da utvrđuje da li je lice koje je instaliralo video-nadzor prethodno pribavilo potrebnu dokumentaciju od strane nadležnog organa.
Savjet Agencije je odbio njihov prigovor, cijeneći da su kontrolori pravilno utvrdili činjenično stanje. Citirajući zakonske odredbe, ukazali su da će nadzorni organ, ukoliko se video-nadzor javne površine vrši bez obavještenja, odnosno saglasnosti, rješenjem naložiti uklanjanje sredstava kojima se vrši video-nadzor.
– Uklanjanje sredstava iz stava 1 ovog člana vrši subjekat koji upravlja javnom površinom, odnosno objektom na kojem su postavljena sredstva kojima se vrši video nadzor – navodi se u rješenju Savjeta AZLP-a.
Činjenica da se stub na kojem je instalirana kamera, kako se navodi, nalazi na privatnom posjedu ne oslobađa od odgovornosti CEDIS da postupi po nalogu Agencije.
– U postupku nadzora nesporno je utvrđeno da je objekat (stub) na kojem je na nezakonit način od strane N.N. lica instaliran video-nadzor, a kojim se vrši nadziranje javne površine, u vlasništvu CEDIS d.o.o. Podgorica, što subjekt nadzora ne negira u samom prigovoru – piše u rješenju.

Ne zna se ko je nezakonito snimao javnu površinu na Kakarickoj gori

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Emisija: E glam - Željko Šašić, Ivana Nikolić, Jadranka Barjaktarović

Plan B za Ukrajinu: Kako se Brisel priprema da zaobiđe veto Mađarske

Povodom Dana mladosti položen vijenac na Titov spomenik

Politiko: Njemačka kompanija preko Slovenije snabdijevala Rusiju opremom za vojne svrhe

Ne zna se ko je nezakonito snimao javnu površinu na Kakarickoj gori

PRATITE TVe UŽIVO