Emisija: Bronzin - 11.09.2024.

Čitav sistem je zatajio! U ovakvim incidentnim situacijama svi se šokiraju, svi su sablaznuti, naravno, ima tu i psiholoških i socioloških momenata, ali se ništa ne radi. Ne radi se ništa u prevenciji! Imamo premijera države koji izađe sa stavovima da će se pooštriti Zakon. Zakon je sama retribucija, strogo kažnjavanje. Kod ovakvih slučajeva ne pomaže, pomaže prevencija - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, advokatica Nina Radulović.
Cetinje je prijestonica jedne evropske države, a ne, kaže Radulović, neki grad u nedođiji, u nekoj primitivnoj zemlji. Nije obijesni i moćan velegrad, da se u njemu, kako navodi, mogu očekivati takve situacije, "već se govori o našem Cetinju".
- Sjećamo se svi da smo imali sličnu incidentnu situaciju 2022.godine,12.avgusta &nbsp;u sred ljeta, kada je takođe poginulo 11 ljudi, uključujući i dvoje djece. Razlike između ove dvije situacije, što je tada počinilac imao dozvole za nošenje oružja, a ovoga puta počinilac nije imao dozvole za držanje i nošenje oružja, dakle, u pitanju je bila velika količina nelegalno nabavljenog oružja - rekla je Radulović.
Zakon o oružju je usvojen 2015. godine, a 2022.godine, poslije prvog događaja na Cetinju, podsjeća Radulović, nije urađeno ništa po pitanju izmjena ovog akta.
- Kada je u pitanju držanje i nošenje oružja u legalnim uslovima je veliki problem zato što se izdaju oružni listovi na deset godina, a podrazumijeva se zdravstveno &nbsp;uvjerenje o psihičkoj sposobnosti lica za držanje i nošenje oružja na svakih pet godina. To znači da zdravstveni organ, &nbsp;koji je izdao ovo uvjerenje, nakon pet godina ima obavezu da obavijesti nadležno Ministarstvo o eventualnoj promjeni zdravstvenog stanja kod onoga ko ima oružni list. Ljudsko zdravlje, i fizičko i mentalno, propada, nekad toliko rapidno, u rekordnim rokovima, da jednostavno takva rješenje nijesu dovoljno dobra i dovoljno efikasna. Ono što je najporažavajuće jeste da se ta uvjerenja o zdravstvenom stanju držalaca, i nosioca oružja dobijaju pro forme, vi samo odete tamo, kažete zašto vam ono treba, i za 25, 30, 35 eura, zavisi kod koga ćete dobiti tih par pečata, a da vas nijesu ni ozbiljno pregledali - istakla je Radulović.
Za nelagalno držanje oružja kazna je od tri mjeseca do tri godine i to je, naglašava Radulović, osnovni oblik tog krivičnog djela.
- Imate kvalifikovane oblike, u zavisnosti od toga koju količinu oružja imate, da li je to oružje zabranjeno, ili nije zabranjeno, jer imate neke vrste oružja koje su zabranjene, za koje se nikako ne može dobiti dozvola ni za držanje, ni za nošenje oružja; da li je to oružje legalno ušlo u sistem, ali su te oružane oznake na njemu ispravljane, lažirane, korigovane, u smislu da bi se zametnuo njihov trag. Kvalifikovani oblici ovakvog djela su od 1 do 8, u prvom do 5, 6, 8, pa čak i do 12 godina. Imamo i drugo krivično djelo koje se odnosi na nedozvoljenu trgovinu oružjem i stavljanjem u promet nedozvoljenog oružja, kao što imamo za drogu, za psihotropne supstance, tako isto i za oružjem. Ovi držaoci oružja, nelegalnog, oni su morali to oružje da nabave, od nekoga su ga kupili. Čitav sistem je zatajio! U ovakvim incidentnim situacijama svi se šokiraju, svi su sablaznuti, naravno, ima tu i psiholoških i socioloških momenata, ali se ništa ne radi. Ne radi se ništa u prevenciji! Imamo premijera države koji izađe sa stavovima da će se pooštriti Zakon. Zakon je sama retribucija, strogo kažnjavanje. Kod ovakvih slučajeva ne pomaže, pomaže prevencija. Ako neko ima psiholoških problema, i ako neko ima namjeru, čak i ne mora da ima namjeru, nego ima tendenciju da uradi nešto ovako…i ovi počinioci su imali strast prema oružju, maštu, i u jednom trenutku ta mašta, isprovocirana nekim okolnostima iz sredine, prekoračila neplanirano, i nenadano, granicu očekivanog i racionalnog, i nastale su te tragedije. Zaista su to situacije koje se ne mogu predvidjeti - naglasila je Radulović.
Ishitreni prijedlozi za promjene zakona, smatra Radulović, zadovoljavaju glad jednog dijela građana za pravdom, a takvi prijedlozi su ad hoc rješenja, i to, vjeruje ona, neće pomoći.
Društvo mora uraditi ono što je moguće, poručuje Radulović, a to podrazumijeva kontrolu trgovine oružjem i spriječiti da nelegalno oružje dolazi u promet.
. Sa druge strane, ko drži legalno oružje u posjedu, zato što jednom u pet godina, sa nekim zdravstvenim uvjerenjima, koja su tamo ispečatirana, za sitne pare, da bi se ispunila neka pro forma, to nam sigurno neće pomoći. Ovdje su još prisutni ti psihološki faktori, da li mi uopšte vodimo računa o mentalnom zdravlju naših građana, ne vodimo. Dovoljni su statistički podaci da je Crna Gora po stopi samoubistava u vrhu u Evropi, da li su nam dobri faktori šireg socijalnog konteksta, definitivno da nijesu. Zašto baš Cetinje? Cetinje koje je bilo istorijski centar naše države već decenijama propada, iako je to jedna destinacija na pola sata od glavnog grada i na pola sata od primorja, oni su u jednom potpunom privrednom potonuću, jednoj sociološkoj depresiji, zadnjih par decenija. To su sve faktori koji, između ostalog, utiču na ljude, tako da se ne možemo mi baš ni kao društvo ograditi od neke vrste moralne odgovornosti zašto nam se ovo dešava - zaključila je Radulović.

Radulović: Spriječiti trgovinu nelegalnim oružjem, ljekarska uvjerenja za oružni list ne izdavati pro forme

Jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekspertkinja za strateško komuniciranje Jelena Pavićević. Iza sebe ima iskustvo od preko dvadeset godina u oblasti komunikacija, pa na osnovu toga iskustva Pavićević kaže da su nadležni imali, kako kaže, katastrofalnu komunikaciju u danu masakra na Cetinju, i danima kasnije. - Komunikacija naših institucija i naših zvaničnika nije bila dobra… Ja ću objasniti zašto je komunikacija bila katastrofalna, a onda, pretpostavljam, da ćemo i objasniti kako je trebala ta komunikacija, zapravo, da izgleda - rekla je Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="Jelena Pavićević"> <figcaption>Jelena Pavićević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sagovornica "Budilnika" problematizuje izostanak pojavljivanja određenih zvaničnika, kao što je, navodi ona, predsjednik države Crne Gore Jakov Milatović, koji je imao naviku da se oglašava po svim mogućim pitanjima. - Sad je neka reakcija predsjednika, i empatija, u smislu liderstva, i u smislu odgovornosti, na određeni način izostala. Premijer je, možda, više djelovao kao samostalan, i više insistirao na nekom svom preuzimanju odgovornosti, i, možda, na neki način, smirivanju situacije, što se nije trebalo uraditi tako, jer su se članovi tima, odnosno Vlade, morali pojavljivati sinhronizovano, jer ovaj događaj, iako naizgled djeluje da se ticao, prevashodno, Ministarstva unutrašnjih poslova, ili možda sektora bezbjednosti, on se ticao i dosta drugih sfera u društvu, tako da je pojavljivanje mnogih resornih ministara izostalo. Primjetila sam da je ministarka kulture, sasvim nepotrebno, izašla sa nekom pohvalom medijima i njihovom ponašanju, koje je bilo potpuno suvišno u tom trenutku, jer hvaliti bilo koga ko radi svoj posao, i ko u toj situaciji treba, &nbsp;na neki nacin, da izdrži čitav radni zadatak je bilo potpuno suvišno, posebno što se sam zločin, i čitava tragedija u značajnoj mjeri ticali našeg mentaliteta, a mentalitet je i kultura, pa bi onda bilo mnogo suvislije da je ministarka kulture aspekt mentaliteta, i svega što se dešavalo, nekako stavila u svoj domen. Takođe, mogu da navedem i činjenicu da se događaj desio za vrijeme novogodišnjih praznika, da je Crna Gora bila prebukirana gostima, da su svi imali &nbsp;neka očekivanja, pa smo imali i taj aspekt čitavih priprema za praznike, i to nije ostvarilo svoju svrhu, pa je bilo važno i tu pokazati saosjećajnost i podršku, i pripremiti, eventualno, neke izlazne strategije, što pripisujem &nbsp;resoru turizma - istakla je Pavićević. U danima poslije događaja na Cetinju, kaže Pavićević, izostala je sveukupna solidarnost i razumijevanje, pa je sve krenulo u nekom smjeru, kako kaže, pretjeranog opravdanja i pripisivanja određenim političkim okolnostima. Krizna komunikacija ima svoje pravilnosti, objašnjava Pavićević, i ona mora da bude pravovremena i tačna, poručuje ona, što je svih ovih dana, ističe ona, izostajalo. - Krizna komunikacija mora da ima konzistentnost, što znači da te poruke moraju da imaju neku svoju cjelinu, a ovdje je bilo dosta toga što je bilo kontradiktorno, ili nedostajuće. Ono što je, takođe, važna karakteristika krizne komunikacije jeste otvorenost, upravo onih lica koji tu komunikaciju kriznu treba na određeni način da kontrolišu, kanališu, koordiniraju, jer kriza i krizne situacije su okolnosti na koje vi samo djelimično možete da utičete, i zato to jeste kriza. Ni u jednoj od komunikacija nijesu postojala sva tri elementa, a da ne govorim da je izostala, naravno, priprema, institucija, jer uvijek je, u konačnom, u krizama, i u kriznim komunikacijama vrlo jasno kakvi su potencijali određene institucije, ili određenog pojedinca. Kriza to pokaže! Vi, ako ste spremni, i ako se pripremate za krizu, u tom kriznom trenutku se itekako vidi da dobro upravljate situacijom. Znači, jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - poručila je Pavićević. Krizi uvijek predstoje otvorena pitanja, smatra Pavićević, pitanja oko kojih ne postoji saglasnost, i koja se, dodaje ona, moraju raspraviti i izvući zaključci. - Mi imamo brojna otvorena pitanja. Kad bismo naveli kroz ovu situaciju koja se desila na Cetinju, imamo pitanja gdje se ne bavimo psihičkim stanjima pojedinaca i nacije, uopšte,gdje ne raspolažemo određenim podacima, u smislu kako ljudi u okviru zajednice gdje žive funkcionišu, kako se ponašaju, da li tu postoje određene vrste sumnjivog ponašanja, da li su određeni pojedinci uopšte sposobni da posjeduju oružje, da li imamo taj mehanizam na koji ćemo način prijavljivati određene stvari, jer to čitav svijet radi, vi imate lokalne policajce, imate skupštine stanara po svijetu, koje uvijek prijavljuju ako je nešto čudno, sumnjivo, neuobičajeno. Isto tako, kao otvoreno pitanje imamo nesaglasje unutar naše heterogene Vlade, heterogene političke situacije, gdje bih rekla da veliki broj političara ipak u datim situacijama više brine o nekom svom partijskom statusu, i o nekom svom oslobađanju od odgovornosti, nego što se brine &nbsp;o tome kako će se određene stvari, da ne kažem kriza, rješavati. Takođe je veliki problem, ja to moram.da pomenem, da mi određeni vremenski period imamo problem sa organizacijom Ministarstva unutrašnjih poslova, da imamo deficit određenog kadra, da imamo njihovu nedovoljnu pripremljenost za određene situacije, a da smo od cijele države, sad za novogodišnje praznike, napravili jednu destinaciju zabave, i destinaciju žurki , što je, na neki način, degutantno i pretjerano, jer time &nbsp;pokazujete da nijeste odgovorni, jer se na svakih 20, 30 km, po cijeloj Crnu Gori organizuju zabave koje ne možete da obezbjedite - zaključila je Pavićević.

Pavićević: Katastrofalna komunikacija institucija i zvaničnika, izostala reakcija i empatija Milatovića

Ruske trupe na istoku Ukrajine zauzele su grad Kurahov posle višemjesečne bitke, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Kurahov je ključno uporište ukrajinske vojske na liniji fronta, ima industrijsku zonu, termoelektranu i rezervoar.
Grad se nalazi na autoputu između istočne i južne Ukrajine.
Bio je pod nemilosrdnim napadima artiljerije, višecijevnih raketnih bacača, navođenih bombi i dronova dok je polovina predratnog stanovništva raseljeno.
Tvrdnja, koju nisu potvrdile ukrajinske vlasti, uslijedila je dan nakon što je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da su ukrajinske snage pokrenule novi napad na rusku pograničnu oblast Kursk.
Ruske snage pokušavaju da se približe obližnjem Pokrovsku, koji je ključna putna raskrsnica, veliki rudarski centar kao i željeznički distributivni centar, snabdijevajući ukrajinske linije fronta.

Rusija tvrdi da je zauzela još jedan grad na istoku Ukrajine

Crnogorska ekonomija je u prošloj godini nastavila rast, iako je došlo do značajnog usporavanja, a akcenat u narednom periodu treba staviti na unapređenje poslovnog ambijenta i diversifikaciju privrede, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.
- U narednom periodu, poseban akcenat potrebno je staviti na unapređenje poslovnog ambijenta, diverzifikaciju privrede, posebno sektora turizma koji je prepoznat kao glavni pokretač lanca vrijednosti u cijeloj ekonomiji. Takođe, dodatnu pažnju treba usmjeriti na snaženje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora - rekla je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.
Ona je kazala da projekcije međunarodnih organizacija za ovu godinu ukazuju na nastavak umjerenog rasta crnogorske ekonomije, ali sa značajnim izazovima. Prema projekcijama, realni rast bruto domaći proizvod (BDP) očekuje se u rasponu od tri do četiri odsto. Evropska komisija (EK) je nešto optimističnija u odnosu na Svjetsku banku (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) i predviđa rast od 4,2 odsto, dok Ministarstvo finansija procjenjuje da će stopa rasta u ovoj godini iznositi 4,8 odsto.
Međutim, kako smatra Drakić, nekoliko faktora ograničava ovaj optimizam.
- Slabija turistička sezona u prošloj godini, zajedno sa planiranim povećanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV) na 15 odsto za usluge u turizmu, mogla bi dodatno opteretiti ovaj sektor koji ima dominantnu ulogu u našoj ekonomiji. S obzirom na multiplikativni efekat turizma, posljedice bi se mogle osjetiti i u drugim granama privrede - poručila je Drakić.
Dodatno, kako je istakla, rizici za javne finansije i dalje su prisutni.
- Značajno povećanje minimalnih zarada, redovna indeksacija penzija i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje povećavaju pritisak na budžet. Očekuje se da će javni dug rasti, kako bi se osigurala sredstva za refinansiranje obaveza koje dospijevaju u ovoj godini. To može uticati na fiskalnu stabilnost i sposobnost sprovođenja strukturnih reformi - smatra Drakić.
Prema istraživanju koje je PKCG realizovala u aprilu prošle godine, privreda je saopštila da očekuje unapređenje poslovnog ambijenta u ovoj godini, ali privrednici ostaju zabrinuti zbog administrativnih barijera, sive ekonomije, rastućih troškova poslovanja, nedostatka kvalifikovane radne snage i ograničenog pristupa izvorima finansiranja.
- Fokus ekonomske politike, u smislu horizontalnih mjera, trebalo bi da bude na olakšanju pristupa finansiranju, podršci zelenoj tranziciji i klimatskoj otpornosti, te sprovođenju digitalne transformacije društva i unapređenja efikasnosti javne administracije, što će podstaći rast i razvoj, odnosno ekonomsku integraciju u EU - saopštila je Drakić.
Ona je, govoreći o ekonomskoj situaciji u prošloj godini, naglasila da je Crna Gora u protekle tri godine bila u samom vrhu liste zemalja sa najbrže rastućim BDP-om, sa prosjekom 8,6 odsto godišnje.
- Iako je rast nastavljen i u prošloj godini, došlo je do značajnog usporavanja. Naime, realna stopa rasta BDP-a za prošlogodišnjih devet mjeseci iznosi tri odsto, dok je u istom periodu 2023. iznosila sedam odsto - precizirala je Drakić.
Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja, koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na 2023. godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem.
Ohrabrujući je i podatak da su bruto investicije u osnovna sredstva rasle po stopi od deset odsto.
Drakić je kazala i da su tokom deset mjeseci prošle godine, kretanja na tržištu rada pratila trend ukupnog rasta ekonomije.
- Priliv stranih direktnih investicija bilježi blagi oporavak u odnosu na negativni trend iz prethodne godine, iako bi bilo poželjno da je struktura povoljnija. Zabilježeni su pozitivni trendovi u trgovini na malo, građevinarstvu, poljoprivredi i prehrambenoj industiji, svim vidovima saobraćaja, osim prevoza robe željeznicom - dodala je Drakić.
Ipak, kako je rekla, strukturni izazovi sa kojima se suočava crnogorska ekonomija i dalje su prisutni. Deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom iznosio je 2,9 milijardi eura, čemu je najviše doprinio pad vrijednosti izvoza električne energije i aluminijuma, uz rast uvoza.
Negativna kretanja zabilježena su u šumarstvu i industriji, posebno u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom.
- Turizam kao djelatnost koja ima najveći multiplikativni efekat na našu ekonomiju ostvario je rezulatate koji su ispod očekivanja, što je i bio jedan od najvećih rizika u prošloj godini. Niz faktora kao što su loša avio-povezanost, radovi na putnoj infrastrukturi tokom sezone, jačanje regionalne konkurencije, kao i hronični izazovi sa kojima se suočava turistička privreda, ukazivali su da se tako nešto može desiti - istakla je Drakić.
Ono što, prema njenim riječima, još više zabrinjava, je pad prihoda od turizma četiri odsto za devet mjeseci prošle godine u odnosu na uporedni period 2023.

„Imajući u vidu značaj turizma za cjelokupnu ekonomiju, neophodno je otkloniti rizike koji bi mogli usloviti nastavljanje ovog trenda i u ovoj godini”, poručila je Drakić.

Na pitanje koliko su u prošloj godini na stanje u crnogorskoj ekonomiji uticali eksterni faktori, a u kolikoj mjeri je poslovni ambijent bio definisan internim dešavanjima, Drakić je odgovorila da globalni geopolitički, zdravstveni i klimatski kontekst ima snažan uticaj na uvozno zavisnu i uslužno orijentisanu ekonomiju Crne Gore.

To je čini i izuzetno osjetljivom na eksterne prilike.

„Ekonomski rast u prošloj godini dominantno je podržan kroz ekspanzivne fiskalne mjere i lakšu dostupnost kredita, što je dovelo do rasta potrošnje. Naime, minimalne penzije su početkom godine povećane 52 odsto, na 450 EUR, a u septembru je usvojen program Evropa sad 2, u okviru kojeg je jedna od ključnih reformi povećanje minimalne zarade sa 450 EUR na 600 i 800 EUR i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje 50 odsto. Usporavanje inflacije i povećanje plata tokom godine dodatno su podstakli rast kroz povećanje raspoloživih prihoda”, kazala je Drakić.

Takođe, kako je dodala, ukupni krediti banaka su na kraju oktobra prošle godine bili veći 15 odsto u odnosu na oktobar 2023, a u strukturi dominatno učešće imaju krediti stanovništva koji čine 41 odsto i bilježe rast od 15 odsto. Krediti dati privrednim društvima iznosili su 1,4 milijarde EUR ili 30 odsto ukupnih kredita i porasli su 12 odsto.

„I prošle godine je naša ekonomija bila pod uticajem pozitivnih i negativnih eksternih faktora, ali ključna karakteristika bila im je umjerenost. Naime, globalna inflacija se polako stabilizuje, što se, imajući u vidu uvoznu zavisnost, umjerenom dinamikom prelilo i na naše tržište. Takođe, u našoj zemlji i dalje borave državljani Rusije, Ukrajine i Turske, što ima pozitivan uticaj na ekonomiju. Međutim, slabiji ekonomski rezultati glavnih evropskih partnera negativno su se odrazili na spoljnu potražnju, investicije, doznake i turizam”, ocijenila je Drakić.

Ona je dodala da ne treba zanemariti ni klimatske prilike, koje su imale značajan uticaj na ekonomiju.
Nepovoljna hidrometeorološka situacija uticala je na pad izvoza električne energije, a mrazevi tokom proljeća i suša tokom ljeta na primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Komentarišući to što se dugi niz godina Crna Gora suočava sa visokim stepenom uvozne zavisnosti, Drakić je saopštila da deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom u kontinuitetu raste i značajno utiče na usporavanje rasta ekonomije.
- Međutim, važno je praviti razliku između deficita koji je nastao usljed uvoza tehnologija ili materijala za realizaciju krupnih infrastrukturnih i razvojnih projekata i deficita čija je struktura dominantno ili u cjelosti sačinjena od proizvoda za finalnu potrošnju, koji ukazuje na veoma nizak stepen konkurentnosti domaće proizvodnje - naglasila je Drakić.
U PKCG su, kako je navela, svjesni da imaju problem pa i dalje ostaju na istom stanovištu - diversifikacija crnogorske ekonomje je neophodna.
- I to je nesporno čini mi se za sve aktere na ekonomsko-političkoj sceni. Pitanje je kako doći do toga. Možemo rješenje tražiti u kratkom, srednjem ili dugom roku, ali prije svega toga važno je da imamo strategiju ili plan kako doći do cilja. Iako naš Ustav propisuje obavezu donošenja plana razvoja takav dokument nemamo, a često smo lišeni osjećaja da strateški promišljamo i planiramo – i tu leži ključni problem. Tek ako zajednički krenemo da strateški pristupamo ovom izazovu možemo očekivati pozitivan ishod. A potencijala nesporno imamo - tvrdi Drakić.
Prema njenim riječima, činjenica je da određene vrste robe, kako poljoprivredne tako i industrijske, Crna Gora ne može da proizvodi i mora ih uvoziti.
- Ali, zato imamo proizvode koji bi uz određene podsticaje mogli biti konkurentni na našem, kao i na međunarodnom tržištu, pa da u određenom dijelu supstituišemo uvoz domaćim proizvodima. Imajući u vidu usitnjenost parcela i status ekološke države, mišljenja sam da fokus treba staviti na proizvodnju organskih i proizvoda visokog kvaliteta, koje je lakše plasirati kroz turističku ponudu, što se smarta izvozom na kućnom pragu - rekla je Drakić.
Takođe, proizvodnja električne energije iz obnovljih izvora, kako smatra, predstavlja ogroman potencijal i u budućnosti će sve više doprinositi smanjenju trgovinskog deficita.
- Naravno, tu je turizam, ali i druge usluge poput transporta i potencijalno razvoja pametnih usluga koje ne treba zanemarivati, već podsticati, imajući u vidu konkurentske prednosti kojima Crna Gora raspolaže - poručila je Drakić.
Da bi proces diversifikacije bio uspješan, kako je naglasila, potrebno je zajedničko, strateško djelovanje donosilaca odluka, akademske i poslovne zajednice, a posebna pažnja mora biti posvećena sinhronizaciji sektorskih strategija.
Na pitanje kakva je, sa stanovišta zakonske regulative, bila prošla godina i da li je Vlada osluškivala potrebe privrede, Drakić je odgovorila da veoma često zakonodavni okvir predstavlja izazov za poslovanje i to ne samo zbog neadekvatno definisanih odredbi i njihovog sprovođenja u praksi, već u pojedinim slučajevima zbog izostanka komunikacije sa privredom u procesu kreiranja propisa.
- Preporuka donosiocima odluka je da privredu uključe u ranoj fazi pripreme zakona kako bi zajednički došli do rješenja i odredbi koje prilikom sprovođenja neće predstavljati nove biznis barijere - navela je Drakić.
Izmjenama zakonskih rješenja bez prethodne najave, kako je upozorila, kreira se nepredvidiv poslovni ambijent, ali i stvaraju problemi privredi, posebno onim sektorima koji poslove ugovaraju mnogo ranije, kao što je slučaj sa sektorom turizma.
- Kao primjer, bez blagovremene najave, imali smo izmjene Zakona o PDV-u, koje pored ostalog, predviđaju povećanje stope PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto, a hotelijeri su već potpisali ugovore primjenjujući važeću stopu od sedam odsto - navela je Drakić.
Ona je podsjetila da su u toku prošlu godine razmatrana i dva sistemska zakona - Zakon o privrednim društvima i Zakon o radu.
Na zahtjev privrede, nacrti zakona su pripremljeni, ali brojne sugestije privrede nijesu uvažene.
- Kao pozitivan primjer pomenuću da smo uz podršku GIZ-a i u saradnji sa Ministarstvom rada radili na pripremi nacrta zakona kojim treba da se uvode pojam stalnog sezonca i pojednostave procedure zapošljavanja sezonske radne snage, a sve u cilju obezbjeđivanja radne snage koja nedostaje. Stoga je važno donijeti ovo rješenje u što kraćem roku, jer su pripreme za ovogodišnju sezonu uveliko počele, i uspostaviti institut stalnog sezonca na način koji neće opteretiti samo privredu, već i da država prepozna svoje obaveze, što jeste praksa u zemljama u kojima ovaj vid zapošljavanja postoji - saopštila je Drakić.
Dobar primjer zajedničke i uspješne saradnje na pripremi zakona je i Zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, koji je PKCG pripremila sa predstavnicima ovog sektora i u formi nacrta uputila Ministarstvu ekonomskog razvoja koje ga je stavilo u dalju proceduru uz potpunu uključenost predstavnika privrede.
- U ovoj godini, prije svega, očekujemo usvajanje pomenutih zakona, donošenje podzakonskih akata kao i rad na novim zakonskim rješenjima iz sektora saobraćaja, rudarstva, e-trgovine i drugog - saopštila je Drakić.
Prema njenim riječima, PKCG će i dalje insistirati na stalnoj komunikaciji donosioca odluka sa privredom i njenom uključivanju u pripremu propisa jer stimulativan, stabilan i predvidljiv poslovni ambijent osnov za privlačenje domaćih i stranih investicija.
Govoreći o postavljenom cilju Vlade za ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine i spremnosti privrede, Drakić je kazala da je postavljeni cilj ambiciozan, ali ostvariv, pod uslovom da svi akteri – Vlada, privreda i civilno društvo, djeluju sinhronizovano.
- Vjerujem da je crnogorska privreda u značajnoj mjeri spremna kada je u pitanju usklađenost sa evropskim zakonodavstvom, ali predstoji još posla na polju jačanja kapaciteta, digitalne transformacije i podizanja standarda kvaliteta, posebno u malim i srednjim preduzećima - naglasila je Drakić.
Na pitanje da li se u dovoljnoj mjeri “osluškuje puls privrede”, ona je ocijenila da je prostor za unapređenje u tom dijelu uvijek prisutan.
- Privrednici su svakodnevno suočeni sa izazovima u prilagođavanju regulatornim zahtjevima i očekuju aktivnu podršku u vidu jasnih smjernica, edukacije i naprednih digitalnih rješenja. Povratne informacije iz privatnog sektora su neophodne kako bi proces integracija bio efikasan i održiv - rekla je Drakić.
Takođe, kako je dodala, važno je istaći da EU integracije treba posmatrati kao priliku za unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje konkurentnosti i otvaranje novih tržišta za crnogorsku privredu.
PKCG će nastaviti da bude pouzdan partner Vladi u ovom procesu, kako bi osigurala da se glas privrede jasno čuje i sa dužnom pažnjom uze u razmatranje.
Na pitanje koje će biti ključne aktivnosti koje će PKCG realizovati u ovoj godini, Drakić je odgovorila da će Komora, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i stvaranja preduslova za dalji ekonomski rast, i u ovoj godini nastaviti aktivnosti usmjerene na analizu uslova i mogućnosti poslovanja, pokretanje inicijativa za donošenje i izmjene zakona i drugih propisa, te praćenju sprovođenja mjera ekonomske politike.
- Takođe, radićemo na poslovnom povezivanju, promovisanju privrednih potencijala i privlačenju stranih investicija organizovanjem poslovnih foruma i nastupa na sajmovima, izdavanjem promotivnih publikacija i kataloga, prezentovanjem privrede posredstvom interneta, društvenih mreža i drugo. Pomenula bih da će crnogorska privreda po prvi put prezentovati svoje potencijale na zajedničkom štandu na sajmu GITEX Berlin 2025, jednom od najvećih tehnoloških sajmova na svijetu. Očekuje nas i prezentovanje naše zemlje na najvećoj svjetskoj izložbi EXPO 2025 koja se održava u Osaki, u okviru koje ćemo organizovati i poslovni forum - navela je Drakić.
Komora će u ovoj godini raditi i na implementaciji 30 projekata finansiranih iz fondova EU i drugih međunarodnih donatora koji su usmjereni na unapređenje znanja i vještina, inovacije, održivo zapošljavanje, cirkularnu ekonomije, zelene javne nabavke, elektronsku trgovinu, digitalnu i zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća, promociju ESG i brojne druge oblasti.
- Ljudski resursi predstavljaju jedan od najvažnijih faktora za uspjeh privrede i društva u cijelini. S tim u vezi, PKCG će nastaviti sa aktivnosti usmjerenim na razvoj sistema obrazovanja za potrebe privrede, i organizovati formalne i neformalne oblike poslovne edukacije, usavršavanja i obuke kadrova u privredi kroz specijalizovane kurseve, predavanja, seminare, radionice - saopštila je Drakić.
U ovoj godini nastaviće sa radom i sudovi pri PKCG.
- Posebno bih pomenula Arbitražni sud gdje smo planirali intenzivnu promociju prednosti arbitraže u odnosu na tradicionalno rješavanje sporova pred sudovima, budući da ovaj vid rješavanja sporova donosi brojne benefite privredi sa aspekta uštede i vremena i novca - zaključila je Drakić.

Drakić: Neophodna diversifikacija ekonomije i unapređenje poslovnog ambijenta

Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</div>
Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a Danila Šaranovića, čelnika UP Lazara Šćepanovića i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;
Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </div>
Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;
Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

Ministarstvo unutrašnjih poslova večeras je, tek nakon pisanja Portala ETV, dostavilo medijima snimak za koji su iz Uprave policije u prethodnom reagovanju tvrdili da je dostavljen u „izvornom obliku“.
Podsjećamo da su iz Uprave policije demantujući bivšeg premijera Dritana Abazovića dostavili drugačije kadriran i mnongostruko kraći snimak u odnosu na materijal koji su medijima poslali večeras.
U saopštenju MUP navodi, demantujući UP, kako dostavljaju „cijeli video snimak koji potvrđuje sve naše tvrdnje da je ubica bio opkoljen policijskom zasjedom sa svih strana“.
- Ovim materijalnim dokazima jasno odbacamo sve manipulacije, a naročito onu koju je izrekao bivši premijer i bivši predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, gospodin Dritan Abazović, kako se ubica Martinović nalazio među policijskim službenicima – navodi se u saopštenju.
Dalje tvrde, kako snimak sugeriše „logiku da se ubica ne vraća nazad, znajući da su policijski službenici i iza i ispred njega i da se nalazi u bezizlaznoj situaciji, pri čemu nakon izrečenog naređenja od strane policijskih službenika izvršava samoubistvo“.
- Još jednom napominjemo da u ovako složenim policijskim zadacima policijski službenici moraju voditi računa o riziku od unakrsne vatre i staviti gonjeno lice pod kontrolu bez rizika po građane i policijske službenike – zaključuju u saopštenju.
Pogledajte video:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeFU-FCTeOO4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

MUP nakon pisanja Portala ETV medijima dostavio snimak u „izvornom obliku“

I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
04.01.
15.00h
Sad gledam snimak koji mi je poslat.
Ubica, nekako tromim korakom hoda po snijegu, na livadi ili većem dvorištu.
Zatim se uočavaju policajci koji trče jedan za drugim u smjeru suprotnom od kretanja Martinovića.
On puca u sebe, valjda tada kreću policajci prema mjestu odakle se hitac čuo.&nbsp;
Gospodine Spajiću, znaš li što je tvoj ministar kazao. Ne znaš. Jer bi mu već tražio ostavku. Kazao je da ubica opkoljen od strane policije nije imao kud. Pozvan je da se preda. I pošto nije imao kud, ubio se.&nbsp;
Ako ne vjeruješ meni, sebi, ministru, Bogdanoviću, vjeruj svojim očima kada odgledaš snimak.
I nemoj više, kumim te, da na novinarsko pitanje, hoćeš li da tražiš ministru ostavku, odgovoriš - razumite moju poziciju.
Razumio bih te kao kuma, komšiju, poznanika. Ti si premijer, čovječe.
I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
I uradi ono što moraš. Makar zbog ona dva mališana.&nbsp;
Reci gospodi da su radili, da ništa nijesu uradili, osim što su se hapšenjima SDT-a, sopstvenim reklamiranjem svakom mislećem na vrh glave popeli.
Čovječe, imaš ministra koji u trenutku rasutih leševa po Cetinju, na tom istom Cetinju, valjda potrešen faktom da su mrtvi građani svuda oko njega, mrtav, a hladan, pita kamermane ima li svjetlosti u naočarima koje nosi.
I onda zamisli koliko je svjetlosnih godina bio od Trenutka.
I emocija.
Ovaj događaj pamtiće se stolećima. Ako hoćeš da budeš Milojko, daj ti ostavku. Pođi.&nbsp;
U suprotnom, budi premijer. Pa raščisti.
Jer, ko ne raščisti u politici biće očišćen na izborima, od građana na ulici.

Pismo Spajiću 2

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija: Bronzin - 11.09.2024.

Radulović: Spriječiti trgovinu nelegalnim oružjem, ljekarska uvjerenja za oružni list ne izdavati pro forme

Pavićević: Katastrofalna komunikacija institucija i zvaničnika, izostala reakcija i empatija Milatovića

Rusija tvrdi da je zauzela još jedan grad na istoku Ukrajine

Drakić: Neophodna diversifikacija ekonomije i unapređenje poslovnog ambijenta

PRATITE TVe UŽIVO