Ruski napad ubio je troje ljudi u jugoistočnoj Zaporoškoj oblasti sinoć, saopštio je regionalni guverner, dok ruske snage nastavljaju svoj spori napredak prema zapadu duž fronta dugog 1.000 kilometara sa Ukrajinom.
Guverner Ivan Fedorov, u objavi na Telegramu, rekao je da su tri osobe poginule u napadu tokom dana na grad Stepnohirsk. Uništene su privatne kuće.
Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi ove navode.
U Kamianskom, gradu nekoliko kilometara južno od Stepnohirska na rijeci Dnjepar u Zaporoškoj oblasti, vojni portparol je u subotu rekao da ukrajinske trupe drže svoje položaje uprkos pokušajima Rusije da preuzme kontrolu.
Fedorovljeva izjava dolazi usred izvještaja iz proteklih dana o novim ruskim vojnim akcijama na istoku i jugoistoku Ukrajine.
Glavnokomandujući ukrajinske vojske rekao je da ruske snage mijenjaju taktiku, koristeći manje diverzantske jedinice kako bi nastavile prodor kroz istočnu Donjecku oblast.
Ruske snage su usmjerile svoj napad na dijelove Donjecke oblasti, posebno na logistički centar Pokrovsk, koji je mjesecima pod ruskim napadom.
Ministarstvo odbrane Rusije je u četvrtak saopštilo da su njihove snage ostvarile veliki uspjeh zauzimanjem grada Časiv Jar, sjeveroistočno, nakon višemjesečnih borbi, iako Ukrajina to nije priznala. Ministarstvo je u subotu saopštilo da je preuzelo kontrolu nad još jednim selom bliže Pokrovsku.
Denis Pušilin, od Moskve postavljeni šef dijelova Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom, rekao je u video snimku objavljenom sinoć da će zauzimanje Časiv Jara, koji se nalazi na visokom terenu, omogućiti dalji napredak.
Oleksandr Sirski, ukrajinski glavnokomandujući, napisao je u subotu na Faceooku da se najžešće borbe vode oko Pokrovska i na još dva pravca.
" Istovremeno, Rusi pribjegavaju taktici ‘potpune infiltracije’ uz pojačane diverzantske aktivnosti u našoj pozadini“, napisao je. „Na taj način pokušavaju da uđu u Pokrovsk“.
Ukrajinske snage, dodao je, formirale su „rezerve za suzbijanje diverzanata, čiji je zadatak da pronađu i eliminišu neprijateljske izviđačko-diverzantske grupe“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ruski napad usmrtio troje ljudi u Zaporoškoj oblasti

Društvene mreže su preplavili cinični ali i duhoviti komentari nakon što je na sajtu Javnog servisa, u objavi povodom selekcije petnaest pjesama za ovogodišnji Eurosong, objavljena i verzija na ćirilici. &nbsp; Nije se čuditi, dovoljno je pogledati sajt RTCG, sekciju posvećenu Eurosongu. &nbsp; Tako je pjesma Andree Demirović koja ima naslov na engleskom ,,I believe” u ćiriličnoj verziji dobila komičniji naslov: &nbsp;„И белиеве“ , ali i izgovor, posebno. Dok je pjesma ,,Casanova“ Dolće Hera, odnosno ćirilična verzija pjesme izgleda ovako: „Цасанова 91“ . Kad se to pročita u ćiričnoj verziji, još je zanimljivije. &nbsp; Ipak, bez premca je transkripcija pjesme ,,Rytam boy“, pjevačice Lare Baltić koja u ćiriličnoj varijanti ovako izgleda &nbsp;„Рхyтхм боy“ kako se bukvalno i izgovara - Rhuthm bou! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc" data-rendition-name="original" width="1441" height="860" loading="lazy" alt="RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong "> <figcaption>RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong(Photo: Screenshot sajt RTCG)</figcaption> </figure>  Možda bi neko od članova menadžmenta RTCG, koji se hvališu dostignućima Javnog servisa za vrijeme nezakonitog mandata direktora Borisa Raonića ipak mogao da obrati pažnju kako se engleski izrazi tanskribuju u ćiričnoj verziji. &nbsp;&nbsp;

RTCG, MONTESONG I ĆIRILICA: Među izabranim su pjesme „И белиеве“ kao i „Рхyтхм боy“!

Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je da su Evropljani slabi i da Rusija ima snažnu poziciju u ratu protiv Ukrajine.
- Mislim da su oni (Evropljani) slabi, ali takođe mislim da žele da budu politički korektni. Mislim da ne znaju šta da rade- rekao je Tramp u danas emitovanom intervjuu briselskom portalu Politiko.
Američki predsjednik je optužio evropske lidere za neaktivnost, navodeći da imigracija ugrožava održivost nekoliko evropskih država.
Tramp je ponovio da se invazija na Ukrajinu nikada ne bi dogodila da je on bio predsjednik SAD 2022. godine kada je invazija počela, tvrdeći da je Kijev izgubio "mnogo strateške teritorije".
Američki predsjednik je dodao da bi Ukrajina možda trebalo da prihvati kompromis.
Prema njegovim riječima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bi trebalo da održi predsjedničke izbore.
- Mislim da je važno održati izbore. Oni koriste rat kao izgovor da ne održe izbore. Možda bi Zelenski pobijedio. Ne znam ko bi pobijedio. Ali nisu imali izbore dugo vremena. Znate, pričaju o demokratiji, ali u nekom trenutku, to više nije prava demokratija- rekao je Tramp.
On je kritikovao ukrajinskog predsjednika što nije proučio najnovije mirovne predloge.
- Trebalo bi da ih pročita. Njegovom timu se dopao prijedlog. Zaista im se dopao- dodao je Tramp.
Američki predsjednik je optužio nekoliko evropskih vlada da su dozvolile milionima ljudi da uđu u Evropu, osuđujući "katastrofalne imigracione politike" koje su navodno promijenile gradove poput Pariza, Londona i Stokholma.
Tramp je ocijenio da je "Evropa u opadanju jer je predvode slabi lideri".
 
 Predsjednik SAD je istovremeno potvrdio podršku evropskim liderima poput mađarskog premijera Viktora Orbana.
Dodao je da ne planira povlačenje SAD iz NATO, ali je izrazio želju da Evropljani "preuzmu više odgovornosti za sopstvenu odbranu".
Briselski portal je ranije danas prenio da je Tramp prvi u godišnjem rangiranju 28 najmoćnijih ljudi u evropskoj politici nazivajući ga "transatlantskim udarnim talasom".
Rangiranje je pokazalo da niko nema više uticaja, u ili na Evropu, od američkog predsjednika, dodao je Politiko.

Tramp za Politiko: Evropljani su slabi, Rusija ima snažnu poziciju u ratu protiv Ukrajine

Čitam danas da je policija procesuirala 35 građana koji su protestovali povodom kršenja propisa i unižavanja najvećeg državnog priznanja 13. jula na brdu Gorica. Među njima je i dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – Aleksandar Radoman.
Aco, zaisto, imao si izbora! Jesi li lijepo mogao ići Podgoricom i govoriti na sav glas “Nož, žica, Podgorica”? Jesi li mogao u desetercu pozivati Turke da se sele? Mogao si, vala, i zaprijetiti da će proći kao Turčin ko god ti ne odgovara. Ili pozivati da se ubiju. Turci su ti zicer!&nbsp;
Mada ne stojimo loše ni sa ratnim zločincima. Jesi li mogao u zgradu fakulteta, kao kulturnoga dobra, sakriti kip kakvog ratnog zločinca? Ili makar napisati kakav panegirik kad koji iz potonjeg rata premine? Da ga proglasiš junakom nepobjedljivog karaktera?Što ti ne pade na um da organizuješ kakvu promociju knjige o istorijskom revizionizmu, npr. “Četničke bajke o nevinim žrtvama”?&nbsp;
Zamisli samo đe bi ti kraj bio da si organizovao neki skup na kome se poziva na ukidanje državnog statusa Crne Gore ili osvijetlio zgradu fakulteta u bojama “ujedinjenja”?Mogao si zabraniti da se albanski jezik čuje na fakultetu, ili da edukuješ napaćeni narod kako Hrvati nijesu narod no projekat? Čini mi se da toga materijala za vrijeđanje nepravoslavnog življa ima na pretek, a ništa nije kažnjivo!&nbsp;
Mogao si i kao uvaženi profesori Univerziteta Crne Gore biti pozvan na Javni servis da objasniš kako je Đurišić bio heroj, da ne pominjem da si mogao i ogavne komentare novinarkama davati. 
&nbsp;
Mogao si se malo kritičkije odnositi i prema zapadu, kako prema filmovima što kvare omladinu, tako i prema knjigama, kakav Fante i bakrači! Što za se ove godine ne pokrenu neki portal, da okupiš crème de la crème režimskoga novinarstva 90-ih, pa da vazda znamo da je neprijatelj na granici?
Umjesto svega navedenog, izabrao si da pišeš tekstove koji ih pogađaju tamo đe su najslabiji – u golu istinu. Odlučio si da se istinski baviš kulturom koju bi i vlastito ministarstvo da gurne u zapećak. Pritom, vodiš instituciju koja ne služi režimu, ne pravi kompromise i ne kleči pred moćnijima. Kao jedan od većih grehova u ovome sistemu, svakako je podučvanje studenata da misle, a ne da ponavljaju. Izabrao si i da dobro pamtiš uloge 90-ih i ne pristaješ na zamjene teza, pa pišeš i ono što malo ko smije da kaže.&nbsp;
U Orvelovoj 1984. sistem je znao da istinu ne može uništiti, pa je pokušavao da uništi one koji je pamte. Naši vlastodršci ni Njegoša nijesu čitali, a kamoli Orvela,ali izgleda naslućuju metod pa danas kažnjavaju one koji pamte, pišu i ne pristaju na svakodnevno fabrikovanje laži. One koji znaju da je crnogorska kultura više otpor nego foklor, a profesura više borba no titula.&nbsp;
Znamo svi da si zato danas procesuiran, isto kao što znamo da se dostojanstvo ne može ni kupiti niti uhapsiti. Zna to i Aida Petrović, koja godinama beskrompomisnostoji uz one koje većina prećutkuje, zna to i Danilo Marunović, koji vjeruje da umjetnost ima odgovornost prema stvarnosti i svi oni koji se hrabro odupiru unižavanju vlastite kulture. A oni kojima je u redu što akteri iz prvog dijela ovoga teksta nijesu procesuirani, neka nastave da ćute.&nbsp;

Aco, imao si izbora!

Broj putnika u avio-saobraćaju u Evropskoj uniji (EU) porastao je prošle godine 8,3 odsto na 1,1 milijardu, pokazali su novi podaci Eurostata.
Ovo je drugi put da je blok EU prešao granicu od jedne milijarde, nakon što je to prvi put učinio 2019. godine.
Svaka zemlja EU zabilježila je rast u poređenju s 2023. godinom, kada su se posljedice pandemije i dalje osjećale, prenose Nezavisne novine.
Mađarska je predvodila oporavak sa skokom od 19,2 odsto, a slijede Češka i Estonija. Rast je bio skromniji u Švedskoj, Bugarskoj, Francuskoj i Irskoj. Belgija je bila u sredini tabele sa porastom od 7,5 odsto.
Pariz Šarl de Gol ostao je najprometniji aerodrom u EU, sa 70,3 miliona putnika u prošloj godini. Amsterdam Šhiphol je opslužio 66,8 miliona putnika, a Madrid Barahas 66,1 milion.
Avionski teretni saobraćaj je takođe porastao, 8,7 odsto na 14,3 miliona tona.

Avio-saobraćaj u EU premašio milijardu putnika prošle godine

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: zaporoska-oblast

Ruski napad usmrtio troje ljudi u Zaporoškoj oblasti

RTCG, MONTESONG I ĆIRILICA: Među izabranim su pjesme „И белиеве“ kao i „Рхyтхм боy“!

Tramp za Politiko: Evropljani su slabi, Rusija ima snažnu poziciju u ratu protiv Ukrajine

Aco, imao si izbora!

Avio-saobraćaj u EU premašio milijardu putnika prošle godine

PRATITE TVe UŽIVO